Delegati na Konferenciji za spas Zemlje u Kopenhagenu postigli su kompromisno rješenje prema kojem su novi sporazum o klimatskim promjenama “primili na znanje”, a odluku o prihvaćanju sporazuma odgodili za iduću godinu.
“Konferencija je primila na znanje Kopenhaški sporazum”, stoji u konačnoj odluci konferencije.
- Koliko ja to razumijem, ova formulacija sporazumu daje dovoljno jak pravni status da postane operativan, a da pritom ne zahtijeva da ga stranke prihvate - rekao je za AFP Alden Meyer iz američke nevladine udruge Union of Concerned Scientists.
Riječ je o verziji sporazuma koju je predložila skupina od pet zemalja predvođena SAD-om, a koja je uključivala i Kinu, Indiju, Južnoafričku Republiku i Brazil, ali koju je odbilo nekoliko zemalja u razvoju koje su smatrale da predložene mjere nisu dovoljne.
Kako izvještava Reuters, sporazum nije pravno obvezujući, a u njemu se, za razliku od nekih ranijih verzija više ne spominje ni da bi ispuštanje stakleničkih plinova do 2050. trebalo biti 50 posto manje u odnosu na 1990., pa čak niti koliko bi razvijene zemlje u prosjeku trebale smanjiti ispuštanje plinova do 2020. godine.
Umjesto toga, zemlje se obvezuju da će do kraja iduće godine UN-u predati svoje planove za borbu protiv globalnog zatopljenja.
Sporazum najavljuje da će razvijene zemlje siromašnima od 2010. do 2012. sa 30 milijardi dolara pomoći da uvedu čišću energiju, a od 2012. do 2020. sa 100 milijardi. No, nigdje se ne spominje otkud bi novac trebao doći.