Ako njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier održi svoje obećanje i nedavno izglasavanje nepovjerenja Vladi Olafa Scholza u Bundestagu pretoči u odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, najvjerojatnije za 23.veljače iduće godine, politička kriza u toj državi trebala bi biti razriješena klasičnom metodom, novim izborima. No, hoće li novi politički raspored snaga u ključnoj članici Europske unije s, primjerice, kancelarom iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrichom Merzom (69), riješiti i društvenu i ekonomsku krizu, kao i dezorijentiranost u vanjskoj politici, koje Njemačka prolazi?
Napad na Božićni sajam u Magdeburgu koji je u petak, 20.prosinca izveo Taleb al-Abdulmohsen (50), u kojem je ubijeno pet a ozlijeđeno preko 200 posjetitelja sajma, nastavio se na niz terorističkih napada koji su samo u posljednjih pet godina odnijeli 11 života uz stotine ozlijeđenih. Napadi su se, primjerice, ove godine, uključujući i onaj u Magdeburgu,u pravilu odvijali na javnim mjestima, a počinitelji napada su na ovaj ili onaj način povezani s islamom. Tako je za napad gradskom festivalu u Solingenu 23.kolovoza u kojem je napadač nožem napao posjetitelje festivala odgovornost preuzela Islamska država. U Mannheimu je 31.svibnja na tržnici napadnut antiislamski aktivist, a napadač, porijeklom iz Afganistana, nožem je ranio i slučajne prolaznike i policajce. Takav scenarij terorističkih ugroza otvara niz pitanja, a prije svega sigurnosnog sistema Njemačke koji je nekoć važio za superioran u odnosu na druge države sličnog političkog uređenja i ekonomske snage.
Sigurnosni propusti
Organizatori Božićnog sajma u Magdeburgu, primjerice, sudeći prema napisima u njemačkim medijima o detaljima organizacije sajma, podcijenili su mogućnost terorističkog napada.
- Prema navodima grada Magdeburga, počinitelj je koristio rute za spašavanje kako bi došao do Božićnog sajma koji je bio zatvoren za promet. Rečeno je da je sigurnosni koncept Božićnog sajma ponovno pooštren nakon napada u Solingenu. Prema gradskoj upravi, ruta za spašavanje nije bila zaštićena barijerama ili stupićima – navodi portal javne radijske mreže WDR. Portal prenosi izjavu dužnosnika gradske uprave Ronnija Kruga da je spomenuta ruta bila pripremljena za hitnu pomoć i vatrogasce, te da se na licu mjesta obično nalazio i policijski kombi koji inače blokira takve putove. Nejasno je zašto to nije bio slučaj u vrijeme napada, pita se WDR. Uglavnom, vozilo Taleba al-Abdulmohsena prošlo je nekih 400 metara kroz okupljeno mnoštvo na sajmu i zaustavilo se nakon smrtonosnog pohoda na nekom semaforu bez da je vozača ili automobil netko pokušao onesposobiti.
Velika većina analiza terorističkog napada u Magdeburgu bavi se ličnošću napadača i mogućim motivima napada, dok su pitanja iz domene sigurnosti, poput obavještajnog rada na otkrivanju mogućih počinitelja napada ili osiguranja javnih događanja, u drugom planu. U svakom slučaju, na političke implikacije najnovijeg terorističkog napada u Njemačkoj upućuje, među ostalim, prosvjed koji je stranka Alternativa za Njemačku (AfD) predvođena jednom od liderica stranke Alice Weidel organizirala u Magdeburgu tri dana nakon napada kojem, prema procjenama medija, nije pribivalo više od četiri tisuće građana.
- Napad u Magdeburgu pokazuje da je Njemačka uvučena u političko-vjerski fanatizam koji ima svoje korijene u drugom svijetu. U Magdeburgu smo doživjeli mržnju koja slijepo uništava. Nasilje, teror i strah postali su dio svakodnevice u Njemačkoj zbog promašene useljeničke politike. Ali čak i u danu kada smo svi još uvijek u šoku, treba se zapitati ima li propusta vlasti, a samim time i propusta odgovornih političara – poručio je lokalni čelnik AfD-a Martin Reichardt, pozvavši ministra unutarnjih poslova savezne pokrajine Saske-Anhalt da podnese ostavku zbog sigurnosnih propusta u Magdeburgu.
Signali s lokala
Pokrajina Saska-Anhalt jedna je od pokrajina u kojoj su ove godine održani lokalni izbori čiji je glavni politički tok bio uspon AfD-a kojeg većina njemačkih i gotovo svi utjecajniji europski mediji nazivaju ekstremnom desnicom, dok prva točka službenog programa te stranke glasi ‘mi smo liberali i konzervativci, slobodni građani svoje zemlje, uvjereni demokrati‘. U svakom slučaju, AfD u Saski-Anhaltu nije odnio pobjedu na lokalnim izborima, a nije pobjedio ni u Magdeburgu. Najviše glasova u toj saveznoj državi u glasanju za više stotina lokalnih tijela vlasti ukupno je usvojio CDU, ali se najvećim pobjednicima izbora smatraju nestranačke liste kandidata koje su najviše glasova dobile u izborima za čak 136 lokalne vlasti. Po ukupnome broju glasova AfD je u Saksoniji-Anhaltu odmah iza CDU-a te je značajno poboljšao svoj izbori rezultat u odnosu na prethodne izbore.
Osim u Saski-Anhaltu lokalni izbori ove godine održani su u još osam saveznih pokrajina, među ostalim, i u Baden-Wurttembergu, Hamburgu, Tiringiji i Brandeburgu. Riječ je o nekima od najvećih pokrajina, a budući su otprilike ravnopravno bile zastupljene i pokrajine koje su nekoć bile u sastavu DDR-a, i pokrajine u ‘staroj‘ Saveznoj Republici Njemačkoj, izborni rezultati ovogodišnjih lokalnih izbora u Njemačkoj posve su relevantni za ocjenu glavnog toka izbornog raspoloženja građana. Procjenjuje se da je AfD ukupno gledajući udvostručio broj glasova na u izbornim jedinicama u kojima se glasovalo na ‘lokalu‘ u ovoj godini, a najviše pozornosti izazvali su njihov trijumf u Tiringiji i osvojeno drugo mjesto u Saskoj. Iako je, primjerice, pokrajinska vlast u Tiringiji formirana bez AfD-a, to nikoga ne zavarava u pogledu raspoloženja biračkog tijela u toj i drugim pokrajinama.
Promocija kancelara
Gledajući izborni neuspjeh koji je vladajući SPD kancelara Scholza doživio na spomenutim lokalnim izborima, ostvarivši važniju pobjedu samo u izborima za pokrajinski parlament Brandeburga, ne treba čuditi da su socijaldemokrati odlučili za kombinacije s datumom izbora. Naime, Scholzova Vlada sama je tražila provjeru povjerenja u Bundestagu, a bez negativnog ishoda koji su zabilježili ionako bi bili u mandatu samo do kraja iduće godine. Manevrom prijevremenih izbora Scholzov SPD nastoji spriječiti daljnju eroziju biračkog povjerenja.
Temeljem uspjeha CDU-a na ovogodišnjim lokalnim izborima, ali i u ljetošnjim izborima za Europski parlament u kojima je koalicija CDU-CSU osvojila 30 posto glasova, lidera demokršćana Friedricha Merza u njemačkim medijima već se promovira kao idućeg kancelara. Koga bi Merz mogao imenovati za ministre, pita se, primjerice, najtiražniji njemački list Bild.
- Bivša ministrica Dorothee Bär predodređena je za jedno od mjesta u Vladu, članica je CSU-a koji ima na oku i druga ministarstva (financije, obrana, unutarnji poslovi, poljoprivreda, obitelj). Trguje se i drugim imenima. Govori se i o berlinskoj lobistici Vereni Pausder. Vodi startup udrugu. Pausder je izdanak poduzetničke dinastije Delius, jedne od najbogatijih obitelji u zemlji – piše Bild.
Ugledni tjednik Spiegel kao tri glavna problema s kojima se Merz mora uhvatiti u koštac nabraja migracije, gospodarsku krizu i rat u Ukrajini.
- Kandidat za kancelara Friedrich Merz smatra ograničavanje neregularne migracije najvažnijim zadatkom nakon prijevremenih saveznih izbora u veljači. Bude li on vodio sljedeću saveznu vladu, Njemačka više neće biti na začelju u Europi, nego na čelu – navodi Spiegel, pozivajući se na Merzove govore stranačkom članstvu i aktivistima u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Podsjećamo, upravo je bivša čelnica CDU-a, Angela Merkel otvorila vrata velikom migrantskom valu u Njemačku. Deset godina kasnije njen nasljednik, Friedrich Merz, najavljuje kraj jedne ere.
Duboka recesija
Iako je Spiegel gospodarstvo stavio na drugo mjesto Merzovih prioriteta, očekivana vladajuća koalicija CDU-CSU na proljeće bi se mogla suočiti s produbljivanjem recesije u kojoj se gospodarska lokomotiva Europe nalazi već dvije godine.
- Njemačka vlada očekuje da će 2024. biti još jedna godina recesije. Ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da će bruto domaći proizvod (BDP) pasti za 0,2 posto. Već je prošle 2023. zabilježen pad od 0,3 posto. Dvije godine recesije zaredom dogodile su se samo jednom u poslijeratnoj povijesti, i to 2002. i 2003. godine – konstatira portal ugledne medijske mreže Deutsche Welle, prenoseći izjavu još uvijek aktualnog ministra Habecka da ‘njemačko gospodarstvo od 2018. nije značajnije raslo‘. U realnom sektoru kriza se ogleda kroz najave rasprodaje dijelova njemačkih gospodarskih džinova poput Schenkera u vlasništvu Deutsche Bahna i Commerzbanke koju nastoji preuzeti talijanski UniCredito te kroz planove giganta BASF-a da prebaci dio proizvodnje u Kinu. No, najveći potres izazivaju najave zatvaranja tvornica i otpuštanja u autoindustriji s naglaskom na nacionalni industrijski ponos Volkswagen (VW).
Budući je VW u suvlasništvu savezne pokrajine Donje Saske, buduća Vlada mogla bi iskoristiti vlasnička prava da odgovori menadžment VW-a od zatvaranja pogona i otpuštanja koja se procjenjuju u desecima tisuća radnih mjesta. To bi mogla biti prva ‘akcija‘ nove vlasti, a ne, primjerice, snažnije učešće Njemačke u zaustavljanju rata u Ukrajini. U slučaju daljnje eskalacije sukoba zapadnih saveznika s Rusijom i očekivana nova vlast u Berlinu moći će samo promatrati što se događa i nastaviti pružati jaču financijsku i vojnu pomoć Ukrajini s svim posljedicama tog iscrpljivanja na njemačku ekonomiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....