Ključni događaji:
- 230. je dan ruske invazije na Ukrajinu
- SAD ubrzava dostavu naprednih PZO sustava Kijevu, Njemačka već poslala jedan
- Šef britanskih špijuna: ‘Ruski nuklearni napad mogao bi iznenaditi Zapad‘
- Napadi na Zaporižje, sirene odjekuju Kijevom
- Kremlj: Putin i Erdogan sastat će se u Astani
- Pogođena termoelektrana
Milijuni Ukrajinaca bez struje, počinje redukcija električne energije
Dok se milijuni u Ukrajini suočavaju s nestankom struje zbog ruskih raketnih napada na energetsku infrastrukturu, vlada je pozvala civile da smanje potrošnju električne energije i ne koriste kućanske uređaje poput pećnica i perilica rublja, izvještava Reuters.
Premijer Denis Šmihal rekao je da su Ukrajinci dobrovoljno smanjili potrošnju električne energije u prosjeku za 10% u ponedjeljak nakon ruskih napada i pozvao ih je da ograniče korištenje između 17 i 23 sata po lokalnom vremenu.
"Ujedinjeni smo i bit ćemo čvrsti", napisao je na društvenoj mreži Telegram.
“Molimo vas da ne uključujete uređaje koji troše energiju: električne štednjake, kuhala za vodu, električne alate, grijalice i klima uređaje, pećnice i glačala, mikrovalne pećnice, aparate za kavu, perilice rublja i posuđa.”
Otkrivena je nova masovna grobnica u Limanu
Forenzičari su izvukli više tijela umotanih u crnu plastiku u oslobođenom ukrajinskom gradu Limanu dok vlasti rade na procjeni broja poginulih i štete od više od četiri mjeseca ruske okupacije, javlja Associated Press.
Tamošnje vlasti za sada tvrde da su izvučeno 32 tijela u gradu koji se nalazi u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck. Šef vojne uprave regije Donjeck, Pavlo Kirilenko, rekao je da su žrtve u masovnoj grobnici bili ukrajinski vojnici, te da je također bilo i 22 civila pokopanih u pojedinačnim grobnicama.
SAD će ubrzati dostavu protuzračnih obrambenih sustava NASAMS Ukrajini
SAD ubrzava pošiljku sofisticiranih protuzračnih obrambenih sustava NASAMS Ukrajini, rekao je u utorak glasnogovornik Vijeća nacionalne sigurnosti Bijele kuće John Kirby, nakon razarajućeg raketiranja ruskih snaga.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiu u telefonskom pozivu u ponedjeljak podršku u zračnoj obrani zemlje dok su stanovnici Kijeva tražili utočište od napada.
SAD je dosad odobrio slanje ukupno osam Nacionalnih naprednih raketnih sustava zemlja-zrak (NASAMS), očekuje se da će se dva dostaviti uskoro, a da će preostalih šest pristići u duljem razdoblju.
"Mislim da smo na putu da dobijemo prva dva u bliskoj budućnosti", rekao je Kirby tijekom brifinga za medije. "Trenutno smo zainteresirani za ubrzavanje isporuke NASAMS-a Ukrajini što je prije moguće."
SAD je od početka ruske invazije 24. veljače osigurao više od 16.8 milijardi dolara sigurnosne pomoći i uveo opsežan niz ekonomskih sankcija Moskvi zbog njezina djelovanja u Ukrajini.
‘Ruski nuklearni napad mogao bi iznenaditi Zapad‘
Sir Jeremy Fleming, direktor Vladinog središta za komunikacije, službe zadužene za nadzor komunikacija u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je u utorak da bi ruski napad nuklernim oružjem mogao iznenaditi Zapad.
- Rusija je jedina zemlja koja priča o korištenju nuklearnog oružja i moram reći da je to iznimno opasno - rekao je Fleming.
- Volio bih misliti da smo naši saveznici i mi dovoljno dobro opremljeni da uočimo takav napad, međutim na tom polju nitko ništa ne može garantirati - dodao je Fleming.
Glavni tajnika Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg rekao je da NATO pomno prati Rusiju i njezin nuklearni arsenal.
Stoltenberg je rekao da su Putinove "uvijene nuklearne prijetnje" "opasne i neodgovorne" te da Kremlj zna da nuklearni rat ne može iznjedriti pobjednika.
Ukrajina primila prvi od četiri IRIS-T protuzračna sustava od Njemačke
Ukrajina je u utorak primila prvi od četiri obrambena zračna sustava IRIS-T koje im je obećala Njemačka, priopćilo je njemačko ministarstvo obrane, potvrdivši izvješće novina Der Spiegel.
Do isporuke je došlo ranije nego što je planirano, dodao je izvor.
Rusija je bombardirala gradove diljem Ukrajine tijekom najvećeg prometa u ponedjeljak ujutro, usmrtivši civile i onesposobivši struju i grijanje, u onome što je djelovalo kao osvetnički napad nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio napad na most koji vodi do Krima terorističkim činom.
Čelnici G7 pozvat će Putina na odgovornost za neselektivne napade
Čelnici G7, skupine najsnažnijih gospodarstava svijeta, osudili su u utorak ruska razorna raketiranja gradova diljem Ukrajine i kazali da će ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge odgovorne za te zločine pozvati na odgovornost.
"Osuđujemo ove napade najsnažnijim mogućim izrazima i podsjećamo da su neselektivni napadi na nedužno civilno stanovništvo ratni zločin", kažu u izjavi objavljenoj nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.
G7 se obvezao pomagati Ukrajini sve dok bude potrebno, stoji u zajedničkoj izjavi. "Nastavit ćemo financijski, humanitarno, vojno, diplomatski i pravnim putem pomagati Ukrajini koliko god bude potrebno", navode.
"Uvjeravamo predsjednika Zelenskija da smo nepokolebljivi u obećanju da pomognemo Ukrajini da očuva svoj suverenitet i teritorijalni integritet", kažu čelnici G7.
Zelenskij je zatražio čelnike Grupe 7 da isporuče Ukrajini još obrambenog oružja kako bi se suprotstavila Rusiji, a zatražio je i da podrže njegovu inicijativu za postavljanjem promatračke misije na granici s Bjelorusijom.
Zelenskij se obratio sastanku čelnika G7 dan nakon velikih ruskih raketiranja ukrajinskih gradova, među kojima je i prijestolnica Kijev, te je pozvao međunarodnu zajednicu da nametne nove sankcije Moskvi i ponovno je odbacio pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Kada Ukrajina dobije dovoljnu količinu modernog i učinkovitog sustava zračne obrane, tada će prestati ključni element ruskog terora, a to su raketni napadi", rekao je Zelenskij.
Zahvalio je njemačkom kancelaru Olafz Scholu na ubrzanju isporuka IRIS-6 zračnog sustava, a američkom predsjedniku Joeu Bidenu na isporukama sustava zračne obrane.
"Nadamo se, predsjedniče, da će to biti sustav srednje do dugometne obrane što će omogućiti da uspostavimo obrambeni sustav u više razina", rekao je.
Ukrajinski zapadni saveznici opskrbljuju tu zemlju oružjem od početka ruske agresije krajem veljače.
Vlada predsjednika Zelenskog zahvalila je na pomoći i zatražila još oružja.
Bjelorusija je ovaj tjedan objavila da će njezini vojnici biti raspoređeni s ruskim snagama blizu Ukrajine, a što je protumačeno kao potencijalna nova eskalacija rata. Bjelorusija, ruska saveznica, do sada se držala u po strani, no ovaj tjedan je najavila da će rasporediti svoje vojnike uz ukrajinske granice.
Ukrajina ne planira napasti Bjelorusiju, rekao je Zelenskij, no želi biti siguran da mu sjeverni susjed ne prijeti.
Rusi stavili Zuckerberovu Metu na popis terorista
Ruska agencija za financijski nadzor, Rosfinmonitoring, dodala je američkog tehnološkog diva Meta Platforms Inc. na svoj popis "terorista i ekstremista", izvijestila je u utorak novinska agencija Interfax.
Moskovski sud u lipnju je odbio žalbu Mete nakon što je u ožujku proglašena krivom za "ekstremističke aktivnosti" u Rusiji. Na sudu je Metin odvjetnik u to vrijeme rekao da Meta nije provodila ekstremističke aktivnosti i da je djelovala protiv rusofobije.
Kremlj očekuje još veću konfrontaciju sa Zapadom
Kremlj očekuje još veću "konfrontaciju" sa Zapadom, objavio je u utorak prije virtualnog izvanrednog samita skupine G7 koji se očekuje tijekom dana na kojem će se razgovarati o jučerašnjim masovnim raketiranjima Ukrajine.
"Posve nam je jasno i predvidivo raspoloženje prije tog samita. Sukobljavanje se nastavlja", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i ustvrdio da će Rusija u Ukrajini "postići svoje zacrtane ciljeve".
Osim toga kritizirao je izjave američkog predsjednika Joea Bidena koji je obećao svom ukrajinskom kolegi po dužnosti Volodimiru Zelenskom isporuku "poboljšanih sustava" protuzračne obrane.
"De facto, Sjedinjene Države već su uvučene u taj sukob", ocijenio je Peskov.
A isporuke takvih sustava taj će "sukob samo produljiti i za ukrajinsku stranu učiniti još bolnijim", ustvrdio je.
"No to neće promijeniti naše ciljeve niti konačan rezultat", dodao je. Biden je te sustave obećao Zelenskom nakon razornih raketiranja ukrajinskih gradova, civilnih meta s velikim brojem žrtava i uništavanja civilne infrastrukture u ponedjeljak kada su ukrajinske vlasti izbrojale više od 80 ruskih napada s kopna, mora i iz zraka, a mnoge je odvratila protuzračna obrana.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastat će se s turskim kolegom po dužnosti Recepom Tayyipom Erdoganom u četvrtak kada će razgovarati o Ukrajini i bilateralnim odnosima, najavio je Kremlj.
Putin i Erdogan sastat će se u Astani, glavnome gradu Kazahstana, rekao je Peskov.
Ranije je novinarima najavio da bi na dnevnom redu dvojice lidera mogao biti turski prijedlog da bude domaćin pregovora između Rusije i Zapada o miru u Ukrajini.
U utorak je i šef ruske diplomacije Sergej Lavrov rekao da je Moskva otvorena za razgovore sa Zapadom o ratu u Ukrajini, ali da još nije dobila ozbiljnu ponudu za pregovore. Lavrov je odbacio kao laž izjavu glasnogovornika Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Johna Kirbyja da su Sjedinjene Države bile otvorene za razgovore, ali ih je Rusija odbila.
"Nismo dobili ozbiljne ponude za kontakt", dodao je Lavrov.
U ponedjeljak je u ruskim raketiranjima 19 ljudi poginulo, a više od 100 je ranjeno širom zemlje.
Moskva je napadala civilnu infrastrukturu čime je izazvala nestanak električne energije u mnogim dijelovima zemlje.
Šef britanskih špijuna: Rusija je očajna. To je i njima jasno
O aktulanoj situaciji o Ukrajini oglasio se i Jeremy Fleming, glavni čovjek britanske špijunske agencija GCHQ (pandan američke NSA).
- Jasno je kako je hrabra akcija Ukrajinaca na ratištima i u kibernetičkom prostoru preokrenula tijek rata. Uz malo učinkovitih unutarnjih izazova, Putinovo odlučivanje pokazalo se pogrešnim. Putinove dvije glavne strategije pokazale su se neuspješnim, njihovi gubici u ljudstvu svakim danom su sve veći, a gube i ogromne količine opreme. Jučerašnji napadi u Kijevu i diljem Ukrajine još su jedan pokazatelj kako Rusija gubi.
Znamo – i ruski vojni zapovjednici to znaju – da su im zalihe i streljivo pri kraju. Ruske snage su iscrpljene. Korištenje zarobljenika kao pojačanja, a sada i mobilizacija desetaka tisuća neiskusnih ročnika, govori kako su očajni.
A sve je to počeo shvaćati i ruski narod. Oni vide koliko je Putin loše procijenio situaciju. Bježe od regrutiranja, shvaćaju da više ne mogu putovati i znaju da će im pristup modernim tehnologijama biti drastično ograničen. I zato osjećaju razmjere užasne ljudske cijene rata koje je njihova država odlučila voditi - kazao je Fleming.
Zaharova se žali zbog incidenta u Moldaviji
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izrazila je nezadovoljstvo Rusije zbog izjava moldavskih i estonskih dužnosnika.
- Zbog provokativne izjave estonskog šefa diplomacije koji je pozvao na teroristički čin prema Rusiji, tražit ćemo otvaranje kriminalističke istrage protiv Urmasa Reinsalua, poručila je Zaharova.
Rekla je da je Rusija zabrinuta zbog izjava estonskog ministra vanjskih poslova Urmasa Reinsalua, a također je zabrinuta zbog incidenta s ruskim diplomatima u Moldaviji.
- Veleposlanstvo Rusije u Moldaviji, a moldavski karabinjeri su to dopustili, Srećom, nije bilo žrtava. Tražit ćemo istragu, poručila je.
Također je optužila Zapad za licemjerje zbog izjava koji djeluju kao podrška nasilju.
Napadi prouzročili veliku štetu na energetskim postrojenjima u srednjoj Ukrajini
Novi ruski zračni udari na energetska postrojenja u Dnjipropetrovskoj oblasti u srednjoj Ukrajini prouzročili su "veliku štetu", rekao je u utorak guverner oblasti Valentin Reznjičenko.
"Rusi su raketirali energetsku infrastrukturu u Pavlohradu i Kamjansku: prouzročena su velika razaranja", istaknuo je, dodajući da su "mnoga sela ostala bez struje".
"Na tom području uveden je sustav posvemašnje štednje električne energije kako bi bolnice, javni prijevoz i druga važna društvena infrastruktura mogla raditi", dodao je, pozivajući stanovnike na "štednju struje".
Ukrajinska vlada je u utorak pozvala građane da "ograniče" potrošnju struje nakon ruskih napada dan ranije na energetska postrojenja u nekim oblastima.
"Danas vas pozivamo da ograničite potrošnju struje. Također, molimo vas da u vrijeme najveće potrošnje - od 17 do 23 sata - ne uključujete uređaje koji su veliki potrošači", pozvao je ukrajinski premijer Denis Šmihalj na Telegramu.
U utorak su i druge oblasti bile na meti ruskih zračnih udara na energetsku infrastrukturu.
Na jugu su "u raketnim i napadima bespilotnim letjelicama oštećena dva postrojenja" u okolici Vinice, pri čemu su dvije osobe ranjene, objavilo je južno zapovjedništvo ukrajinskih oružanih snaga na Faceooku.
Ranije je guverner Lavovske oblasti, na zapadu, izvijestio o "trima eksplozijama na dvama infrastrukturnim objektima na tom području".
Rusi i danas gađali termoelektranu Ladižin
Najveća ukrajinska energetska tvrtka DTEK ustvrdila je da je termoelektrana Ladižin u utorak ponovno bila meta ruskih napada.
U eksploziji je ozlijeđeno šest osoba i to dok su radnici radili na sanaciji štete od jučerašnjih napada.
Tvrde da su napadi izvedeni bespilotnim letjelicama iranske proizvodnje.
Stoltenberg: Kremlj zna da ne može dobiti nuklearni rat
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da su Putinove ‘prikrivene nuklearne prijetnje opasne i neodgovorne‘ i da Kremlj zna da se nuklearni rat ne može dobiti.
- Pažljivo pratimo ruske nuklearne snage. Nismo vidjeli nikakve promjene u stavu Rusije, ali ostajemo na oprezu, rekao je.
Poručio je da je vojni savez udvostručio broj borbenih skupina na istoku saveza i da bi se te skupine mogle uskoro povećati na veličinu brigade.
- Saveznici također povećavaju sigurnost oko ključnih ustanova i jačaju razmjenu obavještajnih podataka. Poduzet ćemo daljnje korake da ojačamo našu otpornost i zaštitimo kritičnu infrastrukturu, a na namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika odgovorit ćemo jedinstveno i odlučno, rekao je.
Stoltenberg je poručio da je Ukrajina imala ‘zamah‘ u ratu dok je Rusija sve više pribjegavala stravičnim i neselektivnim napadima na civile i ključnu infrastrukturu.
- Putin je započeo ovaj rat, mora ga okončati povlačenjem snaga iz Ukrajine, rekao je.
- NATO će nastaviti sa s planom održavanja redovitih vježbi nuklerarnog odvraćanja jer bi njihovo otkazivanje poslalo pogrešan signal Moskvi, rekao je čelnik NATO-a Jens Stoltenberg.
G7: Ukrajini ćemo davati podršku "koliko god bude potrebno"
Zemlje članice skupine G7 obećale su na početku sastanka podršku Ukrajini u ratu s Rusijom ‘koliko god bude potrebno".
Čelnici su održali virtualni sastanak s ukrajinskim čelnikom Volodimirom Zelenskim.
U nacrtu izjave, koju je na uvid dobio Bloomberg, G7 je obećao da će nastaviti pružati financijsku, humanitarnu, vojnu, diplomatsku i pravnu potporu.
Kličko: Već se popravlja stakleni most oštećen u napadu
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je u tijeku popravak i sanacija staklenog mosta u Kijevu koji je oštećen u jučerašnjem raketnom napadu.
U eksploziji na Krimskom mostu poginuo i moskovski sudac
Ruski list Kommersant javlja da se broj poginulih u eksploziji na Krimskom mostu popeo na četiri. Među poginulima je i sudac Moskovskog arbitražnog suda Sergej Maslov.
Ukrajinci: Rusi su oteli zamjenika šefa nuklearke Zaporižja
Ruske snage otele su zamjenika šefa nuklearke Zaporižja, objavila je ukrajinska državna agencija za nuklearnu energiju Energoatom.
Zamjenik glavnog direktora za ljudske resurse u nuklearki Valerij Martinjuk uhićen je u ponedjeljak i podveden za nepoznatu lokaciju, objavio je Energoatom.
Navode da su ruski otmičari vjerojatno "mučili Martinjuka kako bi izvukli osobne podatke o članovima osoblja Zaporižje ne bi li prisilili urkajinsko osoblje da počne surađivati s Rosatomom".
Ukrajinsko ministarstvo: Posmrtni ostaci 62 ukrajinska vojnika vraćeni kući
Tijela 62 ukrajinska vojnika vraćena su kući nakon teških pregovora, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo nadležno za privremeno okupirana područja.
Ministarstvo je priopćilo da su se vodili pregovori o vraćanju posmrtnih ostataka, uključujući vojnike poginule u zatvoru Olenivka.
U bombaškom napadu na zatvor Olenivka u okupiranom Donecku, koji se dogodio krajem srpnja, poginula su 53 ukrajinskih ratnih zarobljenika, a za napad se međusobno optužuju Rusija i Ukrajina.
Indonezijska ministrica: I Putin i Zelenski dolaze na summit G20
Ministrica vanjskih poslova Indonezije Retno Marsudi izjavila je da su i ruski čelnik Vladimir Putin, kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, potvrdili svoj dolazak na summit G20 koji će se u studenome održati na Baliju.
- Odgovor na naš poziv još uvijek je pozitivan, rekla je Retno Marsudi.
Summit G20 održat će se 15. i 16. studenoga na Baliju.
Pogibija mobiliziranog vojnika samo nekoliko dana nakon dolaska na frontu
Stižu izvješća o prvim pogibijama među redovima mobiliziranih Rusa, prenosi dopisnik Guardiana iz Moskve. Članovi obitelji Jevgenija Bizjajeva iz Krasnoturinska rekli su da je pozvan na bojišnicu 28. rujna, a na bojišnicu je poslan nekoliko dana kasnije. Vijest o njegovoj smrti objavio je vojni zavod.
Peskov: Kremlj neće braniti putovanje vojnim obveznicima
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Kremlj nije formirao stav o prijedlogu šefa Državnog vijeća Krima Vladimira Konstantinova da se vojnim obveznicima uvede zabrana putovanja u drugu zemlju koja bi vrijedila u razdoblju djelomične mobilizacije,.
- Kremlj nema stav o ovoj inicijativi. Nije nam poznato da itko razmatra ovaj prijedlog, rekao je Peskov.
Konstantinov je također predložio da se ljudi koji napuštaju Rusiju stave na popis stranih agenata. Kremlj također nema stav o ovoj ideji, rekao je Peskov.
Kremlj potvrdio razgovore Putina i Erdogana u Astani
Kremlj je potvrdio da će se ruski čelnik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastati u Astani, glavnom gradu Kazahstana.
Glasnogovornik Kremlja poručio je kako postoji mogućnost da će dvojica čelnika razgovarati o prijedlogu Turske da bude domaćin mirovnih pregovora između Rusije i Zapada.
Putin i Erdogan sastat će se na marginama Konferencija o interakciji i mjerama izgadnje povjerenja u Aziji (CICA), koja se održava 12. i 13. listopada. Zadnji put se dvojac susreo sredinom rujna u Uzbekistanu.
- Zbog isporuke američkih sustava protuzračne obrane Kijevu sukob će za ukrajinsku stranu biti dugotrajniji i teži, a ruski cilj ostat će isti, rekao je Dmitrij Peskov na današnjoj pressici.
Podsjetimo, američki predsjednik Joe Biden obećao je ukrajinskom predsjedniku Volodomiru Zelenskom da će SAD Ukrajini osigurati napredne zračne sustave, nakon što su u ponedjeljak zabilježeni razorni raketni napadi iz Rusije.
Lavrov: Putin i Erdogan mogli bi se sastati u Astani
Turska je u utorak pozvala Rusiju i Ukrajinu na održivo primirje "čim to bude moguće", ocijenivši da se dvije zemlje udaljuju od puta diplomacije, dok rat ne prestaje.
"Primirje se mora uspostaviti čim to bude moguće. Što prije, to bolje", rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u televizijskom intervjuu.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan se nada da će se njegov ruski kolega Vladimir Putin i ukrajinski Volodimir Zelenski sastati u Istanbulu kako bi razgovarali o primirju.
Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov potvrdio je za rusku televiziju da bi se Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan mogli sastati ovoga tjedna u Astani, glavnom gradu Kazahstana.
Rusko ministarstvo obrane: Postignut je cilj masovnih udara na Ukrajinu
Rusko ministarstvo obrane u priopćenju je danas poručilo da je ostvaren cilj napada na vojno-zapovjedne i energetske objekte u Ukrajini, prenosi agencija RIA Novosti.
- Oružane snage Ruske Federacije danas su nastavile s masovnim napadima visoko preciznim dalekometnim oružjem iz zraka i s mora na vojno-zapovjedne objekte i energetsku strukturu Ukrajine. Sve označene mete su pogođene, navodi agencija RIA Novosti.
Eksplozije su pogodile mete na području Kijeva, Zaporižje, Mikolajiva, Vinice, Rivne, Dnipropetrovska, Hmjeljinckog i Odese, javlja ruska državna agencija. Tvrde da je Kijev bio bez struje sat vremena zbog oštećenja infrastrukturnih objekata. Kako javljaju ukrajinske željeznice, kasni gotovo polovica vlakova, prenosi RIA Novosti.
Lavrov o SAD-u i nuklearnom napadu
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov inzistira na tome da SAD sudjeluje "de facto" u ratu u Ukrajini "dugo vremena".
"Čini mi se da Amerikanci već dugo de facto sudjeluju u ovom ratu. Ovaj rat kontroliraju Anglosaksonci", kazao je Lavrov na ruskoj televiziji i spomenuo tvrdnje da je SAD bio otvoren za razgovore s Rusijom, ali da je Moskva to odbila.
"To je laž", rekao je. "Nismo dobili ozbiljne ponude."
"Više puta smo rekli da nikada nismo odbili sastanke, ako dobijemo ponudu, onda ćemo je razmotriti. Biden ne nudi sastanke", kazao je.
Lavrov i dalje inzistira na tome da Rusija neće odbiti sastanak Vladimira Putina i Joea Bidena na predstojećem summitu G20.
Također, napomenuo je da Moskva poziva da se umjetno ne napuhuje tema nuklearne prijetnje. ‘Savjetovao bih onima koji na Zapadu spekuliraju o ovoj temi da budu svjesni svoje odgovornosti‘, kazao je Lavrov.
Dječja liječnica ubijena u napadu
Liječnica koja u kijevskoj bolnici liječi djecu oboljelu od karcinoma navodno je među ubijenima u jučerašnjem valu ruskih napada na gradove diljem Ukrajine.
Oksana Leontieva je bila liječnica na odjelu za transplantaciju koštane srži u dječjoj bolnici za liječenje raka Ohmadit.
U ponedjeljak ujutro išla je na posao nakon što je ostavila sina u vrtiću kada je ruski projektil pogodio glavni grad Ukrajine.
U priopćenju na Facebooku, bolnica je opisala Leontievu kao "predanu i odgovornu osobu i liječnicu" koja je bila "istinski profesionalac i podrška svojim pacijentima i kolegama".
Anton Geraščenko, viši predsjednički savjetnik Volodimira Zelenskog, rekao je da je njezin petogodišnji sin sada siroče, jer je prije šest mjeseci ostao bez oca.
Rusija potvrdila nastavak napada
Rusko ministarstvo obrane potvrdilo je da je danas nastavilo "masivni napad oružjem visoke preciznosti" na ukrajinske ciljeve.
Moskva i dalje namjerava napadati energetsku infrastrukturu u cijeloj zemlji.
Jutros su napadi prijavljeni u Zaporižju i Lavovu, nakon čega je oko 30% zapadnog grada ostalo bez struje.
Pomoć Ukrajini od SAD-a gotovo dvostruko veća od europske
Sjedinjene Države donirale su gotovo dvostruko više od iznosa pomoći koji je obećala Europska unija kao cjelina, pokazuju novi podaci.
Institut za svjetsku ekonomiju iz Kiela ističe kako se između 24. siječnja i 3. listopada SAD obvezao na 52,3 milijarde eura pomoći u usporedbi s 29,2 milijarde iz zemalja i institucija EU-a.
UN: Napadi na ključnu civilnu infrastrukturu su povreda međunarodnog prava
Rusija je možda prekršila načela vođenja neprijateljstava prema međunarodnom humanitarnom pravu smrtonosnim udarima na Ukrajinu u ponedjeljak, rekla je glasnogovornica Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR).
"Ozbiljno smo zabrinuti što se čini da su neki od napada bili usmjereni na ključnu civilnu infrastrukturu... što ukazuje da su tim napadima možda prekršena načela vođenja neprijateljstava prema međunarodnom humanitarnom pravu", rekla je Ravina Shamdasani na tiskovnoj konferenciji u utorak.
"Pozivamo Rusku Federaciju da se suzdrži od daljnje eskalacije i da poduzme sve moguće mjere kako bi spriječila civilne žrtve i štetu nanesenu civilnoj infrastrukturi", dodala je.
UN osobito brinu civilni ciljevi kao i odabrano vrijeme za bombardiranje ciljeva u Ukrajini.
"Izravno ciljanje civila i civilne infrastrukture - to jest onih koji nisu vojni ciljevi - je ratni zločin", rekla je Shamdasani.
Bjeloruska oporba poziva ruske vojnike da napuste zemlju
Svetlana Tihanovskaja, čelnica bjeloruske demokratske oporbe, pozvala je ruske vojnike da napuste zemlju.
"Bjelorusija se mora službeno povući iz ruskog sudjelovanja u ratu. Svaki ruski vojnik mora bezuvjetno napustiti Bjelorusiju. Svi uključeni u napad Rusije iz Bjelorusije moraju odgovarati. Demokratska Bjelorusija i Ukrajina trebale bi izgraditi savez protiv ruske agresije", napisala je.
Tihanovskaja je u egzilu otkako je Lukašenko proglasio vlastitu pobjedu na izborima u Bjelorusiji u kolovozu 2020.
Predsjednici država srednje i istočne Europe osudili ruski napad
Masovna ruska bombardiranja ukrajinskih gradova predstavljaju ratne zločine prema međunarodnom pravu, rekli su u utorak predsjednici država srednje i istočne Europe.
"Mi, predsjednici Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunjske i Slovačke osuđujemo masovna bombardiranja ukrajinskih gradova koja je nedavno izvršila Rusija, a koja prema međunarodnom pravu predstavljaju ratne zločine", naveli su u priopćenju.
Raketni napadi na Lavov
Gradonačelnik Lavova, Andrij Sadovji, izvijestio je na Telegramu da su dijelovi grada ponovno bez struje nakon, kako je opisao, "raketnog napada na objekt kritične infrastrukture".
Također, zamolio je stanovnike da pohrane male zalihe vode nakon ruskih udara.
"U ovom trenutku zna se za tri eksplozije koje su pogodile dva energetska postrojenja u regiji Lavov. Za sada nema informacija o žrtvama. Opasnost i dalje traje", napisao je pak guverner Lavova Maksim Kozicki na Telegramu.
Guverner Mikolajeva Vitalij Kim objavio je pak da "još uvijek ima projektila u zraku" i da ukrajinska protuzračna obrana nastavlja raditi.
Finska objavila smjernice za uporabu joda
Finsko ministarstvo socijalne skrbi i zdravstva ažuriralo je nakon punih 20 godina smjernice za uporabu joda u slučaju opasnosti od zračenja.
Navode kako bi nesreća u nuklearnoj elektrani mogla osloboditi radioaktivni jod u okoliš, koji bi se mogao nakupiti u štitnjači. To najviše šteti djeci koja su zbog velikih doza zračenja u većem riziku od razvoja raka štitnjače. Odrasli nisu pod istim rizikom, a smjernice više ne preporučuju da osobe starije od 40 godina uzimaju tablete joda u slučaju opasnosti od zračenja.
Sklonište u zatvorenom prostoru primarna je mjera opreza koju treba poduzeti u slučaju opasnosti od zračenja, a uzimanje jodnih tableta sekundarna je dodatna mjera koja se preporučuje osobama u dobi do 40 godina te trudnicama.
Smjernice preporučuju da kućanstva s članovima u dobi od 3 do 40 godina nabave tablete joda za svoje domove, a navodi se kako je obično dovoljna jedna doza.
Napominju i kako će zdravstvo nabaviti tablete joda primjerene djeci mlađoj od tri godine te će odrediti najbolji način njihove podjele.
‘Ostali su bez sofisticirane opreme‘
Veleposlanik Ukrajine u Ujedinjenom Kraljevstvu Vadim Pristaiko rekao je za Sky News da Ukrajina i dalje napreduje na prvoj crti, ali "ne tako spektakularno kao što je bilo prije nekoliko tjedana".
Rekao je da na jugu zatvaraju krug i da je tamo gotovo 20.000 ruskih vojnika.
"Ako ih uspiju uhvatiti, to će biti veliki udarac."
Komentirao je i smanjenje zaliha ruskog oružja.
"Ono što Rusi sada koriste su stare rakete iz 1960-ih, 1970-ih. Više-manje, koriste neke od raketa koje su nekada bile dosta sofisticirane, a sada ih bacaju kao glupe bombe. Dakle, ponestaje im sofisticirane opreme, to je sigurno."
"No godinama se istražuje kako će izgledati novi ratovi i koliko će brzo stranama ponestati sofisticirane opreme, te će se morati vratiti u 1960-te kada se stari tenk može popraviti čekićem i jednostavnim alatom."
Dodao je kako mobilizacija trupa u Bjelorusiji predstavlja prijetnju opskrbnim linijama Ukrajine na sjeveru zemlje.
"Slučaj Bjelorusije je težak jer su oni na sjeveru Ukrajine što predstavlja opasnost za prekid opskrbnih vodova. Sve primamo sa zapada, oni dolaze preko ovih zapadnih granica.”
Međutim, rekao je i da postoji jedan faktor zbog kojeg bi bjeloruski čelnik Lukašenko mogao biti oprezan, a to je što "neki ljudi vjeruju da on ne mobilizira ljude jer nije siguran hoće li kalašnjikovi možda biti okrenuti protiv njega."
Forbes: Moskvu je jučerašnji napad koštao između 400 i 700 milijuna dolara
Oleksij Kuleba, guverner Kijeva, upravo je na Telegramu izvijestio o još jednoj oborenoj raketi.
Moskva je jučer ispalila desetke raketa na glavne ukrajinske gradove, pri čemu je više od 19 ljudi poginulo, a 105 ih je ranjeno.
Smatra se da su lansirane 84 krstareće rakete i 24 bespilotne letjelice, a Forbes je sada izračunao novčanu vrijednost jučerašnjeg napada, rekavši da je Moskvu koštao između 400 i 700 milijuna dolara.
Izračun je napravljen na temelju pretpostavke da su većina lansiranih projektila bile "skupe i vrlo precizne" rakete Kh-101, S-300 i Tornado-S.
‘Razlog za eskalaciju je razumljiv‘
Ukrajinski zastupnik Volodimir Ariev kazao je za Sky News da je ruski napad bio unaprijed planiran.
"Putin ovo želi predstaviti kao odgovor na eksploziju na Krimu, ali nije navedeno tko stoji iza tog napada."
Ariev je dodao da je razlog za ovu eskalaciju "prilično razumljiv".
"Za mjesec dana Putin ide na sastanak zemalja G20 na Baliju. Dakle, on se ne želi predstaviti kao slab vođa nakon poraza ruske vojske na konvencionalnim bojištima. Želi razgovarati sa svijetom iz pozicije snage. Zato je promijenio zapovjednika... i njegov prvi dan bio je zračni napad da prestraši Ukrajinu. Naravno, Ukrajinci se nisu uplašili."
Između Krima i Rusije voze trajekti
Ruska novinska agencija Interfax izvještava da postoje četiri trajekta koji plove rutom preko Kerčkog tjesnaca između Rusije i Krima. Linija vozi svaka dva sata, a povratno putovanje traje četiri sata. Trajekti bi trebali zamijeniti cestovnu i željezničku vezu Kerčkog mosta, koji je tijekom vikenda pogođen eksplozijom uzrokujući njegovo djelomično urušavanje.
Vraćena struja i voda u Lavovu
Maksim Kozicki, guverner Lavova, izjavio je na Telegramu da je opskrba električnom energijom obnovljena svugdje u regiji, te da je opskrba strujom i vodom u potpunosti vraćena u gradu Lavovu.
Guverner Mikolajiva: Uništili smo 14 krstarećih projektila i 5 ‘šaheda‘
Vitalij Kim, guverner Mikolajiva, objavio je na Telegramu da je u jučerašnjim napadima jedna žena smrtno stradala. Rekao je i da su jučer sustavi protuzračne obrane uništili 14 krstarećih projektila iznad Mikolajeva. Također tvrdi da su jutros između 3.30 i 5.30 sati po lokalnom vremenu ukrajinske snage uništile pet dronova kamikaza "Šahed-136". Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Nove sankcije Bjelorusiji?
Bjelorusija bi se mogla suočiti s dodatnim sankcijama bude li se sve više uplitala u ukrajinski sukob, rekla je francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna za francuski radio, prenosi Reuters.
Bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko rekao je jučer da je naredio trupama da se rasporede zajedno s ruskim snagama u blizini Ukrajinske granice kao odgovor na, kako je rekao, jasnu prijetnju Bjelorusiji iz Kijeva.
G7 će održati hitne razgovore o ruskom bombardiranju Ukrajine
Sjedinjene Države i druge sile G7 održat će hitne razgovore u utorak o ruskom bombardiranju Ukrajine u kojemu je ubijeno 14, ranjeno 97 osoba, te uništen dio energetske infrastrukture zemlje.
Sastanak dolazi dan nakon što su ruski projektili prvi put u nekoliko mjeseci pogodili glavni grad Ukrajine, a predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je Moskvu da se njegova zemlja "ne može zastrašiti".
Ruske snage su u ponedjeljak izbacile više od 80 projektila prema gradovima diljem Ukrajine u očitoj odmazdi za eksploziju koja je oštetila ključni most koji povezuje poluotok Krim s Rusijom.
Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit rekao je novinarima u ponedjeljak da je kancelar Olaf Scholz razgovarao sa Zelenskim i uvjerio ga "u solidarnost Njemačke i ostalih država G7".
Američki predsjednik Joe Biden u međuvremenu je oštro osudio napade, rekavši da oni "pokazuju potpunu brutalnost" Putinovog "ilegalnog rata".
Bijela kuća je u priopćenju rekla da je Biden razgovarao sa Zelenskim i obećao da će Ukrajinu opskrbiti s "naprednim sustavima protuzračne obrane".
Britanska premijerka Liz Truss najavila je da će na sastanku inzistirati na tome da "ne smiju pokleknuti ni za jotu" u svojoj podršci Kijevu.
Članicama G7 na sastanku će se pridružiti i Zelenski.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da su udari pokazali da je Moskva "očajna" nakon niza neugodnih vojnih neuspjeha.
Granatirana elektrana
Pozivajući se na Oblasnu vojnu upravu, medijska kuća Ukrajinska Pravda izvještava da su termoelektranu Ladižinska u jugozapadnom gradu Vinica malo prije granatirala dva drona kamikaze Šahed-136.
Rjabkov zaprijetio Zapadu
Moskva će odgovoriti na sve veće uplitanje Zapada u ukrajinski sukob iako izravni sukob sa SAD-om i NATO-om nije u interesu Rusije, rekao je danas zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
"Upozoravamo i nadamo se da shvaćaju opasnost od nekontrolirane eskalacije u Washingtonu i drugim zapadnim prijestolnicama", rekao je Rjabkov, izvijestila je novinska agencija RIA.
Rudari zatočeni pod zemljom
Ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform javlja da je 98 rudara još uvijek zarobljeno pod zemljom nakon ruskog granatiranja Krivij Rih, rodnog grada ukrajinskog predsjednika Vlodimira Zelenskog.
Nestanci struje uzrokovani napadima ostavili su 98 rudara pod zemljom, izvještava novinska agencija, a spasioci rade na njihovom oslobađanju.
Gotovo 900 rudara ostalo je zarobljeno u četiri rudnika nakon napada, no većina je u međuvremenu oslobođena.
Napadi na Zaporižje, sirene odjekuju Kijevom
Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se ponovno jutros u Kijevu, a tijekom noći zabilježeni su novi napadi na Zaporižja.
Zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Emine Džepar izvijestila je da je Rusija noćas ispalila najmanje petnaest raketa na Zaporižje, gađajući "obrazovnu ustanovu, medicinsku ustanovu i stambene zgrade".
Rusi ukrajinsku djecu šalju na ‘odmor‘ u Rusiju i na Krim
Dužnosnici ruske i okupacijske uprave postavljaju uvjete za preseljenje do 40.000 stanovnika iz oblasti Herson na Krim i u Rusku Federaciju, javlja Sky News.
Šef okupacijske uprave Hersonske oblasti Vladimir Saldo objavio je da su guverneri Krima, Krasnodarskog kraja, Stavropoljskog kraja i Rostovske oblasti pristali preuzeti do 10.000 ljudi, izvijestio je u subotu think tank Institut za proučavanje rata.
Saldo je uobličio ovo preseljenje stanovnika Hersonske oblasti kao program "odmora" za djecu.
"Dužnosnici ruske i okupacijske administracije nastavili su mjere uklanjanja ukrajinske djece iz njihovih domova na teritorijima okupiranim od Rusije 8. listopada. Šef okupacijske uprave Hersona Vladimir Saldo izvijestio je da je Krim pod ruskom okupacijom pristao preuzeti 5000 djece iz oblasti Herson "na odmor ” i da je 1500 te djece već stiglo na Krim. Vladimir Saldo također je objavio da su guverneri Krasnodarskog kraja i Stavropoljskog kraja izjavili da su njihove uprave spremne prihvatiti do 10.000 djece iz Hersonske oblasti. Saldo nije precizirao trajanje takvih ponuda ili “odmora.” Izjavio je da će se roditelji djece moći pridružiti svojoj djeci na teritorijima na koja su poslana", stoji u izvješću Instituta za proučavanje rata.
Glasnogovornik vojne uprave oblasti Odesa Serhij Bratčuk ustvrdio je da dužnosnici ruske i okupacijske uprave možda nemaju u planu vratiti djecu i njihove roditelje u Hersonsku oblast.
Rusiji ponestaje oružja
Ruski predsjednik Vladimir Putin se nadao da je njegov nedavni raketni napad na Ukrajinu projicirao sliku snage, njegov čin smatra se očajničkim potezom zapovjednika koji ostaje bez dodatnih mogućnosti.
Rusiji ponestaje oružja za rat protiv Ukrajine, a troškovi Kremlja su "nevjerojatni" u smislu izgubljenih vojnika i opreme, tvrdi šef britanske obavještajne službe.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Zelenski: Bojno polje učinit ćemo još bolnijim za Ruse
Volodimir Zelenski obećao je da će bojno polje učiniti "bolnijim" za ruske trupe nakon još jednog smrtonosnog dana kojeg je Rusija zadala Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik rekao je da je protuzračna obrana "prioritet broj jedan" nakon što su tisuće ljudi provele ponedjeljak u skloništima dok su raketirani gradovi diljem zemlje.
Najmanje 14 ljudi je ubijeno, a 97 ozlijeđeno u napadima na Kijev, Harkov, Dnjepar, Lavov, Sumi, Zaporožje, Žitomir i druga mjesta.
Vladimir Putin rekao je da su udari bili osveta za njegovu "terorističku akciju" protiv ruskog teritorija - napad na most u Kerčkom tjesnacu na Krimu - ali je Ukrajina odbacila tu tvrdnju o "provokaciji".
"Učinit ćemo sve da ojačamo naše oružane snage", rekao je predsjednik Zelenski u svom noćnom obraćanju. "Učinit ćemo bojno polje još bolnijim za neprijatelja."
"Ukrajina se ne može zastrašiti. Umjesto toga mi smo se još više ujedinili. Ukrajinu se ne može zaustaviti. Još više smo uvjereni da se teroristi moraju neutralizirati. Okupatori sada nisu sposobni da nam se suprotstave na bojnom polju, zato pribjegavaju ovom teroru", poručio je na Telegramu.