Kada vlada padne jednom, to se može predstaviti kao izvanredna okolnost. Kada isti premijer u nekoliko mjeseci ponovno podnese ostavku, uz najavu da će opet biti vraćen na isto mjesto, onda više nije riječ o incidentu, nego o obrascu političkog preživljavanja koji se pokušava prodati kao institucionalna stabilnost, prenosi Deutsche Welle.
Narodna skupština Republike Srpske sinoć (16. 3.) prihvatila je ostavku Sava Minića, čime je formalno okončan mandat vlade. Odluka je donesena glasovima skupštinske većine, bez prisutnosti oporbe i bez rasprave, što je dodatno pojačalo dojam da se ne vodi politički dijalog o krizi, nego da se administrativno zatvara problem koji je već odavno prerastao u pitanje povjerenja u institucije.
Zastupnici oporbe nisu prisustvovali sjednici jer je smatraju lakrdijom, postavljajući pitanje kako je moguće da vlast koja tvrdi da su institucije snažne stalno proizvodi situacije u kojima ih mora naknadno popravljati.
Problem leži u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i mogućem drugom osporavanju legitimiteta vlade, nakon što je to učinjeno u slučaju vlade čijeg je mandatara predložio Milorad Dodik, nakon što mu je prošle godine oduzet mandat predsjednika.
Nakon izbora sada već vlade u padu, očekivao se sličan scenarij s obzirom na to da je Minića drugi put predložila tadašnja v. d. predsjednica Ana Trišić Babić, koja to po Ustavu nije mogla. Iako to nije izravno naveo, jasno je da je vlada počela poštovati odluke suda i prije njihova donošenja.
Sustav pod upitnikom
„Ni oni više ne znaju tko je ministar ni koliko će trajati. Nadamo se toj trećoj sreći“, kaže zastupnik oporbene Liste za pravdu i red Milan Savanović, aludirajući na treći mandat za sastavljanje vlade koji će dobiti Savo Minić.
„Ja ću sačekati ustavne procedure da ponovno predložimo Savu Minića, da ponovno sastavi novu ili staru vladu“, rekao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.
Minić svoj potez objašnjava potrebom da se otklone osporavanja legaliteta i legitimiteta vlade. Ali upravo u tome nalazi se i najveća slabost obrane vlasti. Ako je doista bilo potrebno rušiti i ponovno sastavljati vladu da bi se dokazao njezin legitimitet, onda to znači da taj legitimitet nije bio politički čvrst ni pravno neupitan.
Vlast pokušava cijeli slučaj predstaviti kao dokaz odlučnosti. Poruka je da ih ništa ne može zaustaviti, pa ni osporavanja, jer će vladu srušiti i ponovno podići ako treba. Međutim, iz kuta političke odgovornosti, to više sliči na priznanje da sustav nije bio sposoban sam od sebe izdržati test ustavnosti, legitimiteta i javnog povjerenja.
Ostavka kao politički trik
„Pala vlada ilustracija je politike udara na zdrav razum građana Republike Srpske, pa gotovo da se čestitkama, željama i pozdravima vlastitoj vladi prilikom pada vladajući izruguju građanima i ponižavaju institucije koje su obesmislili“, kaže politička analitičarka Tanja Topić. Ona napominje da se radi o aroganciji i bahatom preziru prema zakonima i još bahatijoj obrani onoga što se ne može braniti ni zdravorazumskom logikom, a ponajmanje pravnim argumentima.
Pala vlada u Republici Srpskoj
Ako se kriza rješava tako što isti čovjek odlazi da bi se vratio, s gotovo istom većinom i istom strukturom moći, treći put u samo nekoliko mjeseci, onda je teško govoriti o novom početku. Tada ostavka postaje politički trik, dovoljno dramatičan da ostavi dojam promjene, ali dovoljno kontroliran da se ništa suštinski ne promijeni.
„Mrski“ međunarodni faktor
„Republika Srpska će nakon izbora nove vlade ovog tjedna biti još jača“, rekao je Minić, obrazlažući ostavku, uz opasku da je najvažnije očuvati institucije Republike Srpske. „I najmanje smo ovo radili zbog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ali znate što oni urade – napišu da nisu nadležni, a osporavaju zakonitost vlade Republike Srpske“, kaže Minić, navodeći da će sada moći bez osporavanja „zadužiti se kod stranih kreditora“.
Oporba je upravo to i istaknula. „Kvaka je u tome da je problem kreditiranje i uzimanje novca iz međunarodnih fondova i pitanje legitimiteta vlade“, kaže Đorđe Vučinić iz Liste za pravdu i red.
U tom smislu, ostavka nije pokazala snagu sustava, nego njegovu ovisnost o stalnim političkim improvizacijama. Institucije djeluju stabilno samo dok ne dođu pod ozbiljno pravno i političko propitivanje, a kada do toga dođe, odgovor je puko preslagivanje istih figura na vladajućoj tabli, prenosi Deutsche Welle.
Građanima se ne pokazuje da institucije funkcioniraju prema pravilima koja vrijede jednako za sve, nego da se pravila savijaju prema političkoj potrebi trenutka.
„Priznanje nelegalnog postupanja i ispunjavanja na kraju naloga tog mrskog međunarodnog faktora jedina je istina. Na šarene laži vlasti nasjedaju naivni građani, koji plaćaju ceh ovakvih destruktivnih politika“, kaže Topić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....