Potpuni kolaps financijskog sustava: Grčki bankrot koštao bi eurozonu 1.000 milijardi eura

LONDON - Grčki bankrot vjerojatno bi zahtijevao pomoć izvana za Italiju i Španjolsku i uzrokovao više od 1.000 milijardi eura štete eurozoni, upozorio je Institut za međunarodne financije (IIF).

"Kaotični bankrot Grčke imao bi određene jako važne i štetne posljedice“, objavio je IIF u dokumentu kojeg se domogao Reuters. "Teško je precizno zbrojiti sve štete, iako je teško zamisliti da bi bile manje od 1.000 milijardi eura".

Reuters je dobio dokument od jednog izvora na tržištu. Nosi datum od 18. veljače i oznaku "povjerljivo".

IIF zastupa privatni sektor u pregovorima s Atenom o zamjeni starih grčkih obveznica novima. Želi da se vlasnici obveznica prijave do četvrtka, koji je određen kao krajnji rok, za zamjenu čiji je cilj smanjiti grčki dug za više od 100 milijardi eura i stabilizirati zaduženu zemlju.

Ako ne dobije potporu, Europska središnja banka vjerojatno će pretrpjeti značajne gubitke, navodi se u dokumentu, uz procjenu da izloženost središnje banke eurozone u Grčkoj iznosi 177 milijardi eura i da je time trostruko veća od njezine kapitalne osnovice.

U slučaju grčkog bankrota Irska i Portugal trebale bi dodatnu pomoć izvana kako bi se zaštitile od posljedica, što bi u petogodišnjem razdoblju moglo koštati 380 milijardi eura, procjenjuju u IIF-u.

Bankrot Grčke vjerojatno bi zahtijevao i "znatnu potporu Španjolskoj i Italiji kako bi se spriječilo širenje (posljedica stečaja) na te zemlje“, što bi moglo koštati dodatnih 350 milijardi eura, stoji u dokumentu.

Ujedno bi se znatno povećali i troškovi dokapitalizacije banaka, koji bi mogli lako dosegnuti 160 milijardi eura, upozoravaju u IIF-u.