Orban u ‘mirovnoj misiji‘, Bruxelles bjesni, ali analitičari imaju zanimljivu teoriju: ‘Pa jasno je što radi...‘

Mađarski premijer Viktor Orbán, koji je 1. srpnja preuzeo predsjedanje EU, blago rečeno "neovlašteno" se koristi tom pozicijom za promociju svoje tzv. mirotvorne misije.

Naime, najavio je kako će u sljedećih šest mjeseci (Mađarska je predsjedavajuća do kraja ove kalendarske godine) "voditi borbu za zaustavljanje rata u Ukrajini", premda za to nema mandat Bruxellesa koji je nezadovoljan njegovim samostalnim postupcima koji nisu dogovoreni u okviru EU. Stoga je to vrlo škakljiva situacija, koju Orbán očito bezočno i namjerno zlorabi, stvarajući sebi prostor i za slučaj da njegov ideološko-politički guru Donald Trump pobijedi na američkim predsjedničkim izborima.

Orbán je u toj svojoj "mirovnoj misiji" posjetio Kijev i Moskvu, potom je bio u Azerbajdžanu na skupu turkofonskih država, što je također izazvalo nezadovoljstvo u Uniji, a potom je svratio u Peking, opet, kako je naglasio, u sklopu svoje "mirovne inicijative" koju ni u Kijevu ne odobravaju. Sada, pak, najavljuje odlazak u Washington kao dio tog programa, iako tamo počinje summit NATO-a. No, još nije razjašnjeno hoće li se naći s američkim predsjednikom Joeom Biden u vezi svoje "mirovne misije". Iz Bijele kuće su objavili da ni oni nisu oduševljeni njegovim posjetom Vladimiru Putinu. Štoviše, rekli su da su "uznemireni" zbog toga. U Bruxellesu izražavaju veliko nezadovoljstvo, pa i zgražanje Orbánovim postupcima, iako on sam kaže kako na tu svoju turneju ne ide u ime EU.

‘Orban želi zadiviti Bruxelles‘

Ruski prorežimski mediji su tu njegovu sadašnju "funkciju" dobro iskoristili u propagandne svrhe, praveći se da ne čuju njegovo objašnjenje kako on u Moskvi "nije u ime EU", a i Putin je u razgovoru s njim, onako usput, stalno isticao kako se nada da će "Orbán prenijeti njegove stavove tamo gdje treba", odnosno u Bruxelles. Sam Orbán je izjavio da "završetak sukoba između Rusije i Ukrajine" ne ovisi samo o tim državama, nego u prvom redu o "odlukama i rješenjima triju svjetskih država: SAD-a, EU i Kine", premda je nakon razgovora u Kijevu i Moskvi naveo kako su "stavovi i pozicije tih dviju država vrlo različiti i daleki".

Iako, dakle, Orbán ne istupa u ime Unije, njegov ministar vanjskih poslova i najbliži suradnik Péter Szijjártó ipak je rekao da će šestomjesečno mađarsko predsjedavanje "biti posvećeno misiji mira" i "ostvarenju mira u našoj regiji". Osim toga, zbog otvorenih kritika koje je dobio iz Bruxellesa, ali i iz Berlina od kancelara Olafa Scholza, otkazan je posjet njemačke šefice diplomacije Annalene Baerbock. U Budimpešti su govorili da je otkaz posjeta čisto tehničke naravi te da je kriv "gusti ministrov raspored", ali, očito je, ipak nisu željeli još jednu jezikovu juhu na vlastitom terenu. Neki analitičari smatraju kako je Orbán siguran da će se sa svoje turneje vratiti s nekim rezultatima pa će moći "zadiviti Bruxelles". Uz to je čekao i rezultate francuskih izbora, ali mu ni oni nisu išli naruku jer, unatoč prognozama, Marine Le Pen nije u stanju dati premijerskog mandatara.

Za što se Orban uopće zalaže?

Podsjetimo, Kijev je spreman za razgovore kada se ruska vojska povuče s njegova okupiranog područja, a Moskva je jasno zatražila da se ukrajinska vojska povuče s područja četiriju ukrajinskih regija - iz Donecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje - koje je Rusija u rujnu 2023. godine proglasila svojim teritorijem, a koje oni ni ne kontroliraju u cijelosti. Isto tako, nejasno je zalaže li se Orbán samo za prekid vatre, za zamrzavanje sukoba na trenutačnoj liniji sukoba ili, pak, za cjelovito mirovno rješenje.

Ruska prokremaljska agencija Ria novosti navodi kako je Kijev protiv "privremenog primirja" jer bi to, kažu, značilo da se ukida "ratno stanje", a tada bi se, prema njihovu tumačenju, mogli održati izbori na kojima bi, uvjereni su, sadašnja vladajuća struktura izgubila. Samo, nije jasno zašto onda Rusija, ako su uvjereni u to, ne predloži prekid vatre kako bi se održali izbori? No, Viktor Orbán, iako nema odobrenje EU za svoju turneju "oko svijeta", nakon susreta s kineskim liderom Xi Jinpingom rekao je kako je "Kina ključna snaga u tom mirovnom procesu", ali i naveo kako je došao "spriječiti trgovinski rat Kine s EU", što je razmuljivo jer Kina ima velika ulaganja u Mađarskoj.

Iščekuje se i hoće li se Orbán u Washingtonu susresti i s Donaldom Trumpom čiji povratak u Bijelu kuću među čelnicima EU on najviše zagovara. Podsjetimo, taj populistički republikanski kandidat često navodi kako bi on za 24 sata "okončao rat", ali sada je isplivalo da je on za taj "mir" spreman "žrtvovati" dobar dio ukrajinskog teritorija.

I vratimo se na Orbánov posjet Azerbajdžanu. Iz Moskve, a prije i Pekinga, Orbán je nazočio summitu turkofonskih država u gradu Šuša u Azerbajdžanu jer je Mađarska promatrač u toj organizaciji. To možda ne bi bilo ništa sporno da isti status u toj organizaciji nema i nepriznata i nelegalna državna tvorevina Turska republika Sjeverni Cipar (priznaje je jedino Turska). Tako je prisutnost jednog čelnika EU, a k tome i premijera države koja predsjeda EU, još jedna, blago rečeno, Orbánova provokacija prema Bruxellesu, koja nije prošla nezamijećeno i bez reakcija Charlesa Michela, Josepa Borella i Ursule von der Leyen. Bez obzira na sva upozorenja, Orbán je krenuo vrlo žestoko i treba vidjeti kakav će odgovor uslijediti od Bruxellesa, odnosno novog vodstva EU, jer su dosad na njegove slične eskapade reagirali prilično benevolentno.