Vrhovni sud Rumunjske poništio je u petak rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora, dodavši da će se cijeli izborni proces morati ponoviti.
Drugi krug trebao se održati u nedjelju, a glasanje već traje na biralištima u inozemstvu.
S jednoznamenkastim brojem glasova koje su mu davale ankete uoči prvog kruga, kandidat Calin Georgescu odnio je pobjedu koja je pokrenula pitanja o tome kako je takvo iznenađenje moguće u Europskoj uniji i državi članici NATO-a.
U dokumentima s kojih je najviše rumunjsko sigurnosno vijeće u srijedu skinulo oznaku tajnosti piše da je zemlja bila meta "agresivnih hibridnih ruskih napada" tijekom izbornog razdoblja.
"Izborni proces u potpunosti će se ponoviti, a vlada će odrediti novi kalendar koraka koje treba poduzeti", stoji u priopćenju suda.
U drugom krugu predsjedničkih izbora, koji se trebao održati u nedjelju, krajnje desničarski i proruski kandidat Georgescu trebao se suprotstaviti proeuropskoj centrističkoj čelnici Eleni Lasconi.
Stranke krajnje desnice postigle su dobre rezultate i na parlamentarnim izborima prošle nedjelje, iako su vladajući socijaldemokrati osvojili najveći broj mandata te se nadaju da će sastaviti proeuropsku koalicijsku vladu.
Sud nije doveo u pitanje integritet glasanja na parlamentarnim izborima.
Podsjetimo, u prvom krugu izbora pobijedio je kandidat koji je došao gotovo niotkud, bez stranke iza sebe koja bi ga poduprla i bez ikakve pokrivenosti u medijima. Njegovi protukandidati ga uopće nisu smatrali prijetnjom. Niti jedna agencija za istraživanje javnog mnijenja nije davala nikakve šanse za prolazak u drugi krug.
predviđalo se da će osvojiti tek pet posto glasova.
Unatoč takvim prognozama, Georgescu je odnio pobjedu s gotovo 23 posto svih glasova. Oko 2,1 milijun od ukupno 9,4 milijuna ljudi glasalo je za njega. U drugom krugu trebao se sučeliti s Elenom Lasconi, kandidatkinjom desnog centra.
Georgescu je 62-godišnji NATO skeptik i antisemit, koji gaji antieuropske i proruske sentimente. Ima doktorat iz pedologije (znanost o tlu) te je tijekom karijere bio na važnim pozicijama vezanim uz održivi razvoj i zaštitu okoliša. Od 1990-ih bio je savjetnik u ministarstvima okoliša i vanjskih poslova u nekoliko vlada, i desnih i lijevih.
U ime vlade osmislio je i vodio razvoj nacionalne strategije održivog razvoja, a bio je i posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i opasni otpad te je podizao svijest o opasnostima koje predstavljaju toksični materijali, posebno u zemljama u razvoju. Njegove nacionalističke ideje dolaze do izražaja tek odnedavno kad ga je AUR nominirao za počasnog predsjednika i razmatrao kao kandidata za premijera. Tada je rekao da su Ion Antonescu, rumunjski Führer, i Corneliu Zelea Codreanu, vođa Željezne garde, "heroji" na koje se treba ugledati, što je izazvalo salvu osuda iz židovskih i drugih civilnih skupina. Bilo je to prvi put u mnogo godina da se na rumunjskoj televiziji pojavila osoba koja otvoreno veliča fašističku povijest zemlje.
Njegovi komentari da EU i NATO ne zastupaju rumunjske interese i da ruskim ratom u Ukrajini manipuliraju američke vojne tvrtke pronašli su odobravanje u rumunjskom narodu.
Iako on tvrdi da nema podršku Rusije, neke njegove izjave su istovjetne Putinovim, poput one da je proturaketni štit NATO-a na jugu Rumunjske dio politike sukoba, a ne miroljubiva mjera. Otvoreno se divi čelnicima Rusije i Mađarske, hvaleći njihov trud u zastupanju nacionalnih interesa na međunarodnoj sceni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....