Rat protiv Ukrajine narušio je idilu u odnosima zemalja Višegradske skupine - V4. Nekada primjer kako susjedne zemlje mogu uspješno surađivati, pretvorio se u svađu, koja je ozbiljno uzdrmala temelje te organizacije koja okuplja Češku, Poljsku, Slovačku i Mađarsku. Zbog Ukrajine, odnosno Vladimira Putina, Višegradska skupina se podijelila. Rezultat je 2:2.
Poljska i Češke na jednoj, a Viktor Orbán i Robert Fico na drugoj strani. Tako su na sastanku ministara vanjskih poslova tih četiriju država održanom 21. ožujka u Pragu ponovno na površinu izbile razlike u stavovima oko vojne i financijske pomoći Ukrajini. Radio Prag s "lica mjesta " javlja kako se ministar vanjskih poslova Češke Jan Lipavský založio za veću pomoć Ukrajini na svim područjima, uključujući i vojnu pomoć. Kako je rekao Lipavský u interesu cijele regije je da ruska vojska ostane što dalje od njihovih granica, pogotovo jer tri članice Višegradske skupine graniče s Ukrajinom, a Poljska i s ruskom enklavom Kalinjingrada.
Sve te zemlje se smatraju "prvom linijom" obrane Europe, a pogotovo se Poljska i Češka, zbog svog položaja, smatraju "isturenima" i važnim članicama NATO-a.
- Europa je danas u opasnosti i potrebno je znati odgovoriti na to - rekao je Lipavský.
Problem je nastao kad je Češka pokrenula inicijativu da se za Ukrajinu nabavi gotovo milijun artiljerijskih granata iz zemalja izvan EU, jer je s tim u zabrinjavajućem deficitu, koji izravno utječe na stanje na bojištu. Podsjetimo, još u veljači na summitu EU češki premijer Petr Fiala predložio je da se topničko streljivo za Ukrajinu nabavi izvan zemalja članica EU. Ovu inicijativu podržalo je odmah 18 zemalja EU, među njima i Poljska, ali su Mađarska i Slovačka rekle - "ne".
Naime, s druge strane, Orbánov najbliži suradnik Peter Szijjártó ponovio je kako Mađarska "nije isporučivala i neće ni ubuduće isporučivati nikakvo oružje Ukrajini", a također je nazvao "opasnima" izjave, pogotovo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, o mogućem slanju vojnih snaga NATO-a u Ukrajinu. Slovački mu kolega Juraj Blanar s njim se složio, ali je ponovio i stav nove, po svima prilično proruske vlade u Bratislavi, da sukob u Ukrajini "nema vojno rješenje".
- Slovačka je jako ovisna o plinu i nuklearnom gorivu iz Rusije i moramo paziti na naše nacionalne interese - prenosi Deutsche Welle njegove riječi.
No, češki šef diplomacije rekao je za tamošnje medije da su se ipak usuglasili oko nekih stavova, poput toga da je ruska agresija na Ukrajinu kršenje međunarodnog prava te da Ukrajina mora "ostati" u okviru svojih međunarodno priznatih granica.
Podsjetimo da je Češka nabavila već 800 tisuća granata, a još je na tržištu pronašla dodatnih 700 tisuća, a ukupna cijena tih granata je 3,3 milijarde eura. Isporuke artiljerijskog streljiva Ukrajini počet će već u sljedećih nekoliko tjedana.