Pljušte sve teže optužbe i prijetnje: ‘Znamo gdje su zapravo završile doze namijenjene EU!‘

Europska unija pozvala je u utorak farmaceutske tvrtke da se drže dane riječi glede isporuke cjepiva protiv koronavirusa u jeku niza smanjenja isporuka i kašnjenja, dok se istovremeno ruše nade u brzo suzbijanje pandemije covida-19.

Naime, cijepljenje u EU sporo se odvija u usporedbi s nekim drugim zemljama i nailazi na probleme, posebice vezano uz zastoj u lancu opskrbe.

Britansko-švedska tvrtka AstraZeneca, koja je svoje cjepivo razvila zajedno sa Sveučilištem Oxford, u petak je neočekivano objavila da će smanjiti dostavu svog cjepiva Europskoj uniji u prvom kvartalu ove godine, a visoki dužnosnik EU je Reutersu rekao da to znači 60 posto manje doza za savez - njih 31 milijun. Objava AstraZenece zakomplicirala je europske planove o cijepljenju stanovništva nakon što je i američki Pfizer najavio usporavanje dostave svog cjepiva, što je naišlo na bijes Bruxellesa i drugih europskih prijestolnica.

"Europa je uložila milijarde kako bi pomogla razviti prva svjetska cjepiva protiv covida-19, kako bi stvorila istinsko globalno zajedničko dobro", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na virtualnom sastanku Svjetskog gospodarskog foruma (WEF).

"A sada ih tvrtke moraju isporučiti. One moraju poštovati svoje obveze."

Cjepiva završila na Otoku?

Britanski list Daily Telegraph piše, pozivajući se na EU diplomatske izvore, da u Bruxellesu vjeruju da su cjepiva AstraZenece, naručena i plaćena od strane EU, možda završila u Velikoj Britaniji. Kako navode, sumnja se da je AstraZeneca cjepiva namijenjena EU proslijedila na Otok zato što je Ujedinjeno Kraljevstvo platilo veći iznos po dozi te je ranije odobrilo upotrebu cjepiva (što Europska agencija za lijekove EMA još nije učinila).

- Postoje ljudi u Bruxellesu koji misle da su doze cjepiva namijenjene državama članicama EU, i koje su se trebale dostaviti nakon što cjepivo bude odobreno na razini EU, zapravo završile u Britaniji. I dok god AstraZeneca ne objasni gdje su ta cjepiva završila, ovakve špekulacije sigurno će se nastaviti - kaže jedan EU diplomat za Daily Telegraph.

Francuska europarlamentarka Veronique Trillet-Lenoir rekla je pak za BBC da je moguće da je kompanija zalihe cjepiva namijenjene za EU prodala drugim državama po višoj cijeni, zato što je EU, pregovarajući kao blok, vjerojatno dogovorio nižu cijenu po dozi nego su to druge države mogle.

- Druge zemlje, poput Britanije i SAD-a, plaćaju cjepivo po višoj cijeni, ali to ne bi smjelo utjecati na isporuku prema državama članicama EU - kazala je Trillet-Lenoir.

Podsjetimo, države članice su pregovore o nabavki cjepiva "prepustile" Europskoj uniji koja je s AstraZenecom postigla dogovor da se do kolovoza dostavi do 400 milijuna doza (valja napomenuti i da svaka država članica ima odvojeni ugovor o opskrbi s tvrtkom). No, s obzirom na najavljene rezove u isporukama taj se cilj više ne čini ostvarivim.

Prijetnja tužbom

Zemlje članice EU mogle bi izvesti AstraZenecu pred sud zbog kršenja ugovora o opskrbi ako ne bude poštovala plan isporuke, rekao je šef latvijske diplomacije Edgars Rinkevics.

"Ta se mogućnost treba razmotriti i koordinirati među članicama EU", rekao je ministar Reutersu preko svog glasnogovornika.

Njemački ministar zdravstva Jens Spahn podržao je prijedloge EU o uvođenju ograničenja na izvoz cjepiva protiv covida-19, izjavivši da Europa treba imati svoj "pravedni udio".

"Mogu shvatiti da ima problema u proizvodnji, ali to onda mora pogoditi sve jednako", rekao je Spahn televiziji ZDF.

"Bilo kakav potez u svrhu ograničavanja izvoza u Britaniju, koja je nedavno izašla iz EU, ugrozio bi cilj o imunizaciji najosjetljivijih skupina do sredine veljače", rekao je na to čelnik Nacionalne zdravstvene službe (NHS) Engleske Simon Stevens.

Stevens je rekao britanskim parlamentarcima da bi "to bilo zabrinjavajuće", ako bi se dogodilo.

EK ne želi zabraniti izvoz cjepiva, nego želi znati što se izvozi

Europska komisija objavila je u utorak da mehanizam koji će predložiti do kraja ovoga tjedna treba pridonijeti transparentnosti izvoza cjepiva iz EU i tu nije riječ o zabrani ili ograničavanju toga izvoza.

"Ne planiramo uvesti zabranu ili ograničavanje izvoza”, izjavio je u utorak izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

I glasnogovornik Komisije Eric Mamer potvrdio je da tu nije riječ o zabrani izvoza, nego o tome da se želi znati koje se količine cjepiva izvoze i kamo.

“Nije riječ o blokiranju izvoza, nego o tome da znamo što će kompanije izvesti”, rekao je Mamer. Istodobno, Komisija nije željela odgovoriti što će napraviti s tim informacijama koje će dobiti i čemu služe.

U Komisiji kažu da se ideja o uspostavi takvog mehanizma temelji na činjenici da je EU platila “velike iznose za razvoj cjepiva i proizvodnih kapaciteta kako bi osigurala da dovoljan broj doza za građane Unije i izvan nje”.

Ipak ustupak Bruxellesu?

Kompanija AstraZeneca inicijalno je priopćila da početne isporuke cjepiva Europskoj uniji neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

"Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe", rekao je glasnogovornik tvrtke u priopćenju u petak ne navodeći detalje.

No, u utorak je ipak došlo do obrata. Naime, nakon najave o usporavanju pošiljki zbog koje je EU tražio preusmjeravanje doza iz Velike Britanije, AstraZeneca ponudila je Europskoj uniji da u veljači ipak dostavi veći broj doza svog cjepiva.

Dva europska dužnosnika u utorak su kazala Reutersu da je AstraZeneca na dva izvanredna sastanka u ponedjeljak ponudila da nastavi dostavu 7. veljače, umjesto prvotno određenog 15. veljače.

Jedan od izvora je Reutersu rekao da je AstraZeneca povisila i broj doza cjepiva planiranih za dostavu u veljači, u odnosu na smanjenja objavljena ranije ovaj tjedan, no tvrtka nije otkrila svoje planove za ožujak.

Ova odluka farmaceutske tvrtke čini se kao pokušaj održavanja mira s EU nakon najave o rezanju dostave cjepiva koja je negativno utjecala na povjerenje između Bruxellesa i te tvrtke čije se cjepivo tek treba odobriti na razini EU.

Drugi europski dužnosnik izravno uključen u razgovore kazao je kako nije bilo ponude o povećanju broja doza.

AstraZeneca određuje broj doza na razini kvartala. Stoga povećanje u veljači, ako nije popraćeno povećanjem i u ožujku, možda i ne znači da će ukupno na razini tri mjeseca biti većeg broja.

Čelnik litavskog nadzornog tijela za lijekove Gytis Adrulionis rekao je Reutersu da je AstraZeneca u ponedjeljak povećala broj cjepiva za njegovu državu za veljaču u odnosu na rezove najavljene u petak, no da to i dalje nije dovoljno kako bi se ispoštovao dogovor s Bruxellesom.

Problemi s Pfizerom

Švedska je pak privremeno obustavila plaćanje Pfizeru za cjepivo i traži razjašnjenje glede količine dostupnih doza u svakoj bočici, izvijestio je u utorak dnevnik Dagens Nyheter.

Švedska želi znati broj doza koje joj dolaze na naplatu, nakon što joj je Pfizer obračunao šest doza u svakoj bočici umjesto dogovorenih pet, pišu novine.

Pfizer Švedska odbio je komentirati za Reuters to izvješće, ali je rekao listu Dagens Nyheter da naplaćuje šest doza po bočici cjepiva.

I dok EU ima problema s premalim količinama cjepiva, mnoge zemlje, naročito one siromašne, prve doze tek čekaju.

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus prošli je tjedan nazvao nejednaki pristup cjepivu "katastrofalnim moralnim slomom", pozvavši države i proizvođače na pravedniju raspodjelu cjepiva diljem svijeta.

Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa pozvao je u utorak bogate zemlje da ne gomilaju cjepivo, izjavivši da se svijet treba udruženim snagama boriti protiv pandemije.

"Bogate zemlje svijeta nabavile su velike količine doza", rekao je Ramaphosa na virtualnom sastanku WEF-a. "... Neke su zemlje nabavile čak do četiri puta više nego što je potrebno njihovom stanovništvu... isključivši druge zemlje."

Merkel: 'Trebamo ravnomjernu raspodjelu'

Njemačka kancelarka Angela Merkel je pak pozvala na "ravnomjernu" raspodjelu cjepiva u svijetu u borbi s pandemijom covida-19 dok među zemljama raste konkurencija zbog smanjene ponude farmaceutskih laboratorija.

"Važno je imati ravnopravnu raspodjelu (...) u ovom trenutku slabe raspoloživosti cjepiva", rekla je njemačka kancelarka na gospodarskom forumu u Davosu koji se ove godine održava virtualnim putem.

"Sada sam još sigurnija nego prije (...) da moramo izabrati multilateralni put i da protekcionizam neće riješiti problem" pojedinačnog pristupa cjepivu, ocijenila je Merkel. Merkel je dala izjavu u trenutku dok je njezina vlada na meti javne kritike zbog spore kampanje cijepljenja u Njemačkoj kao posljedice smanjene isporuke doza.