Povjerenica EU za međunarodni razvoj posjećuje Hrvatsku, gdje će imati sastanke s predstavnicima Vlade. Resor koji je proteklih godina vodila u Europskoj komisiji upravlja fondovima za razvojne projekte u svijetu i međunarodnu suradnju te ima vanjskopolitičku dimenziju. Prije nje je, u prethodnoj Komisiji, taj resor vodio Neven Mimica iz Hrvatske. EU je i dalje najveći donator razvojne pomoći u svijetu, ali tu ulogu neće biti lako zadržati s obzirom na sve veće izazove s kojima se EU suočava, a za koje treba odvajati velika novčana sredstva. O tome za Jutarnji list uoči posjeta Hrvatskoj govori Jutta Urpilainen, povjerenica za međunarodno partnerstvo.
Kraj je mandata ove Europske komisije. Jeste li zadovoljni postignućima u području međunarodnih partnerstava i razvoja u proteklih pet godina?
Protekle su godine bile doista iznimne u svim smislovima, a odredilo ih je nekoliko globalnih kriza koje su teško pogodile partnerske zemlje na globalnom jugu, ali i omele održivi razvoj. Unatoč teškom kontekstu, mislim da smo uspjeli postići mnogo i da smo uspješno ispunjavali sve naše globalne zadaće.
Usvojili smo novi koncept razvojne suradnje i odmaknuli se od starog modela donatora i primatelja pomoći prema ravnopravnim i međusobno korisnim partnerstvima. To je ono što i naši globalni partneri žele i vjerujem da je to ključno za korjenite promjene.
U prosincu 2021. pokrenuli smo i strategiju ulaganja Global Gateway koja je najbolji primjer tog novog koncepta međunarodne suradnje. Strategijom Global Gateway nastojimo mobilizirati ulaganja u vrijednosti od 300 milijardi eura u održivu infrastrukturu, poticajno okruženje i ljudski razvoj. Ponašamo se više strateški, pa smo razvili inovativne načine za poticanje privatnog financiranja da bismo poduprli globalne razvojne ciljeve.
Obrazovanje i mladi moji su osobni prioriteti pa mi je osobito drago reći da smo pod mojim vodstvom uspjeli povećati udio financijskih sredstava za obrazovanje u partnerskim zemljama.
Koliko relativno male države poput Hrvatske mogu pomoći u međunarodnom razvoju i partnerstvima?
Tijekom pandemije bolesti covid-19 razvili smo pristup Tima Europa, što znači da EU, države članice i europske institucije za financiranje razvoja utvrđuju zajedničke ciljeve te objedinjuju svoje resurse i stručno znanje. Ovaj novi pristup omogućuje nam da zajedno ostvarimo veći učinak na globalnoj razini. Njime se otvara prostor manjim državama članicama koje imaju ograničene mreže veleposlanstava i, primjerice, pomoći manjim poduzećima da se uključe u projekte u okviru strategije Global Gateway.
Vaš portfelj ima i razvojnu i vanjskopolitičku dimenziju. Tijekom vašeg mandata svijet se dosta promijenio. Je li EU uspjela zadržati svoju ulogu ključnog globalnog aktera kad je riječ o razvoju i međunarodnim partnerstvima?
Kad je ova Komisija započela s radom u prosincu 2019., mnoge je zabavljao termin "geopolitička komisija". Međutim, mislim da su svi kasniji globalni događaji pokazali skepticima da su bili u krivu. EU je postala vidljivija i snažnija u svijetu. Pokazali smo globalno vodstvo u upravljanju krizama kao što su pandemija, klimatske promjene i posljedice ruske agresije na Ukrajinu. A kroz strategiju Global Gateway svijetu smo predstavili ponudu kredibilnog partnerstva.
Koliko je bilo teško raditi u područjima međunarodnih partnerstava kad neki partneri to više jednostavno nisu, nego su postali konkurenti koji promiču vrijednosti različite od onih za koje se zalaže EU?
Svijet je postao konkurentniji. Na globalnom jugu ne suočavamo se samo sa sukobom narativa nego i sa sukobom između različitih ponuda koje su na stolu. EU aktivno brani svoje vrijednosti i ciljeve. Moje je iskustvo da naši partneri cijene našu ponudu Global Gateway koja se temelji na europskim vrijednostima i visokim standardima jer ona ne stvara nove ovisnosti i nejednakosti, nego potiče lokalni rast i otpornost.
Tržišno natjecanje znači da partnerske zemlje jednostavno na raspolaganju imaju više mogućnosti. Moramo prihvatiti da one neće nužno odabrati jednog partnera za sve, jer i one žele diversificirati lance opskrbe i zadržati svoju stratešku autonomiju. Ono što možemo učiniti jest promicati multilateralizam i održavati politički dijalog da bismo ojačali međusobnu predanost globalnom poretku utemeljenom na pravilima.
Započela je rasprava o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru iza 2027. S toliko novih prioriteta i izazova, hoće li u EU biti dovoljno financijskih sredstava za međunarodnu pomoć?
To je doista stvaran problem. Slažem se da je potrebno ulagati u sigurnost i obranu Europe, ali isto tako vjerujem da bi naše razumijevanje sigurnosti trebalo biti sveobuhvatno i uzeti u obzir da živimo u međusobno povezanom svijetu u kojem sigurnosni izazovi ne poznaju državne granice. Bilo bi vrlo kratkovidno smanjiti suradnju s partnerskim zemljama u ovakvom globalnom kontekstu. I bilo bi to u suprotnosti s gospodarskim i sigurnosnim interesima Europe.
Kao i ostatak EU, i Hrvatska se suočava s izazovima u upravljanju nezakonitim migracijama. Jedno od mogućih rješenja odnosi se na fokusiranje na izvor problema. To podrazumijeva financiranje razvoja u zemljama iz kojih većina migranata dolazi u Europu. Djeluje li takav pristup?
Rješavanje temeljnih uzroka migracija - borba protiv siromaštva i uništavanja okoliša te sprečavanje sukoba - svakako je dio jednadžbe kad govorimo o upravljanju migracijama i zaustavljanju nezakonitih migracija. Razvojnu pomoć možemo iskoristiti za potporu partnerskim zemljama kod rješavanja tih temeljnih uzroka, ali ne smijemo u tome preuveličavati samu ulogu te pomoći. Politički dijalog s ovim zemljama jednako je važan kao i sveobuhvatno partnerstvo u kojem blisko surađujemo na poboljšanju životnih uvjeta lokalnog stanovništva, povećanju stabilnosti i poticanju lokalnog rasta.