Čelnici zemalja članica Europske unije završili su dvodnevni summit u Bruxellesu s puno poruka, ali bez konačnih odluka o brojnim važnima temama koje su imali na stolu.
Dok su u četvrtak do kasno u noć pokušali približiti stavove o višegodišnjem financijskom okviru Unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine te uspjeli raspraviti i o proširenju, drugog dana je na dnevnom redu bila Ukrajina. Ne zato što je to manje važna tema, tek drugog dana summita liderima EU obratio se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Migracije i proširenje
Iako se govorilo da će ga neki lideri kritizirati što "nije držao jezik za zubima" i što je javno kritizirao američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog popuštanja Putinu, izvori iz Europskog vijeća prenijeli su da je sastanak sa Zelenskim bio prijateljski i on je dobio punu potporu. EU je u zaključcima s ovoga skupa ponovila odlučnost da nastavi pružati sve vrste pomoći Ukrajini, od financijske, ekonomske, humanitarne do vojne.
Zelenski je u obraćanju novinarima u Bruxellesu upozorio da bi se u slučaju poraza Ukrajine, koju bi Rusija razorila u ratu, čak 20 milijuna Ukrajinaca mogli iseliti u EU. Rekao je da mu je ponekad teško pronaći riječi kojima bi partnerima opisao kroz što sve prolazi Ukrajina koja je napadnuta i ima prirodno pravo i obvezu braniti se.
Dosta živa rasprava na summitu vodila se i o migracijama, oko kojih i dalje postoje razlike u pristupu među članicama. Iako se u načelu slažu da treba kontrolirati tko ulazi u EU i kako, da treba jačati kontrolu vanjskih granica i djelotvornije vraćati ilegalne migrante kojima je odbijen zahtjev za azil, postoje razlike u tome kako to učiniti.
Danska, Italija i Poljska su među zemljama koje traže strože mjere na razini Europske unije o ilegalnim migracijama. Stavovi o tom pitanju dosta su se približili, ali ova će tema biti na dnevnom redu i sljedećeg summita Europskog vijeća. Važna tema je bilo i proširenje Unije. Otkada je Hrvatska 2013. godine ušla u EU, više nije bilo proširenja, a u međuvremenu je Uniju napustila Velika Britanija. Lideri EU ponovili su da proširenje ostaje prioritet, ali i poručili da će prijem novih članica morati ići paralelno s pripremom Europske unije za proširenje. U tom smislu su "primili na znanje" nedavnu analizu Europske komisije o pripremi proširenja.
Izmijenjen tekst
Kako je Crna Gora najbliža zaključenju pregovora o članstvu, razgovaralo se i o njoj. Hrvatska je i prije ovog skupa zemljama članicama uputila svoju poziciju o otvorenim pitanjima s Crnom Gorom koja Zagreb želi riješiti prije ulaska Crne Gore u EU, ali ne vidi rezultate u njihovu rješavanju. Iako su ovih dana diplomatski krugovi govorili da se i na Hrvatsku i na Crnu Goru vrši pritisak da se ti problemi riješe kako ne bi bili prepreka u proširenju, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković odbacio je tvrdnje da je na sastanku bio pod pritiskom Njemačke i nekih drugih država.
- Nikakvog pritiska nije bilo. Naprotiv, puno zemalja ima razumijevanja za to i, u konačnici, Hrvatska je pokazala što znači biti konstruktivan - rekao je Plenković.
Plenković je rekao da njemački kancelar Friedrich Merz nije uopće govorio o toj temi.
- Merz i ja imamo jako dobre odnose, već godinama sjedimo jedan pokraj drugoga na sastancima Europskog vijeća - rekao je Plenković.
Ponovio je ranije izrečen stav da je Hrvatska prema Crnoj Gori vrlo konstruktivna i da se to ne može usporediti s blokadama kojima je Hrvatska bila izložena, zbog čega je kasnila do četiri godine.
Prevelike razlike
- Mi takav pristup prema Crnoj Gori nismo zauzeli, mi smo zauzeli konstruktivan pristup, podržali pristupne pregovore Crne Gore od 2012., podijelili prijevode cijele pravne stečevine, ne samo Crnoj Gori, nego i drugim zemljama našega susjedstva, pomagali u svim aspektima i u konačnici pristali na zatvaranje 21 poglavlja - rekao je Plenković.
Potvrdio je da je na zahtjev Hrvatske izmijenjen i tekst zaključaka gdje se govori o proširenju i uklonjena ranija referenca da je plan da se pregovori s Crnom Gorom završe do kraja ove godine.
- Izmijenili smo, na našu inicijativu, zaključke koji su poslali realnu poruku kolegama iz Crne Gore da prionu razgovorima s Hrvatskom, da riješimo tih nekoliko otvorenih pitanja koja mi smatramo da su s aspekta Crne Gore itekako rješiva - rekao je Plenković.
"Europsko vijeće podržava rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru irskog predsjedništva da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja - pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme", stoji u zadnjoj verziji zaključaka.
Glavna tema summita ipak je bio višegodišnji proračun. No, vidljivo je bilo da i dalje postoje prevelike razlike u stavovima zemalja članica da bi se na ovom sastanku postigao neki napredak. Predsjednik Europskog vijeća António Costa i dalje ustraje u stavu da bi se kompromis trebao postići prije kraja ove godine. Na osnovi onoga što su lideri govorili na ovom skupu, ostvarenje toga cilja čini se sve manje vjerojatnim.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....