Ukrajina ima još dva mjeseca da ponovno pokrene mirovne pregovore ili riskira da Rusija dodatno eskalira rat, ustvrdio je češki predsjednik Petr Pavel, upozorivši da bi Vladimir Putin nakon parlamentarnih izbora, koji bi trebali biti održani 20. rujna, mogao proglasiti opću mobilizaciju.
"Vjerujem da još uvijek postoji prilika da nastavimo vršiti pritisak i Rusiji pošaljemo jasnu poruku da smo spremni započeti pregovore", rekao je taj umirovljeni general i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a u razgovoru za The Telegraph tijekom netom završenog NATO-ova summita u Ankari. "Rusija će u rujnu održati parlamentarne izbore. Predsjednik Putin teško da će proglasiti mobilizaciju prije njih, ali nakon što izbori završe, taj će se prostor za djelovanje znatno suziti", dodao je.
Mobilizacija bi vjerojatno bila vrlo nepopularna među Rusima, a Pavel smatra da saveznici moraju iskoristiti sadašnji pritisak na Rusiju kako bi je u nadolazećim tjednima prisilili na mirovne pregovore. "Rusija se u ovom trenutku suočava s brojnim unutarnjim problemima i izazovima", rekao je češki predsjednik na summitu NATO-a u Ankari. "Ruska se javnost sve više okreće protiv rata. Predsjedniku Putinu bit će sve teže održavati unutarnju stabilnost, a ako se taj pritisak nastavi te ako Ukrajina nastavi uspješno pogađati ciljeve duboko na ruskom teritoriju, stvorit će se uvjeti u kojima će Rusija biti sklonija pregovorima", smatra Pavel.
‘Uvjeriti Rusiju da nema drugog izbora‘
Samo tijekom proteklog mjeseca, podsjeća The Telegraph, ukrajinske bespilotne letjelice pogodile su Moskvu, napale ruske tankere koji su pokušavali dopremiti gorivo na Krim te izazvale požar u velikoj rafineriji nafte u zapadnom Sibiru. Pavel kaže da NATO mora nastaviti pružati potporu Ukrajini i održavati pritisak na Moskvu kako bi pristala na mirovne pregovore.
"Vjerujem da moramo nastaviti snažno djelovati, dati Ukrajini sve što joj je potrebno za uspješnu obranu te istodobno iskoristiti sve diplomatske sposobnosti kako bismo uvjerili Rusiju da nema drugog izbora osim pregovora... da jedino pregovorima može nešto postići, umjesto da nastavkom rata samo gubi".
Pao veliki dogovor Trumpa i Zelenskog!
Promatrači zbivanja tvrde da se Putin u velikoj mjeri izolirao pokušavajući izbjeći suočavanje s problemom i posljedicama koje izazivaju ukrajinski dalekometni napadi na energetska postrojenja. Iako ankete koje provode institucije bliske Kremlju i dalje ukazuju na povjerenje građana u ruskog predsjednika, ono je ipak palo na 69 posto, što je najniža razina od početka invazije punog opsega na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine.
Mnogi od tih problema posljedica su taktike Kijeva, koji dronovima napada ciljeve u ruskoj prijestolnici i njezinoj okolici te na nezakonito anektiranom ukrajinskom poluotoku Krimu. Rusi se suočavaju s dugim redovima na benzinskim postajama, a nezadovoljstvo krizom s gorivom sve je veće pa nisu rijetki ni fizički sukobi ispred praznih crpki.
Među najvažnijim prioritetima u raspravama čelnika zemalja članica NATO-a u Ankari bilo je osiguravanje dodatnih projektila za protuzračnu obranu Ukrajine kako bi se mogla učinkovitije suprotstaviti smrtonosnim udarima balističkih projektila koje lansiraju ruske snage. Pavel kaže da su predstavljeni "konkretni prijedlozi" kako to ostvariti, uključujući norveški plan nabave dodatnih projektila zemlja–zrak za Kijev.
U trenutku kada je The Telegraph razgovarao s češkim predsjednikom, američki predsjednik Donald Trump u susjednoj je prostoriji razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem. Čini se, kako piše konzervativni britanski dnevnik, da je američki predsjednik bio toliko uvjeren u strategiju potpore koju su predstavili saveznici iz NATO-a da je pristao Kijevu predati tehničku dokumentaciju za proizvodnju vlastitih presretačkih projektila za američki protuzračni sustav Patriot.
Zbog riječi koje je izgovorio Peskov u Rusiji se odlazi u zatvor. Ponovio ih je četiri puta
Ističući važnost izvlačenja pouka iz ratova u Ukrajini i Iranu, Pavel je naglasio kako je potrebno znatno povećati proizvodnju projektila za protuzračnu obranu. "Ono što NATO trenutačno radi jest objedinjavanje potreba svih država članica kako bi obrambenoj industriji dao barem okvirnu predodžbu o opsegu buduće proizvodnje i dugoročnim potrebama", rekao je. "Ono što je sada jasno jest da potražnja znatno premašuje proizvodne kapacitete", istaknuo je.
Obrambena strategija 3.0
Češki je predsjednik predstavio ideju "obrambene strategije 3.0" za NATO koja bi odgovorila na buduće potrebe Saveza. Prema toj zamisli, trebalo bi održavati 30-dnevne zalihe jeftinijeg naoružanja s dugim rokom skladištenja. Za skuplje i rjeđe sustave, poput dalekometnih projektila i presretača, rekao je da "moramo osigurati dovoljne proizvodne kapacitete, a oni moraju biti spremni, pa čak i unaprijed financirani, kako bi industrija mogla povećati proizvodnju praktično preko noći".
U Pavelovu mandatu Češka je jedna od europskih zemalja koje s Francuskom razgovaraju o mogućem europskom nuklearnom kišobranu. Ipak, upozorio je da ne treba stvarati pogrešan dojam o dosezima tih razgovora i njihovu značenju za ukupnu sigurnost Saveza. "Nuklearna politika NATO-a i dalje je na snazi i u njoj nema nikakvih promjena. Čak i iz sadašnje retorike Sjedinjenih Država, koje poručuju da Europa mora preuzeti odgovornost barem za svoju konvencionalnu obranu, proizlazi da nuklearno odvraćanje i dalje ostaje u rukama Sjedinjenih Američkih Država, koje štite sve saveznike", zaključio je Pavel.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....