Politika nultog covida u Kini dovela do procvata nekih tvrtki: Među njima su i proizvođači nadzornih kamera

Kineska politika nultog covida, koja uključuje stalno praćenje, testiranje i izolaciju građana kako bi se spriječilo širenje koronavirusa, negativno djeluje na veliki dio gospodarstva zemlje, izuzev sektora medicine, tehnologije i građevine, koji doživljavaju renesansu.

Kineska vlada najavila je kako će potrošiti više od 52 milijarde dolara na testiranje, nove medicinske ustanove, opremu za praćenje i druge mjere borbe protiv pandemije. Prema procjenama analitičara, preko 3000 tvrtki sudjelovat će u tom procesu, prenio je Reuters.

Kineske tvrtke koje proizvode testove na koronavirus te pružaju uslugu testiranja zarađuju veliki novac zbog politike nultog covida. Pacific Securities, investicijska banka, procijenila je da se zbog politike masovnog testiranja stvorilo tržište vrijedno više od 15 milijardi dolara godišnje.

Vlada podmiruje račune za veliku većinu testova - ili kupnjom kompleta ili plaćanjem tvrtkama koje rade testove. Cijene testova od izbijanja koronavirusa početkom 2020. pale su na samo 50 centi po testu, ali je stalna potražnja brojnim tvrtkama pomogla da na njima ipak zarade.

Prihod jednog od najvećih proizvođača testova, tvrtke Dian Diagnostics iz Hangzhoua, skočio je više od 60 posto te se popeo na 690 milijuna dolara. Nešto manje od polovice tog iznosa otpada na testove na covid koje je u potpunosti platila država.

Tijekom 2020. i 2021. godine, Tvrtka Rival Adicon Holdings dobila je oko 300 milijuna dolara uglavnom državnog novca za covid testove. Tvrtka Shanghai Runda Medical Technology rekla je da nakon uvođenja lockdowna u Šangaju dnevno obrađuje oko 400.000 testova na covid te da na njima mjesečno uprihoduje više od 30 milijuna dolara.

Istovremeno, profitirali su proizvođači kamera za nadzor i termoviziju kao što je Wuhan Guide Infrared i Hangzhou Hikvision Digital Technology. Njihovi proizvodi pomogli su u praćenju građana. Wuhan Guide, jedan od vodećih svjetskih proizvođača opreme za termoviziju, 2020. je udvostručio svoje prihode.

Hitna potreba za novim bolnicama izazvala je boom za građevinske tvrtke. Dobit tvrtke China Railway Group sa sjedištem u Pekingu, tvrtke koja je gradila improvizirane bolnice diljem Kine, u posljednje je dvije godine stalno rasla.

Analitičari procjenjuju da je tijekom ožujka i travnja u Kini izgrađeno preko 300 improviziranih bolnica te da je svaka od njih koštala četiri milijarde dolara. Veliki broj njih izgrađeno je u Šangaju.

Kineska vlada obranila je svoju politiku nulte tolerancije na covid-19 kao ključnu za spašavanje života i sprečavanje preopterećenja zdravstvenog sustava. Gospodarstvo zemlje zbog toga je u protekla dva mjeseca naglo oslabilo.

Mnogi ekonomisti iz privatnog sektora očekuju da će se gospodarstvo u drugom tromjesečju 2022. smanjiti u odnosu na prethodnu godinu. Usporedbe radi, kineskoj je gospodarstvo ove godine u prvom tromjesečju zabilježilo rast od 4,8 posto u odnosu na 2021. godinu.

Kineski indeks CSI 300, u kojem je 300 najvažnijih kineskih poduzeća, ove je godine pao za 19 posto.

Nije poznato do kada će trajati procvat medicinskih, građevinskih i tehnoloških tvrtki, čije je bogatstvo povezano s državnom potrošnjom i tijekom pandemije.

Analitičari očekuju da će prihod tvrtke Dian Diagnostics iduće godine blago pasti, a da će smatraju da će prihod tvrtke Shanghai Runda Medical Technology nastaviti rasti.

Reutersov pregled natječaja za izgradnju bolnica pokazao je da će vlada ove godine na nove bolnice potrošiti oko 15 milijardi dolara.