Izraelska vojska zadržat će sigurnosnu kontrolu nad cijelim područjem zapadno od rijeke Jordan nakon okončanja rata, a lokalni tehnokrati vladat će palestinskom enklavom. Tako bi barem trebao izgledati pojas Gaze nakon završetka rata, prema planu koji je zamislio izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Plan je podijeljen u tri dijela, uključujući trenutačno, srednjoročno i dugoročno razdoblje. Prije svega, ističe se kako će Izraelske obrambene snage (IDF) nastaviti ratovati sve dok ne postignu svoje ciljeve - uništenje vojnih kapaciteta i infrastrukture Hamasa i Islamskog džihada, povratak izraelskih taoca otetih tijekom napada 7. listopada, i uklanjanje svake sigurnosne prijetnje iz Gaze. Prijelazna faza poslijeratnog razdoblja tiče se sigurnosnih i civilnih aspekata života u Gazi. Izraelska vojska nastavit će "održavati operativnu slobodu djelovanja u cijelom pojasu Gaze, bez vremenskog ograničenja, kako bi spriječila obnovu terorizma", navodi se u Netanyahuovom planu za "dan poslije", dodajući kako će jedino oružje dopušteno u Gazi biti "ono koje je potrebno za održavanje javnog reda".
Upravljanje Gazom, koje je u rukama Hamasa od 2007. godine, trebalo bi biti prepušteno kontroli lokalnim Palestincima s administrativnim iskustvom, a koji se "ne poistovjećuju ni s jednom zemljom ili entitetom koji podržava terorizam i prima uplate od terorista". Iako je to objašnjenje prilično nejasno, Netanyahu vjerojatno aludira na Palestinsku samoupravu, koja osigurava "mučeničke isplate" Palestincima u izraelskim zatvorima, uključujući one koji su osuđeni za teroristička djela protiv Židova.
S druge strane, Netanyahu predlaže dosad najkonkretniji plan u vezi s graničnim područjem između Egipta i Gaze. Izraelski premijer priželjkuje da Izrael bude prisutan na granici Gaze i Egipta na jugu enklave i da na tom području surađuje s Egiptom i SAD-om, kako bi spriječio pokušaje krijumčarenja, uključujući i na prijelazu Rafah. Izrael također namjerava nastaviti već pokrenuti projekt uspostave sigurnosne tampon-zone na palestinskoj strani granice Pojasa Gaze, kako bi spriječio buduće napade. Washington se protivi tom prijedlogu i smatra kako se veličina palestinske enklave ne smije smanjivati nakon završetka rata.
Izraelski premijer je, osim toga, obećao da će zatvoriti agenciju UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) i zamijeniti ju drugim međunarodnim humanitarnim skupinama. Izrael je, naime, otkrio da je stotinjak zaposlenika UNRWA-e bilo uključeno u napad Hamasa 7. listopada, u kojem je ubijeno 1200 ljudi i oteto njih 253.
Kad je riječ o dugoročnim planovima, Netanyahu smatra da se budućnost pojasa Gaze može najbolje odrediti pregovorima, ali nije precizirao tko bi mogao predstavljati palestinsku stranu. Izrael će se nastaviti "protiviti jednostranom priznanju palestinske države", ističe se u planu, s obzirom na to da bi takvo priznanje dalo "ogromnu nagradu terorizmu i spriječilo bilo kakvo buduće mirovno rješenje".
Dokument je uglavnom zbirka mišljenja i stavova koje izraelski premijer ponavlja od početka rata. No, ovo je prvi put da su njegovi prijedlozi službeno predstavljeni sigurnosnom kabinetu na odobrenje. Više od četiri mjeseca Netanyahu je odgađao održavanje rasprava o takozvanom "danu poslije" rata, strahujući da bi to moglo dovesti do raskola u njegovoj desničarskoj koaliciji. Pojedini izraelski krajnje desni ministri, naime, namjeravaju iskoristiti takve sastanke kako bi potaknuli ponovno uspostavljanje izraelskih naselja i stalnu izraelsku kontrolu nad pojasom Gaze.
Palestinska samouprava tvrdi da Netanyahuov poslijeratni plan ima cilj produžiti izraelsku okupaciju na palestinskim teritorijima i spriječiti uspostavu palestinske države. "To je trik da se zaobiđu i sabotiraju napori Sjedinjenih Američkih Država i međunarodne zajednice da postignu prekid vatre i puštanje zatvorenika, kako bi služili Netanyahuovoj daljnjoj vladavini", ističe se u priopćenju.
Za to vrijeme, izraelska delegacija koju predvodi šef Mossada David Barnea i šef Shin Beta Ronen Bar stigla je jučer u Pariz, u nadi da će "deblokirati" pregovore za novo primirje s Hamasom. Prvo primirje, koje je trajalo tjedan dana, omogućilo je krajem studenoga prošle godine oslobađanje više od 100 taoca koje drži Hamas, i 240 Palestinaca zatvorenih u Izraelu. Krajem siječnja šef Mossada sastao se u Parizu sa svojim američkim i egipatskim kolegama te premijerom Katara, kako bi razgovarali o novom sporazumu o prekidu vatre u Gazi. Plan o kojem se tada raspravljalo u Parizu uključivao je šestotjednu stanku u borbama i oslobađanje 200 do 300 palestinskih zarobljenika, u zamjenu za 35 do 40 taoca koje drži Hamas. Ranije ovog tjedna pregovori su se vodili u Egiptu, gdje je bio i čelnik Hamasa Ismail Haniyeh. Izraelski ministar Benny Gantz rekao je da "postoje početni znakovi koji upućuju na mogućnost postizanja napretka prema novom dogovoru" te kako je Hamas pristao na "manje prilagodbe" svojih zahtjeva. Hamas je prvotno tražio potpuni prekid vatre i povlačenje izraelskih snaga s palestinskih teritorija. Netanyahu je nazvao te zahtjeve "ludim". Netanyahuova vlada spremna je na pauzu u borbama, ali je također izjavila kako želi nastaviti svoju vojnu operaciju da bi uništila Hamas. Bidenova administracija vrši pritisak na obje strane da napreduju prema sporazumu te je optimistična kako bi dogovor mogao biti postignut do 10. ožujka, kada počinje ramazan. Napore predvodi direktor CIA-e William Burns i glavni savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena za Bliski istok Brett McGurk.