Kako bi u miru prošetali svoje pse, stanovnici ovog gradića kojega je obožavao Byron ustaju u pet sati ujutro.
Nema drugog načina - i minuta kasnije za većinu njih značila bi da će se na putu do centra mjesta morati boriti sa selfie-stickovima, ceste biti zakrčene, a povratak kući, na vrućem suncu, potrajati i do nekoliko sati.
Za većinu njih odavno se već pohabala ona Byronova sintagma o portugalskoj Sintri kao "rajskom vrtu" - mnogi bi prije odabrali termin "turistički pakao" čemu u prilog govore svakodnevni prizori autima zakrčenih jednosmjernih ulica ili čak vozila zabijenih u povijesne zidine, a jednako su nezadovoljni domaći, kao i strani rezidenti, od kojih mnogi razmišljaju o trajnom povratku kućama.
"Treba mi dva do tri sata kako bih obavila poslić koji bi inače trebao trajati 20 minuta. Stanovnici su ovdje zapravo zarobljeni u svojim kućama, sve se to skupa jako loše vodi, a slika Sintre nije dobra niti za stanovnike niti za posjetitelje", požalila se The Timesu Britanka Sarah Hemmings.
Stanovnici Sintre nisu usamljeni - dapače, pridružuju se cijelom nizu turističkih destinacija čiji stanovnici više ne mogu izdržati pritisak masovnih posjetitelja zbog čega diljem Europe organiziraju antiturističke prosvjede, upozoravajući kako gradovi trebaju prvenstveno služiti svojim žiteljima, a tek onda biti eksploatirani za novac, ako uopće moraju.
Priuštivo stanovanje
"Barcelona nije na prodaju", pisalo je na natpisu koji je visoko u rukama prošloga tjedna držala jedna stanarka, pridruživši se tako prosvjedu koji je na La Rambli okupio oko tri tisuće nezadovoljnika, piše The Times.
Prosvjednici su išli toliko daleko da su turiste špricali vodenim pištoljima te im ljepljivim trakama blokirali ulaze u apartmane, a slična su se okupljanja od početka ove godine dogodila i u nekim drugim destinacijama kao što su Kanarski otoci, Mallorca, Ibiza, Atena ili Amsterdam.
Prosvjednici kao glavne probleme prekomjernog turizma navode nedostatak priuštivog stanovanja, ali i činjenicu da je turizam napumpao cijene i vrijednosti nekretnina te stanare istjerao iz centara gradova.
Barcelonu, grad u kojem živi 1,7 milijuna stanovnika, lani je posjetilo 26 milijuna turista što je bilo i više nego dovoljno da se lokalno stanovništvo udruži kroz zajednički osjećaj nezadovoljstva, no Eoghan Corry, urednik časopisa Air&Travel, ističe kako je turizam zapravo postao žrtva te da prosvjedni val, među ostalim, raste zahvaljujući efektu društvenih mreža, iako ih nerijetko zapravo organiziraju male grupe ljudi kojima mediji posvećuju jako veliku pažnju.
Prosvjedni val
"Njihovi argumenti dobivaju puno više prostora nego što su dobivali nekada. Razumijem ih u Dubrovniku ili u Barceloni, no iznenađenje su mi bili prosvjedi na Balearskim otocima koji su izrazito ovisni o turizmu. Taj prosvjedni val raste zato što je za organizaciju prosvjeda zapravo dovoljan malen broj ljudi koji imaju neke zajedničke teme. Jednom kada oni pokrenu taj narativ, posve je razumljivo da on dalje samo raste", kazao je Corry.
I vlasnici ugostiteljskih objekata u Barceloni razumiju nezadovoljstvo lokalaca, no većina njih smatra kako je bijes prosvjednika usmjeren protiv pogrešnih meta.
"Razumijem da Španjolci žele živjeti u centru i da su bijesni jer vide turiste kako su zaposjeli nešto što smatraju svojih kućama. No, uzeli su pogrešne mete, sirote turiste koji su došli popiti pivu na Ramblu", kazala je vlasnica Irish puba u Barceloni Clodagh Enright.
Njihovi su napori, ipak, polučili neke rezultate - naime, španjolska ministrica stanovanja Isabel Rodriguez najavila je da će država reformirati dio svojih zakona o vlasništvu nekretnina tako da će za pružanje usluge najma unutar višestambenih zgrada svoj pristanak morati dati najmanje tri petine vlasnika, a slične su rigidne mjere već najavili i neki drugi europski gradovi.
Primjerice Amsterdam koji više neće odobravati dozvole za gradnju novih hotela, a slično je već odlučila i Mallorca koja propisuje da budući vlasnici hotela mogu isključivo preuzeti postojeće objekte te u njima ne mogu imati više od postojećeg broja soba. Mallorca je, osim toga, uvela i zabranu prodaje alkohola u periodu od 21.30 do 8 sati u trgovinama u najvećim turističkim destinacijama kako bi demotivirali dolazak partijanera.
S problemom prekomjernog turizma bore se i u švicarskom gradiću Lauterbrunnenu u podnožju Bernskih Alpa čija je ljepota inspirirala Shelleya, posebno Johna Tolkiena koji je baš u Lauterbrunnenu pronašao nadahnuće za svoj imaginarni Rivendell.
Današnji stanovnici smatraju da će ga sada uništiti TikTok, mreža čiji korisnici masovno nahrupljuju u ovo mjesto kako bi se slikali pored njegovih vodopada.
Iznad mjesta tako kruže dronovi i helikopteri koji pružaju uslugu razgleda mjesta iz zraka, a cijela stvar jako je dobra za biznis, ali ne i za lokalno stanovništvo.
Kako piše The Sunday Times, za puno toga krivi su bogati Amerikanci - prema postojećim brojkama, broj posjeta američkih turista europskom kontinentu u odnosu na period prije deset godina povećao se za 65 posto, a polako počinju pristizati i bogati Kinezi, Indijci i Brazilci koji europsku kulturu i naslijeđe naprosto smatraju neodoljivom, posebno nakon što su popustila ograničenja nakon pandemije.
Ključne mreže
Dapače, čini se kako interes za Europu raste kako pada njen ekonomski i geopolitički utjecaj, a to čini problem mnogim destinacijama poput Venecije koja je zabranila uplovljavanje kruzerima te uvela naknadu za turistički posjet gradu tijekom najprometnijih dana.
Strah od prekomjernog turizma, naravno, nije nova pojava - britanski filozof John Ruskin još je u 19. stoljeću pisao o brzini kojom turisti zaposjedaju Alpe, a Britanci masovno posjećuju Europu još od vremena takozvane "Velike ture" koja je završila negdje u 19. stoljeću dok počeci organiziranog putovanja datiraju u 1870. godinu, za što je bio zaslužan Thomas Cook.
Svašta se u međuvremenu zbivalo - recimo, poticaj za masovnija putovanja svakako je bila i pojava plaćenih slobodnih dana - no putovanja su eksplodirala s pojeftinjenjem zračnog prometa, koje sada traje već dobrih 30 godina i koje je otvorilo Europu za jeftine, višednevne posjete.
U slučaju Lauterbrunnena ključne su bile društvene mreže koje u mjesto s 2400 stanovnika u špici sezone dovuku oko šest tisuća posjetitelja, a kako selo nema nogostupe niti potrebnu infrastrukturu, turisti hodaju cestama, a na prozorima lokalnih kuća izvješeni su natpisi "ne prilazi" i "zabranjeno fotografiranje".
Posjeti Alpama dodatno su potpomognuti izrazito visokim europskim temperaturama tijekom ljeta zbog čega dobar dio posjetitelja odabire neke hladnije lokacije, a švicarske i austrijske Alpe ovdje se pokažu jednim od češćih odabira.
Lauterbrunnen je tako lani ostvario sve skupa nevjerojatnih 330 tisuća noćenja, a voditelj resorta Tom Durrer kaže kako je dobar dio tog prometa stigao putem Instagrama, na kojemu ima 105 tisuća pratitelja.
"Ne čudi me da dolazi puno posjetitelja, dolina je naprosto prefotogenična. No, ne slažem se da ima problem s prekomjernim turizmom, malo je gužvovito u špici sezone, ali mislim da je to bolje nego u pandemiji, kad je sve zjapilo prazno", smatra Durrer.
S takvim se stavom ne bi složili brojni prosvjednici diljem svijeta koji organizirano upozoravaju da turizam ubija ono što mu je osnovni motiv - uživanje u autentičnosti - te da je većina turista zapravo nesvjesna kako autentičnih doživljaja ovdje više gotovo i nema.
Bolje planiranje
"Ipak, postoji nada da bi prekomjerni turizam malo mogao posustati pod utjecajem klimatskih aktivista i zbog činjenice da cijene aviokarata neprestano rastu, kao i zbog nameta koje na kratkoročni najam uvode neke destinacije pa on postaje sve skuplji", kaže Lucy Lethbridge, autorica knjige "Turisti: Kako su Britanci morali otputovati u inozemstvo da se pronađu".
Da će tome doista biti, nadaju se i u portugalskoj Sintri gdje prosvjednici turiste dočekuju s transparentima "Prometni kaos šteti svima, i lokalcima i posjetiteljima", a vlast upozoravaju da Sintra zaslužuje bolje planiranje hotela i novih objekata, posebno jedinica za dugoročni najam.
Riječ je o jednoj od najbogatijih portugalskih jedinica lokalne samouprave čija se povijest turistima "prodaje" kroz razgled niza utvrda i palača, a sa sličnim se gužvama bore i u Portu koji je nedavno najavio da će drastično rezati broj dozvoljenih tuk-tukova i turističkih buseva u centru, kao i da će ukinuti turistički vlak.
Lisabon je pak prošlog tjedna predložio povećanje turističke takse za dva eura po noći i gostu, u nadi da će tako malo rasteretiti grad od posjetitelja, iako je to za grad zapravo nemoguća misija jer on ujedno i živi od turizma.
Ili možda umire?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....