Palestina se za status države u UN-u odrekla 200 milijuna dolara

Ni prijetnje SAD-a i Izraela koji su najavili da će uskratiti financijsku pomoć Palestinskoj samoupravi nakon što je Opća skupština neizravno prizna kao državu, nisu zaustavile jučerašnje glasanje.

Prijetnje i ultimatumi

Kako piše AP, Washington je uoči glasanja u Općoj skupštini poduzeo pravu diplomatsku ofenzivu kako bi spriječio da Palestina, koja je trenutačno nazočna u UN-u kao entitet-promatrač, podigne svoj status na državu-promatrača, onaj koji trenutačno ima Vatikan. Nakon što je američka državna tajnica Hillary Clinton prekjučer upozorila da glasanje u Općoj skupštini neće “ispuniti cilj neovisne palestinske i izraelske države, koje mirno žive jedna uz drugu”, iz američkog su Kongresa stigle prijetnje o zakonskom prijedlogu kojim bi se zaustavila financijska pomoć UN-u.

SAD je još prije zaprijetio Palestincima da bi mogli definitivno izgubiti oko 200 milijuna dolara pomoći koji su trenutačno blokirani u Kongresu. Zamjenik državne tajnice William Burns u srijedu se sastao s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom i uputio u ime predsjednika Baracka Obame osobni apel u kojemu se jamči da će se američki čelnik ponovno angažirati kao posrednik u mirovnim pregovorima ako se odustane od zahtjeva. Ali, Abas je sve prijetnje i prijedloge ignorirao.

Analitičari smatraju da Abas jednostavno ne može sebi priuštiti uzmicanje jer mu je prijeko potrebna politička pobjeda kojom bi prekinuo trend porasta popularnosti njegovu Fatahu suprotstavljenog Hamasa koji ima sve veću potporu među palestinskim narodom.

A pobjeda mu je bila zajamčena. Opća skupština ima ukupno 193 člana, od kojih su 132, dakle dvije trećine njih, priznala Palestinu kao državu. Za izglasavanje prihvaćanja Palestine kao države promatrača, za što je potrebna nadpolovična većina, bilo je dovoljno da je podrži samo njih 97.

Većina zemalja svoj je stav objavila i prije glasanja. Osim SAD-a, palestinskom zahtjevu oštro se suprotstavila Kanada, a i Njemačka.

Podijeljeni glasači

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague u srijedu je izjavio kako će njegova država podržati Palestince samo ako postoji čvrsto jamstvo da će se vratiti pregovorima, te da će Britanija ostati suzdržana. S druge strane, svoje glasove za Palestince obećale su Kina, Indija, Rusija te cijeli niz europskih država: Francuska, Austrija, Grčka, Španjolska, Norveška, Irska...

Uoči sjednice Opće skupštine oglasio se i izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Rekao je da palestinski zahtjev neće ni na koji način ubrzati proces dobivanja države za taj narod.

- Palestinci neće imati državu dok ne priznaju Izrael kao domovinu Židova, prekinu konflikt s Izraelom i pristanu na sigurnosne aranžmane koji štite Izrael - rekao je premijer Netanyahu.

Najvažniji cilj

Izraelci tvrde da je palestinski zahtjev u raskoraku s mirovnim dogovorima postignutim između dvije strane.

Posredno priznanje Palestine za državu u UN-u ipak će značiti puno više od puke simbolike, što i jest razlog zbog kojega su Abas i njegovi ponovno pokrenuli proceduru za priznavanje Zapadne obale, Gaze i Istočnog Jeruzalema. Osim što će Palestina sigurno imati jaču poziciju u pregovorima, bit će im otvoren put prema članstvu u UN-ovim agencijama i drugim međunarodnim tijelima, pa će im tako biti moguće i, recimo, tražiti kredit od MMF-a. Ono što je za Palestince također važno jest da će moći ponovno pokušati pridružiti se Međunarodnom kaznenom sudu i zatim zahtijevati istragu o navodnim izraelskim zločinima na palestinskim teritorijama.