Prošli je mjesec bomba razorila prednji dio kuće u predgrađu glavnog grada Švedske, Stockholma, ozlijedivši jednu osobu i prestrašivši mnoge druge.
Nekoliko sati nakon eksplozije, zaprepašteni stanari su sakupljali komadiće drveta i pločica koji su se raspršili nedaleko dječjeg igrališta.
‘Još uvijek osjećam miris baruta i još uvijek pronalazim komadiće stakla u kosi‘, kazala je novinarima 17-godišnjakinja koji živi u kući nedaleko poprišta eksplozije.
‘Ovo je poput noćne more. Osjećam se kao da ću se svaki čas probuditi u svom krevetu i sve će biti normalno.‘
Tijekom proteklih tjedana, u Stockholmu se broj osvetničkih napada povezanih s bandama značajno povećao, a eksplozija u ožujku povezana je s članovima obitelji koji su surađivali s navodnim krijumčarem droge.
No navodni kralj narkotika neće tako skoro odgovarati pred švedskim sudom iz jednog jednostavnog razloga: on se nalazi u Turskoj, piše Politico.
Slučaj Rawe Majida, među suradnicima poznatog kao ‘Kurdska lisica‘, predstavlja zapanjujuć slučaj zamjene uloga Švedske i Turske. Za švedsku vladu, odnosi s Turskom su u političkom smislu vrlo važni i suprotstavljaju vanjskopolitičko pitanje najvišeg prioriteta - članstvo u NATO savezu - s domaćim pitanjem najvišeg prioriteta: borbom protiv nasilnog kriminala.
Nakon što si je osigurao tursku putovnicu zahvaljujući shemi turske vlade ulaganja u državljanstvo, 36-godišnji Majid, odgojen u Švedskoj, sada je izvan domašaja švedskog pravosudnog sustava.
‘Od Turske je zatraženo izručenje Rawe Majida‘, kaže javni tužitelj Henrik Söderman. ‘No turske vlasti su rekle da izručenje nije moguće jer je Rawa Majid državljanin Turske.‘
Tko je ‘Kurdska lisica‘?
Prema objavi švedskog nacionalnog radija, Majid je rođen u Iranu, no kao dijete se preselio u Uppsalu, nekih 70 km sjeverno od Stockholma.
2010. je osuđen ja 10 godina zatvora zbog zločina povezanih s drogom, što je uključivalo krijumčarenje kokaina iz Norveške. Nedugo nakon puštanja iz zatvora, a zbog očitih prijetnji, preselio se u Irak, a potom u Tursku.
Stručnjaci sugeriraju da je serija uhićenja osoba povezanih s vođama švedskog podzemlja - a koja se temeljila na probijanju šifriranih komunikacija - omogućila Majidu da zauzme više teritorija na tržištu droge.
Kriminalna mreža ‘Kurdske lisice‘ je najznačajnija kriminalna skupina koju švedska policija trenutno istražuje. Među drugim skupinama je banda zvana Dala sa sjedištem u Stockholmu, a koju vodi osoba nadimka Grk.
Majid je uglavnom bio izvan pogleda javnosti sve do početka prošle godine, kad se u Stockholmu zaoštrio sukob između njegove i suparničkih bandi.
Suđenje povezano s jednim vrlo nasilnim incidentom - ubojstvom čovjeka na jugu Stockholma lani u ožujku - trebalo je prema sudskom rasporedu početi prošlog tjedna.
U izjavi državnog tužitelja uoči suđenja, kaže se da su četvorica muškaraca i jedna žena optuženi za povezanost s grupom zvanom Foxtrot koju, navodno, vodi Majid. U izjavi se također navodi kako postoji sumnja da Majid planira počiniti ubojstvo.
Majid je dao vrlo malo javnih izjava i nije jasno ima li odvjetnika u Švedskoj. U nedavnom telefonskom razgovoru sa švedskom novinarom Diamantom Salihuom, Majid je opovrgnuo sve optužbe.
‘Teroristički‘ adut za pregovaranje
Turska sada već mjesecima blokira pristup Švedske NATO savezu - što je Švedska zatražila nakon ruske invazije na Ukrajinu - i tvrdi da Švedska skriva tražene kriminalce.
Tijekom proteklih desetljeća, Švedska je zauzela ulogu glavnog branitelja ljudskih prava i slobode govora u Europi.
Švedske je u različitim fazama - na primjer, nakon progona političkih disidenata uoči navodnog pokušaja puča u Turskoj 2016. - ponudio azil protivnicima turske države koji su bježali od onoga za što su rekli da je politički progon (te tvrdnje često podržavaju skupine za ljudska prava).
Međutim, vlast u Ankari tvrdi da su mnogi novinari i aktivisti koji su potražili azil u Švedskoj tijekom proteklih godina, zapravo teroristi i zavjerenici koji planiraju svrgnuti turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.
Švedski sudovi rade na turskim zahtjevima za deportaciju u skladu sa sporazumom postignutim na summitu NATO-a u Madridu prošlog ljeta između Švedske, Turske i Finske.
Zasad su švedske vlasti odlučile da samo jedan čovjek, Mahmut Tat, treba biti deportiran, dok je drugima čije je izručenje tražila Turska, odobreno pravo da ostanu u Švedskoj prema tamošnjem zakonu o azilu.
Tat je zatražio azil u Švedskoj nakon što je u Turskoj osuđen za surađivanje s PKK-om (Kurdistanskom radničkom strankom) koju je Europska unija proglasila terorističkom organizacijom.
Prošli tjedan je Finska uspješno postala članicom NATO-a nakon što ju je podržala Turska koja, pak, nastavlja blokirati Švedsku.
‘Švedska je otvorila svoja vrata teroristima, no to nije slučaj s Finskom‘, kazao je Erdogan sredinom ožujka, pojašnjavajući odluku svoje vlade da zauzme različita stajališta u pogledu članstva u NATO-u dviju susjednih zemalja.
Osim zbog veće spremnosti Švedske da prihvati tražitelje azila iz Turske, Ankara je također bijesna zbog nedavnih prosvjeda u Stockholmu na kojima je spaljen jedan primjerak Kurana.
I dok broj ubijenih u oružanim sukobima u Švedskoj raste, vlada premijera Ulfa Kristerssona je pod velikim pritiskom da pokaže pomake u istragama protiv osoba poput Majida.
No švedska vlada zna da bi pretjerano pritiskanje Turske smanjilo njezine šanse za ulaskom u NATO.
Turska ambasada u Stockholmu nije odgovorila na novinarski upit u vezi slučaja Majid.
Švedski ministar pravosuđa Gunnar Strömmer odbio je zahtjev za intervjuom. No Ashraf Ahmed, dužnosnik odjela ministarstva zaduženog za kriminalne slučajeve i međunarodnu pravosudnu suradnju, traži način kako da smanji napetost.
‘Što se pravosuđa tiče, Švedska i Turska u potpunosti surađuju‘, rekao je Ahmed.