LONDON - “Ovdje je trenutačno pakao i pomutnja”, dojavio je iz londonske stanice podzemne željeznice Aldgate prometni policajac, desetak minuta nakon što su četvorica bombaša samoubojica u 8.49 sati 7. srpnja 2005. aktivirali tri bombe na londonskom Tubeu.
Posvemašnja konfuzija
Istraga o napadima, koja je počela prošli tjedan, zasad je pokazala da je neposredno nakon eksplozija među policijom i spasilačkim službama nastala posvemašnja konfuzija, a da cijelih 44 minuta nakon prve eksplozije djelatnici koordinacijskog centra podzemne željeznice još nisu znali da se dogodila eksplozija, nego su vjerovali da je problem nastao u jednoj stanici zbog nestanka struje, u drugoj jer je ispod vlaka završio neki čovjek, a u trećoj da je vlak iskočio iz tračnica i udario u zid.
Upravitelj linije Piccadilly zbog preopterećenosti telefonskog sustava nije mogao nazvati nikoga, vatrogasci su čekali potvrdu da je struja isključena, vozila hitne službe poslana su na dva pogrešna mjesta, a jedno je vozilo za specijalne intervencije zapelo u gustom prometu.
Pomutnja je nastala jer su prekinute komunikacije i odašiljanje signala nadzornih kamera, pa su se informacije iz željezničkih tunela na površinu doslovce prenosile pješice.
Nešto ide po zlu
- Nešto je dolje strašno krenulo po zlu. Ljudi izlaze s posjekotinama i prekriveni sranjem - rekao je menadžer stanice Edgware Road Steve Gozka u 9.06, i zatražio da se pošalju spasilačke službe.
No, još u 9.32 operateri u koordinacijskom centru podzemne željeznice govorili su da ne misle da je riječ o terorizmu.
Istodobno, snimke iz policijskog centra pokazuju da je već u 9.01 jedan policajac dojavio da je u Aldgateu bila “bomba u jednom vagonu. Višestruke žrtve, neke moguće i smrtne”.
Istragu vodi sutkinja prizivnog suda Lady Heather Hallet, koja bi u sljedećih pet mjeseci trebala saslušati svjedoke i pregledati dokaze o napadima na London te ustanoviti, uz ostalo, je li bilo pogrešaka vlasti i, prije svega, jesu li životi mogli biti spašeni da su spasilačke službe brže reagirale. U napadima na tri vlaka podzemne željeznice i jedan gradski autobus poginule su 52 osobe. Od 26 osoba koje su izgubile život na stanici King’s Cross, šest ih je poginulo odmah, a 20 ih je još bilo živo kada su stigle ekipe hitne pomoći.
Generalna proba
Zasad je istraga pokazala da su bombaši - Mohammed Sidique Khan (30), Shehzad Tanweer (22), Jermaine Lindsay i Hasib Hussain (18) - još 28. lipnja napravila generalnu probu i prošla istom rutom kao i 7. srpnja. Tri dana prije napada posjetili su dućan s kućnim potrepštinama u Leedsu, i kupili troja kliješta i dvije žarulje od 50 vati, koje su koristili za izradu detonatora. Istraga je pokazala da su, dok su u svojoj kući pokušavali napraviti koncentrat vodikova peroksida, uništili 34 lonca.
Napad je kasnio dan zbog trudnoće Khanove žene
Mohammed Khan je 5. srpnja posjetio bolnicu u Dewsburyju sa svojom suprugom Hasinom Patel zbog komplikacija s trudnoćom, koja je na dan napada završila spontanim pobačajem. Ispisi telefonskih poziva pokazuju da je Khan idući dan, u 4.35 ujutro, poslao SMS Tanweeru: “Imam velik problem. Ne mogu naći vremena. Nazvat ću kada to riješim. Čekaj kod kuće”. “Bez gluposti, doktore. Riješi to”, dobio je odgovor od Lindsayja. Istražitelji sada vjeruju da je napad možda bio planiran za 6. srpnja, kada je London dobio organizaciju Olimpijskih igara 2012. godine.
Kada su konačno krenuli u akciju, bombaši su, kako su ispričali putnici na vlaku koji je u 7.23 krenuo iz Lutona za Brighton, bili dobre volje i prilično opušteni, dok ih je putnik Joseph Martoccia vidio na londonskoj željezničkoj stanici King’s Cross, gdje su već bili “euforični”. Trojica su se raznijela na vlakovima u 8.49. sati. No, nadzorne kamere pokazuju da je najmlađi, Hussain, imao problema. Prvo je dvije i pol minute na stanici King’s Cross prtljao po svome ruksaku. Potom je u 8.54 izašao iz stanice i telefonirao ostalima, ali svi su već bili mrtvi. Potom je ušao u knjižaru WH Smith i za 4,95 funti kupio Duracell bateriju pa je ušao u McDonald’s gdje istražitelji vjeruju da je zamijenio bateriju na bombi koja očito nije eksplodirala kada je to bilo predviđeno. Hussain se ukrcao na jedan autobus, pa na drugi, na kojem je u 9.47 sati aktivirao bombu koja je ubila 13 ljudi.
Hitna pomoć kasnila, putnici herojski pomagali ranjenima
- Budući da su komunikacije s površinom bile prekinute, a spasilačke službe kasnile s dolaskom na mjesta napada, neki su putnici, iako im je rečeno da se stanice podzemne željeznice moraju evakuirati, herojski krenuli u pomoć jedni drugima - rekao je u istrazi Hugo Keith, odvjetnik britanske krune.
Stephen Desborough, koji je bio u šestom vagonu vlaka raznesenog na stanici Aldgate, prošao je do početka vlaka i vikao treba li kome pomoć. - Ovdje - viknula je Geraldine Quaghebeur koja je također ostala kako bi pomogla. Elizabeth Kenworth, policajka koja nije bila na dužnosti, bila je u četvrtom vagonu i jaknom je podvezala rane Andrewa Browna koji je izgubio obje noge, a svoj je pojas stegnula oko noge Martine Wright. Držala ih je za ruku, dala im vode i tješila ih. Uz napadnuti vlak stajao je i drugi vlak koji je išao u suprotnom smjeru. - Na početku su se čuli mučni povici i pozivi u pomoć, ali kada se dim počeo razilaziti, mogao se vidjeti uništeni drugi vagon, udaljen samo nekoliko centimetara - rekao je Keith.
To je dio putnika nagnalo da razbiju prozore i uspnu se u taj vagon kako bi pomogli. Drugi su pokrivali mrtva tijela kako bi sačuvali njihovo dostojanstvo.
- Michael Brewster zapeo je u rupi u podu, koju je napravila bomba, i donji su mu ekstremiteti bili odsječeni - objasnio je Keith. Kako ga se nije dalo povući, dvojica su se muškaraca spustila pod vlak i pokušala ga gurnuti, ali nisu mu uspjeli pomoći. ( N. Šajn)