KAKO OVO POMIRITI?

Oni bi mogli biti štit Europe: Ali da bi to učinili prvo se mora dogoditi ono čega se svi desetljećima užasavaju...

Iako Njemačka samo što nije ubila Bundeswehr, nije ubila njemačku obrambenu industriju. A riječ je o jednoj od najvećih...

Ilustrativna fotografija

 Thibaud Moritz/Afp/Profimedia/Thibaud Moritz/afp/profimedia

Prije više od deset godina, njemačka vlada donijela je namjernu odluku da onesposobi Bundeswehr, njemačku vojsku, da se bori u konvencionalnom kopnenom ratu u Europi. Stoga su vojsci oduzeli opremu, ljudstvo i resurse za to. Godine 1990., kada je Hladni rat završavao, samo tadašnji Zapadnonjemački Bundeswehr još uvijek je bio u stanju postaviti 215 borbenih bataljuna u visoko stanje pripravnosti. Danas Njemačka ima oko 34 bataljuna, a riječ "borba" pomalo je pogrešan izraz. Oni su u tako niskom stanju vojne pripravnosti da se, kada je 10. tenkovska divizija izvodila vježbu krajem prošle godine, čitava raspoređena flota od 18 borbenih vozila pješaštva Puma pokvarila .

Oronulo stanje Bundeswehra sada stoji na putu namjeri njemačke vlade da igra veću ulogu u europskoj sigurnosti i odvraćanju od buduće ruske agresije. Prošlomjesečna ponuda Berlina za trajno raspoređivanje pune borbene brigade u Litvi možda odražava početke promjene u njemačkoj strateškoj kulturi, ali nije jasno može li Bundeswehr izvršiti čak i ovaj zadatak.

Njemačkoj su vojsci, primjerice, trebale dvije godine priprema za jednu takvu brigadu samo da bude spremna za vježbe u Norveškoj 2019.

Obećanje Njemačke 2022. godine da će moći rasporediti cijelu diviziju, ili do 30.000 vojnika, za NATO-ovu teritorijalnu obranu do 2025. također ostaje dvojbeno.

Postoji, međutim, jedna dobra vijest koja bi Njemačkoj mogla pomoći da prebrodi ovaj epski sigurnosni debakl. Iako Njemačka samo što nije ubila Bundeswehr, nije ubila njemačku obrambenu industriju. A riječ je o jednoj od najvećih i tehnološki najnaprednijih na svijetu. Njemački obrambeni sektor itekako je sposoban proizvesti tehnologiju i opremu koja bi zadovoljila mnoge azhtjeve Bundeswehra u narednim godinama.

Najvažniji svjetski proizvođači

Ali da bi se modernizacija Bundeswehra ostvarila kroz njemačku obrambenu industriju, Berlinu treba ustrajna politička volja, snažna predanost dugoročnim planovima financiranja i spremnost na smanjenje birokracije kako bi se ubrzali i profesionalizirali procesi nabave.

Sa 135.000 radnika samo u Njemačkoj i oko 30 milijardi dolara godišnjeg prihoda, njemačke obrambene tvrtke već su među najvažnijim svjetskim proizvođačima—i doista bi mogle zatvoriti mnoge postojeće praznine u sposobnosti Bundeswehra. Ključni proizvodi njemačkog obrambenog sektora uključuju sustave protuzračne obrane (mobilne, kratkog i srednjeg dometa); zemaljske sustave elektroničkog ratovanja; precizno navođeno streljivo svih dometa i napredna topnička zrna; topnički sustavi, glavni borbeni tenkovi, oklopni transporteri i oklopna vozila nove generacije; dizel-električne podmornice (i možda velika podvodna vozila bez posade).u ne tako dalekoj budućnosti); sve su to sustavi koji su Bundeswehru prijeko potrebni.

Rheinmetall, na primjer, nije samo jedan od najvećih europskih proizvođača streljiva, sposoban proizvesti do 450 000 granata teškog topništva godišnje - što je ključna sposobnost čak i u ratu u 21. stoljeću, kao što je pokazala ruska invazija na Ukrajinu.

Tvrtka je također razvila mnoštvo visokotehnoloških sustava potrebnih u budućem ratu visokog intenziteta. To uključuje mobilni sustav protuzračne obrane Skyranger postavljen na oklopno borbeno vozilo Boxer, kao i novi glavni borbeni tenk, Panther KF51, koji tvrtka želi prodavati i čak proizvoditi u Ukrajini. Rheinmetall je također razvio cijelu obitelj autonomnih kopnenih vozila koja se mogu naoružati pod misijom Masterprogram. Podružnica Rheinmetall također je razvila precizni ležeći sustav streljiva, HERO, koji Bundeswehr još nije naručio.

Iako je njemačka obrambena birokracija bila spora, neki napori na modernizaciji već su u tijeku. Rohde & Schwarz, elektronička grupa, u procesu je opremanja Bundeswehra digitalno šifriranim komunikacijama, dok Blackned osigurava tehnologiju kopnenim snagama za povezivanje više platformi i sustava naoružanja u borbene mreže. Njemačka obrambena tvrtka za umjetnu inteligenciju Helsing radila je s Bundeswehrom na integraciji postojećih platformi, poput oklopnih vozila, u borbene mreže s omogućenom umjetnom inteligencijom kako bi se poboljšale njihove borbene sposobnosti.

Bundeswehr je također u procesu nabave brojnih sustava američke i europske proizvodnje, kao što su bespilotne letjelice, borbeni zrakoplovi, transportni zrakoplovi, pomorski patrolni zrakoplovi, helikopteri i protubrodske i kopnene rakete za napad.

Ako postoji potencijal za iskorištavanje njemačke obrambene industrije svjetske klase, Berlin ga ne iskorištava u mjeri u kojoj bi mogao.

Četiri glavne prepreke koje koče njemačku vladu i Bundeswehr

Prva prepreka ostaje novac. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., njemačko političko vodstvo spremno je signaliziralo saveznicima i partnerima da planira ozbiljnije shvatiti obranu. Njemački kancelar Olaf Scholz obećao je da će Bundeswehr učiniti "najopremljenijom silom u Europi" i ispuniti NATO-ov cilj izdvajanja za obranu od 2 posto BDP-a. Njemačke kopnene snage trenutno koriste poseban fond od 100 milijardi eura.

Ali s obzirom na gotovo tri desetljeća sustavnog izgladnjivanja Bundeswehra, fond neće biti dovoljan. Kako bi se brže zatvorile praznine u sposobnostima, trebalo bi povećati redoviti obrambeni proračunza oko 20 posto na 60 milijardi eura godišnje, prema njemačkom ministru obrane Borisu Pistoriusu. Ipak, trenutačni prijedlozi proračuna ograničavaju njemačku obrambenu potrošnju na 50,1 milijardu eura u nadolazećim godinama - što je proračun koji se, s obzirom na inflaciju, smanjuje iz mjeseca u mjesec.

Drugo, njemačke obrambene tvrtke imaju problem s kapacitetom. Ne mogu podnijeti brzo povećanje proizvodnje. Djelomično je to zato što su se često specijalizirali za složene, višenamjenske platforme čiju proizvodnju nije tako lako ubrzati. Postoje i izazovi u opskrbnom lancu, uključujući poluvodiče i neke sirovine. Međutim, što je najvažnije, Berlin je držao njemačke obrambene tvrtke na čvrstoj uzici. Prije rata u Ukrajini bilo je gotovo nezamislivo izdavati višegodišnje ugovore, a sada se čini da se očekuje da njemačke tvrtke unaprijed financiraju proširenje proizvodnih linija bez čvrstih narudžbi. Kompanije su, razumljivo, odustale.

Treće, postoji ogroman problem s birokracijom. Njemačka vlada općenito, ali posebno agencija zadužena za vojnu nabavu - Savezni ured za opremu Bundeswehra, informacijsku tehnologiju i potporu u vojnoj službi - mjesto je gdje obrambeni programi obično umiru sporo, birokratski. Bizarnih primjera je mnoštvo: njemački piloti desetljeće čekaju na nove kacige, a kopnene snage pokušavaju zamijeniti neispravne puške od 2015. Nabava ovih predmeta ne bi trebala biti raketna znanost.

Četvrto, mora se dogoditi kulturni pomak ako Njemačka želi modernizirani i borbeno sposoban Bundeswehr. U srži toga mora biti novi društveni konsenzus da se vojna sila može koristiti za dobrobit svijeta i za promicanje legitimnih njemačkih nacionalnih interesa. To bi se moglo pokazati teškim s obzirom na uobičajenu percepciju njemačke elite da je rat prljav posao koji je daleko ispod njemačkog superiornog stupnja moralnog i intelektualnog razvoja - i da ga je bolje prepustiti drugima. Doista, njemačka politička elita postaje posebno zabrinuta zbog mnogih modernih tehnologija na bojnom polju koje već definiraju budućnost rata, uključujući platforme bez posade kao što su borbene bespilotne letjelice i lebdeće streljivo. Napredak u umjetnoj inteligenciji će u jednom trenutku ove platforme učiniti sposobnima za relativno autonomne operacije.

Kulturološka odbojnost prema vojnoj moći jest, i nastavlja potkopavati potencijal i budući položaj industrije. Njemačka obrambena industrija ne samo da ima potencijal igrati veću ulogu u modernizaciji Bundeswehra, već može igrati sličnu ulogu i za druge europske vojske. Mogla bi, zajedno s Francuskom, Britanijom i drugim obrambenim industrijskim silama, postati vojni štit europske demokracije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 03:30