NEIZVJESNA USPOSTAVA VLASTI

PARADOKSI IZBORA U BiH Dodik će zaustaviti tužbu hrvatskog člana Predsjedništva BiH protiv RH

 
Milorad Dodik, Željko Komšić, Šefik Džaferović
 Ranko Cukovic, Dado Ruvic, Fedja Krvavac / REUTERS

Pobjednici nedjeljnih izbora u Bosni i Hercegovini su Milorad Dodik, Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Dragan Čović. Dosadašnji predsjednik srpskog entiteta u BiH Milorad Dodik uvjerljivo je potukao opoziciju u Republici Srpskoj i pobijedio u utrci za člana Predsjedništva BiH iz srpskog entiteta.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović uspio je da SDA (Stranka demokratske akcije) ostane najjača stranka u Federaciji BiH, a njegov kandidat Šefik Džaferović izabran je za bošnjačkog člana Predsjedništva. Željko Komšić ušao je u Predsjedništvo BiH, ali je pobjednik i njegov protukandidat Dragan Čović: iako nije uspio osvojiti drugi mandat zaredom u Predsjedništvu, Čovićev HDZ BiH (prema nepotpunom izbornim podacima od jučer poslijepodne) druga je stranka po snazi u Federaciji BiH, kojoj se smiješi sudjelovanje u vlasti na federalnoj i na državnoj razini. Bakir Izetbegović je Čoviću odmah u izbornoj noći ponudio ulazak u koaliciju, ali iz HDZ-a BiH jučer još nije bilo odgovora.

Jači i od Bošnjaka

Nakon 84% obrađenih listića, Komšić je najuspješniji kandidat za Predsjedništvo BiH iz Federacije: dobio je 177.638 glasova (Dragan Čović 127.172), što znači da bi - ako do kraja prebrojavanja ostane isti odnos snaga - pobijedio i da se kandidirao za bošnjačkog člana Predsjedništva, s obzirom na to da je Šefik Džaferović osvojio 175.053 glasova. No Komšić se po treći put kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva: u prva dva mandata pobijedio je kao kandidat SDP-a BiH, najjače oporbene stranke, a sada kao kandidat malih stranaka Demokratske fronte i Građanske stranke, koje su za parlament Federacije dobile 56.110 glasova ili 8,65 posto. Komšić je dobio tri puta više glasova od stranaka koje su ga kandidirale. Dragan Čović vodio je kampanju za prava Hrvata u BiH, dok je Komšić pobijedio upravo na suprotnoj retorici, optužujući i HDZ i Zagreb za rušenje BiH.

Komšićev izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u skladu je s Ustavom BiH, skrojenim u Daytonu 1995. Međutim, nije u duhu tog sporazuma koji je trebao balansirati odnose između tri konstitutivna naroda u državi napravljenoj od dva entiteta. Čemu uopće nacionalni paritet i nacionalno zagarantirane funkcije ako nema osiguranja da oni brojniji neće izabrati predstavnike manjinama? U BiH živi 3,5 milijuna stanovnika, od čega Bošnjaci čine 50,11 posto, Hrvati 15,43%, a Srbi 30,78%. Izborni sustav je takav da ako živite u Banjaluci i Doboju možete glasati samo za srpskog člana Predsjedništva, a ako živite u Federaciji BiH, onda birate hoćete li glasati za hrvatskog ili bošnjačkog člana.

Komšić se u prošlom izbornom ciklusu nije mogao kandidirati, jer po propisima ne može više od dva puta zaredom biti član Predsjedništva BiH. Dragan Čović je sad osvojio otprilike isti broj glasova kao 2014., pa je vjerojatno u pravu kad kaže da je većina Hrvata glasala za njega. Diana Zelenika, kandidatkinja HDZ-a 1990 osvojila je 22.000 glasova ili 6,42 posto, kandidat Naše stranke Boriša Falatar 3,59 posto, a Jerko Ivanković Lijanović iz stranke Radom za Boljitak 5238 glasova ili 1,52 posto.

Suprotstavljeni

Čović brani politiku HDZ-a od Tuđmana i Gojka Šuška do danas, dok je Komšić upravo na suprotstavljanju toj politici, na žestokim izljevima osude protiv politike Herceg-Bosne i protiv politike današnjeg Zagreba dobio 50 posto više glasova od Čovića.

Predsjedništvo BiH ima prije svega simboličnu važnost, no ovlasti su mu minimalne. Glavnu vlast u BiH drže entiteti, Republika Srpska i Federacija BiH, a tu su najjače pozicije osigurali Milorad Dodik (SNSD) te SDA i HDZ. Kako je mjesto premijera vlade federacije rezervirano za Bošnjaka, Dragan Čović bi mogao prihvatiti funkciju predsjednika Federacije BiH, ili pak ministra vanjskih poslova BiH. Još ‘98. bio je ministar financija i potpredsjednik vlade federacije i pitanje je bi li se htio tome vraćati. SDA je najjača stranka u Federaciji sa 25,36% glasova, HDZ ima 16,44%, SDP 14,42, Demokratska fronta 8,65, a Stranka za bolju budućnost 6,48 posto.

Žestoki protivnici

Činjenica je da će u Predsjedništvu BiH u novom sazivu biti teško, jer će tu sjediti Dodik i Komšić, obojica vični žestokom rječniku, a potpuno suprotnih viđenja BiH. Komšić je za građansku, nadnacionalnu BiH, dok Dodik stalno ističe da ga ništa osim Republike Srpske ne zanima. Komšić je u prvom intervjuu nakon izbora najavio da će tužiti Hrvatsku međunarodnom sudu u Hamburgu zbog Pelješkog mosta, a Dodik je najavio da će tražiti da u Predsjedništvu BiH visi zastava Republike Srpske i da on kao član Predsjedništva polaže zakletvu u skupštini RS. Ranije je najavio da ne misli sjediti u Sarajevu te da će imati ured u Istočnom Sarajevu, a u sjednicama Predsjedništva sudjelovat će preko Skypea.

I u najboljem slučaju BiH čeka šest mjeseci formiranja vlasti, a sad bi to moglo biti dodatno zakomplicirano jer je BiH ušla u izbore a da nije promijenila izborni zakon koji definira model formiranja vlasti na federalnoj i državnoj razini. Ustavni sud je poništio stare odredbe, a nove je nemoguće donijeti bez dogovora Srba, Bošnjaka i Hrvata.

'Novi izborni zakon nije donesen, stari ne važi... Po kojim bi pravilima trebao biti formiran Dom naroda Federacije?'

Sada imamo situaciju kakvu smo nagoviještali: dobit ćemo sve glasove Hrvata, i što nam to koristi?

Izjavio je to jučer Dragan Čović, čelnik HDZ-a BiH, pošto je postalo jasno da je HDZ BiH nakon prebrojenih 84% glasova druga stranka po snazi u Federaciji BiH i da je Željko Komšić pobijedio Čovića s 50% više glasova.

Čović je rekao da je to poruka koju bi trebali na poseban način analizirati predstavnici međunarodnih institucija koji nisu imali hrabrosti podržati ga kad je predlagao izmjene izbornog zakona. Ustavni sud BiH poništio je kao neustavne točke izbornog zakona koje reguliraju izbor zastupnika iz županijskih/kantonalnih skupština u Dom naroda F BiH. Prije su birani zastupnici Hrvata iz svake županije, pa tako i, npr., iz Goražda gdje živi samo nekoliko Hrvata, što je onda, smatra HDZ, ostavljalo mogućnost bošnjačkim strankama da utječu na izbor hrvatskih predstavnika. Dom naroda na entitetskoj i državnoj razini ustrojen je kao tijelo s jednakim brojem hrvatskih, srpskih i bošnjačkih zastupnika, i potvrđuje najvažnija imenovanja i zakone, pri čemu se svaki narod može pozvati na obranu vitalnih nacionalnih interesa. HDZ BiH je predlagao da se hrvatski zastupnici biraju iz kantona s razmjernom ili pretežnom hrvatskom većinom, ali za to nisu dobili suglasnost bošnjačkih stranaka. Zato je moguća blokada formiranja vlasti. Novi izborni zakon nije donesen, stari više ne važi, pa nije jasno po kojim bi pravilima trebao biti formiran Dom naroda F BiH, bez kojeg nema imenovanja predsjednika i vlade Federacije BiH.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 05:30