Opći izbori u Mjanmaru zapravo su referendum o posrnuloj vlasti Aung San Suu Kyi

Mjanmar glasa u nedjelju na općim izborima na koje se gleda kao na referendum o posrćućoj demokratskoj vladi koja je u zemlji i dalje popularna, no čiji se ugled u svijetu srozao nakon optužbi za genocid nad Rohindžama, koji su od 2017. u velikom broju pobjegli pred vojskom u Bangladeš.

Stranka bivše mjanmarske mirovne ikone Aung San Suu Kyi, koju međunarodna zajednica jako kritizira ali je većina sugrađana i dalje podržava, trebala bi ostati na vlasti nakon parlamentarnih izbora u nedjelju, čiji se legitimitet već dovodi u pitanje.

U zemlji je gotovo 60.000 zaraženih koronavirusom, od čega je više od 1300 umrlo, zbog čega su mnogi tražili da se izbori odgode, ali uzalud.

Vlasti su ipak dopustile starijima od 60 godina da glasaju prije izbora. I sama Aung San Suu Kyi (75) glasala je prijevremeno 29. listopada s maskom na licu.

Godine 2015. njezina stranka Nacionalna liga za demokraciju (NLD) odnijela je premoćnu pobjedu, ali je bila prisiljena na delikatnu podjelu vlasti sa svemoćnom vojskom.

Vojska kontrolira tri ključna ministarstva, unutarnjih poslova, obrane i granica, a po ustavu ima 25 posto mjesta u parlamentu.

Uspjeh NLD-a na izborima u nedjelju, drugima od raspuštanja hunte 2011., trebao bi biti nešto manji.

Razlog za to je širenje političke scene i pojava desetaka novih stranaka, ali i neuspjeh Aung San Suu Kyi da sklopi mir s nekoliko pobunjenih manjina te njezini slabi rezultati na području zdravstva i borbe protiv siromaštva.

Dovodi se u pitanje i kredibilitet izbora.

Izbori u velikom dijelu države Rakhin na sjeverozapadu zemlje, gdje se u zadnje dvije godine intenziviralo nasilje između vojske i jedne pobunjeničke frakcije, odgođeni su iz sigurnosnih razloga. Ali, po nekima, to je i prilika da se ušutka etničke stranke koje su imale dobre izglede pobijediti u toj regiji.

Gotovo 600.000 muslimana Rohindža koji su ostali u zemlji, od kojih je polovica u dobi u kojoj bi trebali imati pravo glasa, još ne mogu dobiti državljanstvo i prema tome ne mogu sudjelovati na izborima.

Ukupno gotovo dva milijuna ljudi neće moći glasati u zemlji od 37 milijuna birača, što bi moglo dodatno raspiriti mnogobrojne oružane sukobe, upozoravaju stručnjaci.

Novi saziv parlamenta izabrat će novog predsjednika države.

Ustav priječi Aung San Suu Kyi da se kandidira za tu dužnost jer je bila udana za stranca. Mogla bi ponovno biti imenovana „posebnom državnom savjetnicom”, što je dužnost uvedena posebno za nju koja joj omogućava da de facto vlada zemljom.