CRKVENI RASKOL

‘Papa je izgubio kontrolu, kuha se velika pobuna protiv njega!‘

Glavni pokret otpora presporoj liberalizaciji Katoličke crkve buja u Njemačkoj, ali su liberali reformatori jaki i u Švicarskoj i Belgiji

Papa Franjo

 Maria Grazia Picciarella/zuma Press/profimedia

Papa Franjo izgubio je kontrolu nad svojom liberalnom revolucijom, piše portal Politico, navodeći da se velika pobuna kuha protiv popularnog vjerskog poglavara u istoj zemljopisnoj regiji koja je u 16. stoljeću iznjedrila protestantski reformatorski pokret.

U tekstu koji potpisuje Ben Munster navodi se da glavni pokret otpora presporoj liberalizaciji Katoličke crkve buja u Njemačkoj, ali da su liberali reformatori jaki i u Švicarskoj i Belgiji. Papa Franjo na glasu je kao reformator, čak i populist, i poznato je da ga ne voli konzervativno krilo katoličkog klera.

Nakon dolaska na čelo Crkve Papa je uveo niz inicijativa i reformi s kojima su uvedene istinske promjene: otvorio je, među ostalim, urede u Vatikanu koje vode žene, njegova filozofija prožeta je duhom tolerancije prema seksualnim manjinama, a jednom je prilikom izjavio da je "raj otvoren i za ateiste". Mnogi njegovi potezi tumače se nastojanjem Pape da projicira imidž produhovljenosti i poniznosti.

No, dok se otpor iz konzervativnog krila u SAD-u, Africi i Vatikanu smanjio, pobuna o kojoj Munster piše prijeti od crkvenih liberala koji smatraju da su potrebne reforme jer vjernici odlaze zbog skandala poput seksualnog zlostavljanja od svećenika i crkvenog zataškavanja njihovih zločina, otpora homoseksualnim brakovima i pravima transeksualaca.

"Franjo je obećao da će osvježiti Katoličku crkvu. Međutim, nema značajnih promjena. Crkva je i dalje staromodna i u problemima. Zbog toga Nijemci pokušavaju prokrčiti svoj put", rekao je Tomas Söding, potpredsjednik Središnjeg odbora za njemačke katolike, koji je sudjelovao na konferenciji u Berlinu.

Na njoj se prošlog studenog okupilo nekoliko stotina njemačkih katoličkih političara, teologa i lidera industrije koji su raspravljali o prijedlozima za promjene u Crkvi. Među političarima koji sudjeluju kao aktivni vjernici bio je i njemački političar u Bruxellesu Manfred Weber. Okupljenima su se obratili poslovni ljudi poput Hildegard Müller, predsjednice njemačkog udruženja automobilske industrije.

Nijemci su na konferenciji u prvi plan gurnuli potrebu demokratizacije unutar Crkve, stvaranje tzv. Sinodalnog puta kako bi se na katoličkim okupljanjima poput te "preporuke pretočile u praksu". Papa Franjo je sam potaknuo takve "demokratične sinode", koje je zamislio kao forume koji će zainteresirati vjernike da sudjeluju, ali je uloga Crkve trebala biti da sasluša, a ne da sluša vjernike. No, katolički progresivci u Njemačkoj objeručke su ih prihvatili kao priliku za promjene.

"Humanistička znanost potvrđuje da ima više od dva roda, ali Papa to odbacuje! Nitko ne zna u kojem smjeru on ide, stalno se predomišlja. U njegovu djelovanju nema misli vodilje, nema logike", grmio je protiv Pape na sastanku u hotelu Titanic Chaussee njemački teolog i etičar Andreas Lob-Hudepohl. Slični komentari i stajališta izazvali su veliku zabrinutost u Vatikanu.

Sve to povezano je s njemačkom inicijativom da se blagoslove istospolni parovi i da se progura reforma u odlučivanju Crkve kako bi se "zaustavio odlazak vjernika".

Sinode su prije bile rezervirane samo za kler, no Papine promjene omogućile su laicima da proguraju svoju agendu. "Velika većina građana sumnja u ispravnost prakse da Crkvu vode izabrani sveti ljudi", rekao je u tom kontekstu Söding.

Zbog takvih stajališta sve se govori o crkvenom raskolu, pri čemu mnogi ističu činjenicu da se nezadovoljstvo proširilo povijesnom luteranskom regijom.

Jedan je istaknuti nadbiskup nedavno govorio o "najvećoj krizi unutar Crkve od doba reformacije".

Pobuna protiv autoriteta klera proširila se i izvan Berlina, piše autor. Biskupi u Belgiji ranije ove godine objavili su "Sinodski manifest" u kojem su pozvali na dio reformi koje traže Nijemci. Međutim, Belgijanci su suzdržaniji od Nijemaca, pa su u njemu tražili odobrenje Vatikana.

Biskup Felix Gmür iz baselske biskupije u Švicarskoj najbolji je primjer koliko je jak pritisak vjernika. Politicu je ispričao o inicijativi katoličkih laika koji su nakon otkrića slučaja seksualnog zlostavljanja djeteta u Švicarskoj tražili od biskupa da se vanjsko tijelo angažira u istrazi slučaja te da se uvede arhiv koji bi prevenirao uništavanje dokumenata koji mogu poslužiti kao dokazi.

U švicarskom slučaju, vjernici su prijetili da će uskratiti Crkvi oko pola milijuna franaka ako biskup ne prihvati zahtjeve (vjernici donacijama financiraju crkvu). "Niste vi moji nadređeni", odvratio im je biskup objasnivši da to tako ne ide.

Trendovi u zapadnim zajednicama zabrinjavaju visokopozicionirane svećenike u drugim dijelovima Europe. U istočnoj Europi, gdje konzervativno krilo postaje sve angažiranije, bivši nadbiskup iz poljskog Poznana Stanislaw Gadecki komentirao je događaje u Berlinu. "Dokumenti snažno podsjećaju na protestantsku teologiju i jezik moderne politike", smatra Gadecki.

Crkveni oci koji su komentirali temu smatraju da institucija stara 2000 godina ne može funkcionirati po principima demokracije. "Pogrešno su shvatili Papu", rekao je kardinal Jean-Claude Hollerich, bliski saveznik Franje, portalu Politico.

Njemačka crkva, po njemu, žrtva je agresivnog utjecaja liberalnih lobista i kulturne polarizacije u američkom stilu. "Takvo politiziranje može uništiti jedinstvo Crkve", upozorio je kardinal.

Papino dosadašnje djelovanje dobrim se dijelom svodilo na usputnu najavu progresivne ideje nakon koje slijedi pobuna s kozervativne strane, Papino povlačenje i ljutnja progresivaca, piše Politico. Zatim Papa donese razvodnjenu verziju prijedloga, stvarajući novu buru. Rezultat toga je, kažu stručnjaci, Crkva s dvije brzine, u kojoj Franjo pokušava zadovoljiti sve, što se često svede na prepuštanje tumačenja lokalnoj razini. Takve regionalne razlike postojale su oduvijek, ali nikada nisu tako eskplicitno dolazile s vrha.

Papa Franjo nalazi se između čekića i nakovnja, uhvaćen između liberalne Europe i uglavnom konzervativnog "globalnog juga", a čini se kao da većinu vremena pokušava zadovoljiti suprotstavljene strane.

Budući da Papa ima 87 godina i krhkog je zdravlja, mnogi su nezadovoljni što u Vatikanu nije snažnija struja koja podržava njegov tolerantan pristup svojevrsnog konzervativnog liberala. Pitanje je i koliko će se nakon njegova odlaska zadržati njegove politike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. lipanj 2024 17:58