Čini se kako će poraz ruske vojske u ukrajinskoj regiji Harkiv biti ne samo prekretnica u ratu, već bi mogao izazvati mnogo šire posljedice po vlast u Moskvi, piše Guardian.
“Snaga ruske zastave znatno je oslabila, a čini se i da je sigurnosni sustav diljem bivšeg sovjetskog prostora pokvaren”, ilustrativno je opisao Laurence Broers, suradnik u vodećem britanskom think-tanku Chatham Houseu.
Ovaj tjedan, dok je sva pozornost svijeta potpuno usmjerena na borbe u Ukrajini, na granici između Azerbajdžana i Armenije ubijeno je oko 100 vojnika. Posljedica je to azerbajdžanskog granatiranja nekoliko gradova u Armeniji. Vojni analitičari tvrde kako je Azerbajdžan odlučio testirati kakvo je stanje na terenu, dok je Rusija zaokupljena Ukrajinom.
Rusija, inače, tradicionalno podržava Armeniju u njenom teritorijalnom sporu s Azerbajdžanom koji traje već tri desetljeća.
Novi incidenti u regiji
"Azerbajdžan se osjeća prilično samopouzdano u ovom geopolitičkom trenutku. Čini se da je ovaj napad planiran da testira predanost Rusije obrani Armenije, koliko i na samu Armeniju", rekao je Tom de Waal, viši suradnik u istraživačkom centru za globalnu politiku Carnegie Europe.
Moskva pak tvrdi kako je posredovala u prekidu vatre u utorak. Podsjetimo i kako su obje strane 2020. pristale da se na granici rasporede ruske mirovne snage.
Armenija je sada zatražila vojnu potporu OKDB-a (pakt vojno-političke prirode koju su 1992. osnovale pojedine članice bivšeg SSSRa) kojim dominira Rusija. Ali Moskva oklijeva izravno intervenirati.
“Rusija očito djeluje dvosmisleno. Moskva je iscrpila previše svojih sredstva na sukob u Ukrajini, pa zato u ovom trenutku ne želi započeti borbu s Azerbajdžanom”, rekao je de Waal.
Sukobi su u srijedu ujutro izbili i na granici između Kirgistana i Tadžikistana. U Tadžikistanu ubijen je jedan graničar, a ranjeno je njih pet.
Iako taj konkretan incident nije izravno povezan s ratom u Ukrajini i premda Rusija ima tradicionalno dobre odnose s obje zemlje, analitičari sugeriraju kako je ruska invazija potpuno promijenila odnos snaga u regiji, gdje se godinama za prevlast bore Rusi, Kinezi i zapadne sile.
Kazahstan ispituje teren
U siječnju ove godine, kada je val prosvjeda potresao Kazahstan, ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je da se u toj zemlji rasporede snaga ODKB-a, predvođene Rusijom. Njihovo prisustvo u toj zemlji bilo je kratkog vijeka i Rusi nisu sudjelovali u bilo kakvim borbama, ali je bilo dostatno da podupre predsjedništvo Kasima Žomarta Tokajeva.
No mnogo toga se razotkrilo tijekom Putinove krvave "specijalne vojne operacije" u Ukrajini. Pogotovo prošlog tjedna kada je brzo napredovanje Ukrajine potpuno poremetilo Putinove ratne planove.
“Svjedočimo nestajanju statusa Rusije kao pokrovitelja regije”, rekao je Broers. Invazija na Ukrajinu tako nije samo šokirala i zabrinula ruske saveznike, već ih je i ohrabrila da zauzmu oštriji stav prema Moskvi.
Upravo je Kazahstan, tradicionalno blizak saveznik, razbjesnio je mnoge u Moskvi pokušavajući ostati neutralan oko rata u Ukrajini, odbijajući priznati teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini.
To je navelo dio nomenklatura u Moskvi da dovedu u pitanje suverenitet Kazahstana,, Među njima je i bivši ruski premijer Dmitrij Medvedev, koji je Kazahstan nazvao "umjetnom državom". Tu objavu na društvenim mrežama ubrzo je ipak izbrisao.
Kina umjesto Rusije?
Druge države spremne su uskočiti i popuniti prazninu koja se stvorila odsustvom Rusije iz regije. U srijedu je kineski predsjednik Xi Jinping stigao u Kazahstan, što je i njegovo prvo putovanje u inozemstvo od početka pandemije.
"Nastavit ćemo odlučno podupirati Kazahstan u zaštiti njegove neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta", rekao je u izjavi koja se činila djelomično zamišljenom kao prijekor Kremlju.
Xi i Putin će u četvrtak i petak u Uzbekistanu prisustvovati summitu šefova država iz Šangajske organizacije za suradnju, labave regionalne sigurnosne grupacije.
Očekuje se i dolazak čelnika Indije i Irana, a summit će biti prilika za Putina da pokaže kako još uvijek postoje velike svjetske sile koje simpatiziraju Rusiju. Ali to je također prilika i za države u regiji da upozore kako se dinamika moći promijenila.
U srijedu je Rusija proglasila jednu od tadžikistanskih oporbenih stranaka terorističkim pokretom, što je Moskva ranije odbijala učiniti. Time je Moskva dala dozvolu diktatorskoj vladi te zemlje da iz Rusije ekstradira koje god građane Tadžikistana poželi.
“Mnoge srednjoazijske zemlje vide da ih sada Rusija treba više nego ikad prije i zato pokušavaju izvući što više mogu”, rekao je Temur Umarov, suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir.