Plenković u polemici s Dalijom Orešković: ‘Ja sam jedan od utjecajnijih članova Europskog vijeća‘

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu u Hrvatskom saboru, prilikom predstavljanja izvješća o održanim sastancima Europskog vijeća od travnja do listopada, kako je jedan od najiskusnijih i utjecajnijih članova Europskog vijeća.

„Imate predsjednika vlade koji je jedan od iskusnijih, a neću reći previše, jedan od utjecajnijih članova Europskog vijeća“, poručio je Plenković polemizirajući sa zastupnicom Centra Dalijom Orešković.

Naglasio je kako su duže od njega u Europskom vijeću jedino mađarski premijer Viktor Orban i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.

Plenković je zastupnicima kazao kako se na sastancima Europskog vijeća raspravljalo o ruskoj agresiji na Ukrajinu, ratu Izraela i Hamasa, nezakonitim migracijama, perspektivi proširenja EU-a, Višegodišnjem financijskom okviru itd.

Trenutno oko Europske unije postoji "gorući prsten" u koji spadaju spomenuti ratovi, velika nestabilnost u dijelovima Afrike i problemi povezani s nezakonitim migracijama, smatra Plenković.

Kritike s desna zbog migracija

Desni zastupnički klubovi kritizirali su u srijedu politiku premijera Andreja Plenkovića prema ilegalnim migracijama, dok su ljevica i Centar kritizirali glasanje Hrvatske protiv rezolucije o humanitarnom primirju u Gazi.

Plenković je zastupnicima predstavio izvješća o održanim sastancima Europskog vijeća od travnja do listopada 2023., pri čemu je istaknuo kako su u fokusu tih sastanaka bili ruska agresija na Ukrajinu, rat Izraela i Hamasa, nezakonite migracije, perspektiva proširenja EU-a, Višegodišnji financijski okvir itd.

Zastupnici oporbene desnice posebno su se osvrnuli na rasprave o migracijama u Europskom vijeću, kritizirajući postupanje vlade prema ilegalnim migracijama.

“Jedan od najvećih problema EU-a su ilegalne migracije. Kršćanska Europa šaptom pada pod naletom ilegalnih migranata”, kazao je zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček. “Bez vojske na kritičnim točkama, bez ograda i prema Srbiji i prema BiH nećemo riješiti i smanjiti ovaj problem”, dodao je.

Zastupnik Mosta Nino Raspudić ukazao je na veliki porast broja tražitelja azila - 60.440 do sada u 2023., što je peterostruko više nego prošle godine. "Mi smo preplavljeni", poručio je Raspudić.

S druge strane Mađarska, iako ima velik broj ilegalnih ulazaka, u 2022. je imala samo 45 tražitelja azila jer, kako je kazao Raspudić, omogućuje podnošenje zahtjeva za azil samo u mađarskim veleposlanstvima u Kijevu i Beogradu. “Mađarska zbog tog zakona dobiva packe, mi dobivamo pljesak, a svi ćemo desetljećima plaćati za ono što se trenutno događa”, poručio je Raspudić.

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta poručio je da „EU ne može biti prostor za rješavanje svih svjetskih problema“ te da je „davno trebalo početi preispitivanje politike azila“. “Očito mnogi ljudi iz raznih krajeva svijeta zloupotrebljavaju taj institut svjesno“, dodao je.

Plenković je ponovio kako vlada inzistira na tome da se granica čuva „našim sposobnostima“ te da je ključno pitanje nezakonitih migracija riješiti na izvoru. "Što je više ratova, nestabilnosti, propalih država, klimatskih promjena i nefunkcionalnih država, imat ćemo nažalost intenzivnije pravce nezakonitih migracija", kazao je Plenković.

Domagoj Hajduković iz kluba Socijaldemokrata kazao je da bi hrvatski problem s migracijama bio puno manji "kada bi BiH bila u punom smislu riječi efikasna država"

‘Najgore je biti suzdržan‘

Hrvatski se premijer ponovno osvrnuo na glasanje Hrvatske protiv rezolucije UN-a kojom se traži humanitarno primirje u Gazi, ali se ne spominje osuda terorističkog napada Hamasa na Izrael.

Poručio je kako se ne spominje teroristički napad Hamasa iako je riječ o „temeljnom događaju“ koji je pokrenuo trenutni rat, što podsjeća na rezolucije za vrijeme Domovinskog rata kada je Hrvatska „doživljavala rezolucije u kojima se nije htjelo priznati tko je tko“.

Stoga je stvar „principa“ i hrvatskog iskustva biti protiv takve rezolucije, istaknuo je hrvatski premijer. „Najgore je biti suzdržan. Mi smo imali dilemu ili biti za ili biti protiv. Suzdržan biti po ovakvoj stvari je najgore“, kazao je Plenković.

Saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić osudila je „sramotno glasanje u skupštini UN-a“. „Ako ste čovjek koji se drži principa, jeste li jednako tako spremni principijelno stati iza zaštite pravila međunarodnog prava i tražiti u Europskom vijeću da ono zahtijeva istrage o zločinima počinjenim nad civilnim stanovništvom Gaze i Izraela“, poručila je Benčić.

Plenković joj je odgovorio da je riječ o narativu „ultralijevih političkih opcija“, što njena politička platforma i jest.

Dalija Orešković (Centar) kritizirala je Plenkovića zbog uspoređivanja obrane Hrvatske u Domovinskom ratu s postupanjem Izraela. „To su neusporedive situacije i nama sigurno takvo nešto ne priliči. Vi ste danas osramotili Domovinski rat“, kazala je Orešković.

Bauk: ‘Na krivoj nijansi povijesti‘

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin kazao je da nije Hrvatska zauzela stav o toj rezoluciji, već HDZ, jer se suprotno ustavu nije konzultirao s predsjednikom. "Hamas je počinio strahovit zločin. Ono što su napravili 7. listopada je ispod ljudske razine i legitimno ih je zbog ponašanja nazvati kukavičkim životinjama koje se sada skrivaju u tunelima dok njihovi sunarodnjaci ginu zbog onoga što su oni iz Hamasa napravili", kazao je Grbin.

"Ali, legitimno pravo niti jedne zemlje - niti Izraela danas ni Hrvatske od 1991. do 1995. - nije uključivalo pravo na ubijanje civila. Mi smo kao društvo imali velike sukobe, ali smo proveli niz kaznenih postupaka protiv onih koji su kršili ratno, humanitarno i drugo pravo", dodao je.

Arsen Bauk, zastupnik SDP-a, podsjetio je kako je većina europskih zemalja bila suzdržana te da je Hrvatska prilikom glasanja bila na „krivoj nijansi povijesti“. „Svaka zemlja donosi svoju procjenu. Nemamo svi istu strukturu stanovništva od članova EU-a. Pogledajte malo što se događa u gradovima u zapadnoj Europi“, odgovorio je Plenković.

Neovisni zastupnik Ante Prkačin poručio je kako snažno podržava Izrael, ali je prilikom tog glasanja trebalo pokazati „mudrost, a ne principijelnost jer onaj za koga si, taj ti je malo benefita dao, a onaj protiv koga si te žestoko zamrzio za sva vremena“.