Kineski predsjednik Xi Jinping završio je svoju petodnevnu europsku turneju u Budimpešti (posjetio je još Pariz i Beograd) razgovorima s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom.
Mađarska je najveći kineski prijatelj u EU i među članicama NATO-a, toliki da u toj zemlji prednjače kineska ulaganja. Riječ je o više od deset milijardi eura, što je najviše od svih. S obzirom na to da je Orbán jedan od najvećih "inatljivaca" u EU, u stalnom je sukobu s politikom Bruxellesa i veliki je pobornik Vladimira Putina, ne bez vraga se kaže da igraju i ulogu trojanskog konja, i to dvostrukog: kinesko-ruskog. Kini je Mađarska važna upravo zbog svojeg statusa članice EU jer želi da ona bude njihov poligon ili prolaz za prodor na europsko tržište, uz pokušaj i političkog, a ne samo ekonomskog utjecaja.
Xi Jinping je u svom "ekskluzivnom" tekstu za mađarske medije pohvalio "neovisnu vanjsku politiku Mađarske" te istaknuo da ona "prkosi politici velikih sila", pri čemu sumnjamo da je tu mislio na Kinu, nego prvenstveno na SAD. Orbán mu je pri susretu uzvratio kako je "Peking jedan od stupova novog svjetskog poretka" te najavio "početak zlatnog doba" u međusobnim odnosima.
Financial Times primjećuje kako je motiv kineske politike uvjeriti europske države da se distanciraju od politike SAD-a koji stalno želi sputati pozicioniranje i razvoj Kine. Doduše, dodajmo, što će biti ako na vlast u SAD-u ponovno dođe Donald Trump koji ionako Kinu smatra "ključnim neprijateljem", a Orbán otvoreno zagovara njegov povratak u Bijelu kuću?
No, dok ne dođe to vrijeme, Orbán je pohvalio suradnju s Kinom, otvorio joj dodatne kanale ulaganja, najavio dodatne porezne i carinske olakšice te lakšu eksproprijaciju zemljišta i građevinskih dozvola. Najavio je i proširenje u "nuklearnoj industriji" te podržao općeniti i ne baš prozračni kineski mirovni plan za Ukrajinu.
Iako EU želi usporiti, radi zaštite vlastite autoindustrije, prodor kineskih automobila, pogotovo električnih, na ovdašnje tržište, Mađarska je, unatoč škrgutanju u Bruxellesu, otvorila svoja vrata za proizvodnju kineskih električnih automobila BYD. Sada je postignut i dogovor da će svoju proizvodnju otvoriti još jedan veliki kineski automobilski gigant, Great Wall Motor (GWM Group), a u Debrecenu se gradi jedna od najvećih tvornica za proizvodnju litij-ionskih baterija za električne automobile, o čemu je u Magazinu Jutarnjeg lista nedavno izašla velika reportaža.
Time bi Mađarska postala drugi svjetski proizvođač autobaterija, nakon Kine, a ispred SAD-a. Prema navodima BBC-ja, riječ je o ukupno 36 takvih tvornica u Mađarskoj, koje već rade, u gradnji su ili se planira njihova gradnja. Mađarska je povoljan suradnik jer ne postavlja pitanja ekoloških standarda, a više-manje nema ni medijskih rasprava o takvim kineskim ulaganjima. No, postoji jedna zanimljiva "kvaka" - Budimpešta je najrigidniji protivnik migranata, a sada tolike tvornice trebaju radnu snagu, pa postoji bojazan da će Mađarska zbog toga morati itekako uvoziti radnike, i to jeftine. To je problem koji Orbána očito čeka iza ugla, iako se sve odvija pod državno-partijsko-medijskom kontrolom.
Koliko je Mađarska postala važna Kini, svjedoči i to što će biti uspostavljeno čak 17 letova tjedno između Budimpešte i nekoliko kineskih gradova, a zauzvrat će Kinezi sagraditi brzu prugu koja spaja budimpeštanski aerodrom s gradom. Osim toga, Kina želi sagraditi i brzu prugu između grčke luke Pirej, koju u potpunosti kontroliraju i koja je njihova "domaća" luka u Europi, kroz Makedoniju (nakon promijene vlasti u Skoplju to će sada biti lakše izvesti) i Srbiju do Budimpešte, s tendencijom da ide i dalje.
No, problem je to što su u EU rekli da im taj pravac nije prioritet, ali Kina sigurno ima sredstva da to obavi unatoč bruxelleskom negodovanju. Neki mađarski neovisni analitičari zbog ovakvog se kineskog investiranja i kreditiranja pribojavaju da bi se Mađarska mogla naći u dužničkom ropstvu, koje prijeti i Srbiji, a zbog čega je Grčka "ostala" bez luke Pirej.
No, Orbán se zasad previše ne uzbuđuje jer kineskim sredstvima puni rupe koje su nastale zbog neisplata europskih "dotacija". Kina je velika zemlja na koju treba računati i s kojom treba surađivati, ali ne bi škodilo opreza oko ponuđenog "čeličnog prijateljstva" da ne postane "čelični stisak", zbog iskustva niza država koje su se na tome itekako opekle.