Orban o primanju Finske i Švedske u NATO: ‘Žele biti naš saveznik, a šire besramne laži o Mađarskoj‘

Mađarska je u Europskoj uniji na glasu kao buntovnik, a hoće li tu reputaciju još jednom potvrditi, pokazat će rasprava u mađarskom parlamentu o primanju Finske i Švedske u NATO koja počinje u srijedu.

Jedino Mađarska i Turska još nisu ratificirale protokole o pristupanju tih dviju zemalja u NATO, više od osam mjeseci nakon što su čelnici Saveza na samitu u Madridu odlučili primiti ih u članstvo.

I dok su druge članice NATO-a više zabrinute zbog mogućnosti da Turska blokira pristupanje dviju zemalja – turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan blokira Švedsku tvrdeći da ta zemlja štiti kurdske militante – vlada Viktora Orbana također odugovlači s parlamentarnom procedurom.

Ratifikacija će u Mađarskoj početi napokon u srijedu kada u parlamentu počinje rasprava, a samo glasanje o tom pitanju očekuje se u drugoj polovici ožujka, piše Politico.

No već postoje naznake da to neće teći glatko.

Mate Kocsis, predsjednik kluba zastupnika Orbanova Fidesza, rekao je prošli tjedan da se vodi „ozbiljna rasprava” o pristupanju dviju zemalja u Sjevernoatlantski savez.

Mađarska planira poslati izaslanstvo u Švedsku i Finsku kako bi razmotrilo „političke sporove” koji su se pojavili.

I sam Orban izrazio je takvo stajalište. „Premda podržavamo pristupanje Švedske i Finske u NATO, prvo moramo ozbiljno razgovarati”, rekao je u intervjuu u petak.

Podsjetivši da su Finska i Švedska prije kritizirale Mađarsku zbog vladavine prava, rekao je da se neki u njegovoj stranci pitaju je li mudro primiti zemlje koje „šire otvorene laži o Mađarskoj, o vladavini prava u Mađarskoj, o demokraciji, o tome kako se u njoj živi”.

„Kako, glasi argument, može netko htjeti biti naš saveznik u vojnom sustavu, a besramno širi laži o Mađarskoj?”, rekao je.

Orbanova izjava potvrdila je bojazni nekih u Bruxellesu da bi on mogao pokušati iskoristiti svoj utjecaj na proširenje NATO-a kako bi dobio ustupke na području vladavine prava.

Finska i Švedska spadaju među najkritičnije države članice EU-a kad je riječ o vladavini prava u Mađarskoj, a Budimpešta se i dalje spori s Europskom komisijom oko isplate novca iz europskih fondova zbog prosvjeda Bruxellesa zbog demokratskih standarda u Mađarskoj.

Potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova poručila je nedavno da Mađarska mora „jako skoro” riješiti pitanje neovisnosti pravosuđa ako želi dobiti 5,8 milijardi eura bespovratnog novca iz europskog fonda za oporavak od pandemije covida-19.

Helsinki i Stockholm uglavnom šute u pogledu glasanja u Budimpešti, što je dijelom znak da ne žele izazivati kontroverze prije vremena.

Švedska je osobito oprezna prema Turskoj premda saveznici sada priznaju da postoji mogućnost da dvije zemlje ne uđu u NATO u istom trenutku, što znači da shvaćaju da bi je Erdogan mogao još neko vrijeme blokirati.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg posjetio je u ponedjeljak Helsinki pozvavši pritom Tursku i Mađarsku da potvrde protokole o pristupanju dviju zemalja i to brzo.

„Nadam se da će ratificirati uskoro”, rekao je Stoltenberg u pogledu rasprave u mađarskom parlamentu. Na pitanje je li u kontaktu s Mađarskom s tim u vezi, odgovorio je da je to odluka koju moraju donijeti suvereni nacionalni parlamenti, ali i dodao: „Vrijeme je. Finska ispunjava kriterije, kao i Švedska. Stoga naporno radimo i cilj je da to bude provedeno što je moguće prije.”