STUDENTI ILI VUČIĆ?

Pet dana do izbora u Srbiji: Kako će glasati susjedi? Objavljeni rezultati nove ankete!

Upadljiv je izuzetno veliki broj ljudi koji ne znaju ili neće reći za koga će glasati

Aleksandar Vučić (u pozadini prosvjed studenata)

 Cropix, Profimedia/
Upadljiv je izuzetno veliki broj ljudi koji ne znaju ili neće reći za koga će glasati

Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. listopada za Studentsku listu glasalo bi 44,5 posto, a listu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), koju nosi donedavni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, podržalo bi 42,7 posto birača, pokazuje istraživanje objavljeno u utorak.

Istraživanje je od 25. rujna do 5. listopada u telefonskoj anketi na reprezentativnom uzorku od 1050 ispitanika provela Nova srpska politička misao (NSPM), beogradski politički časopis za političku teoriju i društvena istraživanja, a rezultati su objavljeni na mrežnoj stranici NSPM-a.

Najveći broj ispitanika - njih 79,8 posto, reklo je da će izići na izbore, s „vjerojatno” je odgovorilo 13,3 posto, dva posto nije sigurno da će sudjelovati na izborima, a njih 3,2 posto „sigurno neće”, dok 1,7 posto nije odgovorilo ili nema jasan stav o tome.

Na pitanje za koju izbornu listu bi glasali kada bi izbori bili idućeg tjedna, 44,6 posto opredijeljenih svoj glas dalo bi „Studentskoj listi - Studenti pobjeđuju”, dok 42,7 posto podržava listu SNS-a „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija”.

Sve ostale liste, isključujući manjinske, prema istraživanju NSPM-a, trenutačno su ispod izbornog praga od tri posto - pa bi Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića dobila 2,9 posto glasova, oporbena koalicijska lista Europska Srbija 2,7 posto, konzervativno-desna koalicija Autentična desnica 2,5 posto, a ostale liste dva posto.

image

Aleksandar Vučić

CROPIX

Ti rezultati potvrđuju dosadašnje ocjene brojnih analitičara da se unutar biračkog tijela stvara referendumska atmosfera nakon 14-godišnje vlasti SNS-a i da će ključni akteri biti Studentska lista i lista vladajućih naprednjaka.

Istodobno, procjene su da bi velika izlaznost trebala ići u korist liste studentskog pokreta, jer SNS navodno ima svojih 1,2 do 1,5 milijuna glasača.

Upadljiv je, međutim, izuzetno veliki broj ljudi koji ne znaju ili neće reći za koga će glasati, a njih je čak 18,3 posto.

Urednik NSPM-a Đorđe Vukadinović navodi da je riječ o redovnom jesenskom istraživanju političkog javnog mišljenja, a ne „anticipiranju” ili projekciji izbornih rezultata.

Što se tiče konkretnih rezultata, Vukadinović kaže kako i oni ukazuju na polariziranu atmosferu.

Dosadašnji tijek kampanje, uskraćivanje mogućnosti tisućama ljudi u dijaspori da glasaju, te izborne procedure koje nisu prošle neophodne reforme već dugo bude sumnju da će glasanje biti popraćeno mogućim manipulacijama i zloporabama. Spominje se i postojanje desetaka tisuća tzv. „fantomskih” birača.

Sumnje, među ostalim, ponajprije proizlaze iz činjenice da je jedinstveni birački spisak u Srbiji službeno zaključen s ukupnim brojem od 6.450.523 birača, nasuprot podatku da Srbija, prema popisu iz listopada 2022. godine, ima 6.647.003 stanovnika. Ta razlika ukazuje da je u Srbiji samo 196.480 stanovnika koji kao mlađi od 18 godina ne mogu imati pravo glasa.

Brnabić osporava sastav i šefa promatračke misije EP-a za izbore u Srbiji

Predsjednica Skupštine Srbije, koja istodobno obnaša dužnost predsjednice Republike, Ana Brnabić uputila je prosvjedno pismo čelnici Europskog parlamenta Roberti Metsoli osporavajući sastav promatračkog izaslanstva EP-a na prijevremenim izborima 25. listopada, javili su u utorak mediji.

Izaslanstvo EP-a boravit će u Srbiji od 22. do 26. listopada kao promatračka misija na prijevremenim parlamentarnim izborima, a Brnabić u pismu optužuje europske zastupnike za političku pristranost.

Posebno proziva austrijskog europarlamentarca Andreasa Schiedera, voditelja izaslanstva, ali i druge članove izaslanstva, među kojima hrvatske eurozastupnike Gordana Bosanca i Sunčanu Glavak, izvijestio je Tanjug koji je imao uvid u pismo.

Brnabić optužuje Europski parlament da je sastavio izaslanstvo koje bi svojim djelovanjem moglo pogodovati oporbenoj Studentskoj listi, inače glavnom konkurentu listi vladajuće Srpske napredne stranke koju nosi donedavni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Izbor osoba koje kontinuirano iznose izrazito negativne sudove o vlastima u Srbiji, a pojedini i javno iskazuju očekivanje za njihovu smjenu i podršku drugim sudionicima na izborima, jasno ukazuje da oni u Srbiju dolaze sa već formiranim zaključcima", naglasila je Brnabić.

image

Ana Brnabić

Antonio Balic/Cropix

Izaslanstvo će biti dio misije OESS-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) za promatranje izbora.

Izaslanstvo EP-a sastoji se od sedam zastupnika iz pet različitih zemalja i šest političkih skupina: Andreas Schieder (S&D, Austrija) – voditelj izaslanstva, Sunčana Glavak (EPP, Hrvatska), Ingeborg Ter Laak (EPP, Nizozemska), Tamás Deutsch (PfE, Mađarska), Kosma Zlotowski (ECR, Poljska), Helmut Brandstatter (RENEW, Austrija) i Gordan Bosanac (Zeleni/EFA, Hrvatska).

Prenoseći navode iz pisma Ane Brnabić, Radio-televizija Srbije (RTS) ne navodi njezinu ocjenu da dosadašnja stajališta europarlamentaraca pokazuju pristranost i političku naklonost Studentskoj listi i studentskom pokretu kao alternativi Vučiću.

Prema tvrdnjma RTS-a, Brnabić je napose osporila imenovanje za šefa misije austrijskog eurozastupnika Andreasa Schiedera iz kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.

Brnabić, kako prenosi RTS, navodi da dosadašnje javno djelovanje više članova izaslanstva pokazuje "potpunu političku pristranost", ocijenivši da je to u suprotnosti sa svim međunarodnim dokumentima, uključujući i s kodeksima i smjernicama Europske unije.

Ona je ustvrdila i da je Andreas Schieder, kao promatrač na prethodnim izborima u Srbiji u prosincu 2023. godine, "u više navrata otvoreno prekršio Kodeks ponašanja međunarodnih izbornih promatrača", koji prati Deklaraciju o principima međunarodnog promatranja izbora.

Schieder važi za jednog od oštrijih kritičara Aleksandra Vučića i njegove vlasti, uz ranije ocjene da Vučićev režim aktivno "guši demokraciju“ i pokazuje jasne autoritarne tendencije, te da Srbija nazaduje u oblastima vladavine prava i medijskih sloboda.

I Vučić i visoki državni dužnosnici, među kojima i Ana Brnabić, oštro odbacuju Schiederove ocjene, uzvaćajući optužbama za izravno miješanje u unutarnja pitanja zemlje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. listopad 2026 15:50