Ključne informacije:
- u poplavama u srednjoj Europi ima mrtvih i nestalih, naređene evakuacije
- poplave su zahvatile Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Mađarsku...
- Ukrajina zbog poplava ponudila pomoć susjednim zemljama
- Budimpešta se sprema za vodeni val, angažirana i vojska
- Događaje iz Europe pratili smo i jučer iz minute u minutu, a sve detalje možete saznati na sljedećoj POVEZNICI
NOVO 23:00 - Poplave biblijskih razmjera, 21 izgubljen ljudski život, deseci tisuća evakuiranih ljudi i golema materijalna šteta trenutačna je bilanca ciklone Boris, ponegdje nazvane i Anett. Ciklona formirana u Genovskom zaljevu najprije je izazvala poplave u Austriji i Češkoj, zatim u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj te potom u Njemačkoj i Mađarskoj. Oluja Boris sada će se preseliti južnije u Italiju gdje će ponovno pojačati i donijeti obilnu kišu, a pritom će najteže biti pogođena pokrajina Emilia-Romagna.
Znanstvenici kažu da je rekordna količina oborina zabilježena u srednjoj Europi uzrokovana brojnim čimbenicima, uključujući klimatske promjene. Različiti vremenski elementi spojili su se kako bi stvorili "savršenu oluju" u kojoj se vrlo hladan zrak s Arktika susreo s toplim zrakom s Mediterana. Ta je savršena oluja ovaj put pogodila srednju Europu dok je naša zemlja, srećom, izbjegla najteži scenarij.
- Polarna fronta se ponekad može spustiti niže nego tamo gdje pripada. Ona živi između 50 i 70 stupnjeva sjeverno od nas, to je njezino klasično klimatološko, sinoptičko mjesto. Međutim, kako slabi mlazna struja, ona sve više meandrira. Mlazna struja slabi zato što se smanjuje temperaturni gradijent, odnosno temperaturna razlika između toplih i hladnih krajeva. Kako se mlazna struja više ljulja, polarna fronta se može lakše probiti do nas. A kad ona dođe, napravi darmar jer uzrokuje druge supsinoptičke, mezoskalne procese, konkretno upali alpsku i genovsku ciklogenezu. To se sada dogodilo, no, srećom, mi smo dobro prošli. Nas je zahvatio samo mali rep i to je velika sreća jer se bojim da bi bili deseci poginulih - rekao je geofizičar dr. Branko Grisogono, redoviti profesor u trajnom zvanju na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Više pročitajte OVDJE.
21:10 - Volonteri i spasioci požurili su osigurati obale rijeka poljskog povijesnog grada Wroclawa u utorak, dok stanovnici drugih mjesta srednje Europe zbrajaju troškove poplava koje su opustošile čitave regije i odnijele najmanje 21 život.
Razorne poplave poharale su područja od Rumunjske do Poljske. Iako su se vode povukle u mnogim područjima, druga mjesta strahuju da će se rijeke probiti i do njihovih obala.
Češko-poljska pogranična područja među najteže su pogođenima od vikenda, dok su nabujale rijeke pune otpadaka pustošile povijesne gradove, rušile mostove i uništavale kuće.
Poplave su u Rumunjskoj odnijele sedam života, a od vikenda se voda počela povlačiti. Šest osoba poginulo je u Poljskoj, pet u Austriji, a tri u Češkoj. Deseci tisuća čeških i poljskih kućanstava ostalo je bez struje ili pitke vode.
Treći najveći poljski grad Wroclaw pripremao se za vrhunac vodostaja na rijekama Odri i Bistrici.
U sjevernom predgrađu, 44-godišnji IT programer Michal Nakiewicz, jedan je od desetaka volontera koji pomažu timovima za izvanredne situacije naslagati vreće s pijeskom na obalama Bistrice.
"Vidio sam i roditelje i djecu kako pomažu puniti pijesak. Vidio sam čak i 5-godišnjake i 6-godišnjake, tako da je to bio pravi tim", rekao je. "Mislim da nema dovoljno osoblja u službama za pomoć, tako da je svaki par ruku od pomoći."
Gradski zoološki vrt pozvao je dobrovoljce da pomognu u punjenju vreća s pijeskom kako bi zaštitili životinjske nastambe, a zaposlenici i volonteri počeli su premještati neke od 450.000 knjiga iz arhiva glavne gradske crkve na više katove zgrade Nadbiskupijskog arhiva.
Poljska ministrica fondova i regionalnog razvoja, Katarzyna Pelczynska-Nalecz, rekla je da će 390 milijuna eura iz sredstava Europske unije za Poljsku biti preusmjereno na obnovu, dok će dodatnih 800 milijuna eura biti potencijalno dodijeljeno za izgradnju nasipa, rezervoara i brana.
Borbeni uvjeti
Tijekom noći, volonteri su pomogli spasiocima slagati vreće s pijeskom kako bi sagradili probijeni nasip oko Nyse, grada na jugozapadu Poljske s više od 40.000 stanovnika.
Neki stanovnici vratili su se provjeriti svoje domove nakon evakuacija u ponedjeljak, unatoč obećanja premijera Donalda Tuska da će se vlasti "nesmiljeno" razračunati s pljačkašima.
"Uvjerili su nas da će se službe brinuti o našoj imovini i našem posjedu. No bojimo se, jer smo već čuli da su pljačkaši aktivni", rekla je Sabina Jakubowska (45), stanovnica Nyse.
U susjednoj Češkoj, guverner Josef Belica rekao je da je 15.000 ljudi evakuirano u regiji Moravsko-šleski kraj na sjeveroistoku zemlje, koja je žestoko zahvaćena poplavama. Helikopteri dostavljaju pomoć područjima odsječenim poplavama.
Michal Marianek, direktor staračkog doma u regionalnom glavnom gradu Ostravi, rekao je da je osoblje premjestilo štićenike na viši kat na dvije noći i da se za njih brinulo bez struje.
Agencija za kreditni rejting Morningstar DBRS procijenila je štetu od poplava diljem srednje Europe na između nekoliko stotina milijuna eura do više od jedne milijarde eura.
Belica je rekao da će šteta samo u njegovoj regiji iznositi desetke milijardi čeških kruna. Češko udruženje osiguratelja reklo je da je prva procjena štete na osiguranim nekretninama od poplava 17 milijardi kruna (677 milijuna eura).
U Mađarskoj, u gradovima Višegradu i Szentendreu, sjeverno od Budimpešte, vlasti su postavile mobilne brane kako bi ograničile poplave iz Dunava.
Budimpešta se priprema za rekordne razine vodostaja te je zatvorila Margitin otok, odmaralište s hotelima i restoranima.
U Slovačkoj, ministar okoliša Tomas Taraba, rekao je da je vodostaj Dunava tijekom noći dosegao blizu 10 metara i da razina vode neće tako lako opasti. Rekao je da se šteta uzrokovana poplavama diljem zemlje procjenjuje na oko 20 milijuna eura.
17:33 - Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković rekla je u utorak da se zasad ne očekuje da će biti potrebno aktivirati sustav obrane od poplava za rijeke Dravu i Muru dok se za Dunav predviđa da će u petak biti aktivirane redovne mjere.
"Što se tiče Dunava, u ovom trenutku vrh vodnog vala je u Bratislavi, oko 970 centimetara, što je 60 centimetara niže nego što je bilo 2013.", rekla je Vučković nakon sjednice Vlade, poručivši da je sustav spreman.
Za dva dana taj bi vodni val trebao doći u Budimpeštu gdje se očekuje oko 840 centimetara, što je također nešto niže nego što je bilo 2013. godine, dodala je Vučković uz napomenu kako je važno pratiti te odnose s obzirom na situaciju s poplavama 2013. godine.
"Kad govorimo o Hrvatskoj, predviđamo da ćemo aktivirati redovne mjere protiv poplave 19. rujna kada se očekuje da će vodostaj narasti do 500 centimetara, a danas je izmjereni vodostaj u Batini bio 344 centimetara", navela je ministrica.
Nakon što vodostaj pređe 650 centimetara, a to bi trebalo biti između 20. i 21. rujna, ako ne dođe do nepredviđenih okolnosti, trebale bi se aktivirati izvanredne mjere obrane od poplava, dok se vrh između 730 i 750 centimetara u Hrvatskoj očekuje između 24. i 25. rujna.
Kritične točke Batina, Aljmaš, niži dijelovi grada Iloka, Šarengrad
"Sustav je spreman. Trenutno se kontroliraju svi hidrotehnički objekti na potezu od 50 kilometara. Rizični su kao i uvijek kad govorimo o Dunavu, Batina, osobito vikend naselje, te Aljmaš, niži dijelovi grada Iloka, Šarengrad. To su nam kritične točke", rekla je Vučković.
Dodala je kako nekoliko stotina ljudi iz vodnog gospodarstva trenutno radi, a generalni direktor Hrvatskih voda uz koordinaciju sa sustavom civilne zaštite također dogovara i pripravnost Hrvatske vojske.
"Očekujemo da će biti dovoljno ljudi u sustavu vodnog gospodarstva. Dobro je da se vrijeme razvedrava. Promatramo zemlje uzvodno, što se događa u Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj te se ne očekuju značajnije dodatne oborine u narednih pet dana", napomenula je.
Oko milijun i pol vreća se sprema i puni, a kontroliraju se i nasipi te je njihovo stanje zadovoljavajuće.
"Vjerujem da ćemo u potpunosti spremni dočekati vrh vodnog vala za sedam dana", poručila je ministrica.
17:00 - Oluja Boris poharala je središnju Europu i izazvala katastrofalne poplave, a atmosferski sustav je u međuvremenu došao do Italije. Obilna kiša očekuje se u većem dijelu Italije tijekom sljedećih nekoliko dana, a za regiju Emilia-Romagna i Lazio oglašen je žuti meteoalarm.
Broj poginulih u teškim poplavama u srednjoj Europi, koje su počele tijekom vikenda, popeo se u utorak na najmanje 21, a potvrđeno je sedam smrtnih slučajeva u Rumunjskoj. Poljska, Austrija i Češka su među najteže pogođenima.
Poljski premijer Donald Tusk proglasio je stanje prirodne katastrofe u cijeloj regiji južne Poljske, piše Independent.
16:30 - Portal Neverin objavio je satelitsku snimku naoblačenja koje kruži nad Italijom.
16:00 - Obilne kiše u međuvremenu su stigle do Italije. Vatrogasci u gradu Pescari kažu da su primili više od 200 poziva zbog poplava izazvanih silnim padalinama.
U regiji Abruzzo na jugu Italije izdan je žuti meteoalarm.
‘Naporno radimo kako bismo zaustavili najteže situacije‘, objavio je ured gradonačelnika.
14:00 Spasilačke ekipe helikopterima i jet ski plovilima traže i spašavaju ljude dok volonteri golim rukama grade protupoplavne zidove kako bi zaustavili nabujale rijeke. Obilne kiše srušile su mostove i ceste te odnijele dijelove kuća. To je realnost zemalja istočne i središnje Europe posljednjih dana otkako je oluja Boris donijela rekordnu količinu oborina i preokrenula živote stotine tisuća ljudi naglavačke.
Najmanje 20 ljudi poginulo je u Poljskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Austriji, a tisuće su evakuirane iz svojih domova u Slovačkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Ukrajini i Moldaviji. Vodena apokalipsa, koju već nazivaju jednom od najgorih prirodnih katastrofa u posljednja dva desetljeća, ne pokazuje znakove posustajanja. Dunav još uvijek raste u Slovačkoj i Mađarskoj, a ciklona se pomaknula prema sjeveru Italije i oko njega, gdje se regija Emilia-Romagna priprema za udar od 150 mm oborina.
U Rumunjskoj, u kojoj je od vikenda poginulo sedam osoba i proglašeno je izvanredno stanje za najteže pogođene regije, više od dvije tisuće kućanstava još uvijek je bez struje i kontakta s ostatkom svijeta. Najgora je situacija bila u selima na jugoistoku zemlje, u okruzima Galati i Vaslui, gdje su ljudi ostali zarobljeni u svojim domovima zbog snažnih nanosa vode. U mjestima gdje se voda povukla, stanovništvo se polako počelo vraćati svojim domovima i čistiti što je ostalo nakon katastrofe.
Zabrinjavajuća je situacija i u Češkoj gdje je poginulo najmanje troje ljudi, a više od 13 tisuća ih je evakuirano. Iako je kiša prestala padati u najugroženijim područjima na sjeveroistoku zemlje, situacija bi mogla postati kritična za druge regije kako se oluja kreće prema zapadu, a rijeke nastavljaju rasti. Posebno je kritično u trećem najvećem gradu u zemlji, Ostravi, gdje je elektrana i toplana zatvorena iz opreza zbog čega su tisuće ljudi ostale bez tople vode i grijanja.
Slično je i u susjednoj Poljskoj gdje su zbog poplava, nedostatka struje ili evakuacije privremeno zatvorene prodavaonice, tvornice i hidroelektrane. Razina vode u pograničnom gradu Nysa opada nakon što su žene, muškarci, djeca i stariji građani proveli noć pomažući hitnim službama i vojnicima da postave vreće s pijeskom kako bi poduprli nasip i zaštitili grad. Poljaci se nadaju da će golemi nasipi zadržati vodu jer se očekuje da će razina vode u rijeci Odri sutra doći do svog vrhunca. Poljski premijer Donald Tusk proglasio je stanje elementarne nepogode u poplavljenim područjima i izdvojio oko 235 milijuna eura za pomoć. Najmanje pet osoba poginulo je u poplavama u Poljskoj.
U Austriji su poplave odnijele petu žrtvu, 81-godišnju ženu koja se utopila u vlastitom domu, izvještavaju austrijski mediji, dodajući da su je vatrogasci još u subotu zamolili da napusti kuću. Prema navodima austrijskih prognostičara, najgore je prošlo i do vikenda se ne očekuju jaki pljuskovi, ali oporavak će trajati mjesecima. U Donjoj Austriji, najteže pogođenoj regiji, mnogi gradovi i sela još uvijek su prazni, pristup osnovnim uslugama je ograničen, a opskrba električnom energijom i pitkom vodom u prekidu. Više temperature idućih dana mogle bi uzrokovati topljenje snijega, što bi moglo dovesti do dodatnih poplava u nekim dijelovima Austrije, posebice u planinskim regijama poput Salzburga i Tirola, te povećati rizik od klizišta.
U Slovačkoj je izlijevanje Dunava uzrokovalo poplave u području Starog grada Bratislave, a lokalni mediji pišu da je razina vode premašila devet metara i očekuje se da će još rasti.
Mađarska se također priprema za poplave u sljedećim danima. Upozorenja su na snazi duž 500 kilometara Dunava, a hitne mobilne brane postavljene su u gradovima Visegrád i Szentendre, sjeverno od Budimpešte. Rijeka raste za oko metar svaka 24 sata.
Vlasti u istočnoj Njemačkoj također su poduzele mjere opreza, postavivši mobilne zidove za zaštitu od poplava kako bi zaštitili stari grad Dresdena dok Elba nastavlja rasti. Očekuje se da će rijeka dosegnuti vrhunac do sredine tjedna. Aktualne poplave pokazuju koliko je Europa nepripremljena za brzorastuće klimatske rizike koje postaju novo normalno. Mađarska, koja predsjeda Vijećem EU, aktivirala je mehanizam EU za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) kako bi se koordinirao zajednički europski odgovor na aktualne poplave.
8:58 - U Szprotawi u Poljskoj je vodostaj premašio četiri metra, a u roku od pola sata porastao je za oko 30 centimetara. Stanovnici pretpostavljaju da tako brz porast rijeke znači da se u grad slijeva poplavni val. Policija je već zatvorila prve pristupne ceste Szprotavi, a vode ima i na ulicama susjednog mjesta Leszno Górne.
8:06 Rastu i vodostaji rijeka u Hrvatskoj. Idućih dana očekuje se dolazak novog vodenog vala i rast vodostaja Mure, Drave i Dunava - oko kojeg se koncentrira obrana od poplava, prenosi HRT.
Vrhunac vodenog vala očekuje se u idućih od 7 do 10 dana.
Dunav bi mogao biti iznimno visok.
- Vrh vodnog vala na izlaznom profilu iz Mađarske bi trebao biti u ponedjeljak, 23. 9., znači onda bi vjerojatno dan poslije došao na područje RH. Očekujemo da će vodostaj biti na vodomjeru Batina na razini 700 centimetara, rekao je Mario Spajić, voditelj centra za obranu od poplava, Hrvatske vode.
Prvo na udaru je vikend-naselje Zeleni otok kod Batine, u nebranjenom području. Vlasnici vikendica ništa ne žele prepustiti slučaju. Pripremaju se i na više vodostaje od prognoziranih. Poplave su ove godine već imali, a sjećaju se i onih iz 2013.
08:00 - Vodostaj Dunava raste pa se Bratislava i Budimpešta pripremaju za moguće poplave.
U Mađarskoj su u Szentendreu i Visegrádu već postavljene mobilne barijere.
Kisoroszi se priprema za rekordan vodostaj. Očekuje se 890 centimetara pa je uveden treći stupanj obrane od poplava, a mjesto bi moglo biti izolirano i odsječeno od svijeta na tjedan dana.
07:55 - Teška je noć iza stanovnika poljskog grada Nysa. Vojska, vatrogasci i nekoliko stotina volontera su sanirali rupu koja se pokjavila na nasipu, a na lice mjesta su stigla i dva vojna helikoptera Mi-17 koji su bacali vreće s pijeskom na mjesto oštećenja nasipa.
Gradonačelnik je ranije najavio hitnu evakuaciju stanovnika grada od 44.000 ljudi. Oštećeni nasip je zakrpan, ali sada se sanira šteta na brani jezera Nyskie, javljaju poljski mediji.
07:51 - Sinoć je u mjestu Korneuburg u Austriji pronađena četvrta žrtva poplava, muškarac star izmešu 40 i 50 godina. Situacija u Donjoj Austriji i dalje je dramatična pa se strahuje od drugog vodenog vala koji bi nakon otapanja snijega u alpskim predjelima mogao donijeti novu vodenu stihiju, javlja Fenix magazin.
Najgora situacija je u Donjoj Austriji, na granici s Češkom. Evakuirano je sedam sela. Nasipi su popustili na 10 mjesta, samo u blizini glavnog grada države St. Pöllten na dva mjesta. Evakuirani su stanovnici poplavljenih četvrti i gradova.
U Donjoj Austriji se s poplavama bore vatrogasci, ali i austrijska savezna vojska.
U Beču se situacija ipak smirila, no puhao je jak orkanski vjetar pa je ozlijeđeno 10 osoba.
Putnici zatočeni na kruzeru na Dunavu još uvijek moraju čekati da se vodostaj spusti pa da Dunav kod Beča opet bude plovan za brodove, a to se očekuje u srijedu.
07:44 - Poljski Institut za meteorologiju i vodno gospodarstvo - Nacionalni istraživački institut izvijestio je da su u noći s ponedjeljka na utorak alarmantna stanja zabilježena na 76 hidroloških postaja, uglavnom u jugozapadnoj Poljskoj. Razine upozorenja zabilježene su na 40 hidroloških postaja.
07:41 - HRT javlja da i u Hrvatskoj rastu vodostaji rijeka, a vrhunac vodenog vala očekuje se u idućih 7-10 dana. Posebno visok bi mogao biti Dunav pa se oko njega koncentrira obrana od poplava.
- Vrh vodnog vala na izlaznom profilu iz Mađarske bi trebao biti u ponedjeljak, 23.9., znači onda bi vjerojatno dan poslije došao na područje RH. Očekujemo da će vodostaj biti na vodomjeru Batina na razini 700 centimetara, rekao je za HRT Mario Spajić, voditelj centra za obranu od poplava iz Hrvatskih voda.
01:30 U Mađarskoj su upozorenja na snazi duž 500 kilometara Dunava. Rijeka raste za oko metar svaka 24 sata, a lokalne vlasti u Budimpešti podijelili su stanovnicima milijun vreća pijeska za zaštitu od poplava.
Otkazani su svi vlakovi između Budimpešte i Beča. Podsjećamo, premijer Viktor Orban rekao je na X da je odgodio sve svoje međunarodne obveze "zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i poplava u Mađarskoj".
Kako smo već pisali, poljski grad Nysa evakuira 40.000 ljudi, a gradonačelnik je upozorio: “Molim vas, evakuirajte svoje stvari, sebe, svoje voljene. Vrijedi odmah doći na gornji kat zgrade jer val može biti visok nekoliko metara. To znači da će cijeli grad biti poplavljen”
01:15 Broj poginulih u poplavama koje su pogodile tijekom vikenda popeo se u ponedjeljak na najmanje 16, sa sedam potvrđenih smrtnih slučajeva u Rumunjskoj. Stradanja su zabilježena i u Austriji, Češkoj i Poljskoj.
Iako su se uvjeti na nekim mjestima stabilizirali, druga se pripremaju za nove poremećaje i opasnosti od poplava izazvanih olujom Boris.
U Slovačkoj je izlijevanje rijeke Dunav izazvalo poplave u području Starog grada u glavnom gradu Bratislavi, a lokalni mediji izvješćuju da je razina vode premašila 9 metara i da se očekuje da će još rasti.
23:15 - Postoji li opasnost za Hrvatsku pojasnili su večeras gosti HRT-ove emisije ‘Otvoreno‘.
Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, upozorila je kako se na ulazu u Hrvatsku očekuje vodostaj Dunava od 750 centimetara.
- Gledali smo prognostičke modele i stanje u susjednim zemljama. Hrvatska je u povoljnijem položaju, nego Češka, Poljska, Rumunjska i Austrija, rekla je.
- Prvenstveno jer trenutno protok na našim rijekama nije toliko velik, pogotovo na unutarnjim vodama, Muri i Dravi.
- Što se tiče Dunava, očekuju se visoki vodostaji te nadolazeći vodni val 21. rujna u Budimpešti, bit će jedan pet povijesnih vodnih valova. Očekuje se da bi bio na +850 centimetara u Budimpešti, a u Hrvatsku će ući 25. rujna na Batini. Očekujemo vodostaj od 750 centimetara, kazala je.
To je za metar više nego što je bilo u lipnju.
- Takvi vodostaji su povijesni. Zadnji put su se događali 2013. godine. Stručne službe Hrvatskih voda obilaze hidrotehničke građevine, punimo vreće s pijeskom i pripremamo se za ono što dolazi. Od srijede počinju sastanci stožera kako bi koordinirali ljude na terenu, dodala je.
Više pročitajte OVDJE.
22:00 - Vodostaj Dunava u Slovačkoj je na vrhuncu i neće bitnije rasti. No, u Austriji i Njemačkoj još pada kiša, a alpski snijeg počet će se topiti, piše slovački meteo portal imeteo.sk.
Oborine koje trenutno padaju u Njemačkoj i Austriji relativno su intenzivne i trebale bi trajati do sutra u podne. Prema sadašnjim izračunima, u Podunavlju u Njemačkoj i Austriji trebalo bi pasti do 40 mm kiše.
Osim toga, u Alpama, na 1500 m nadmorske visine, nalaze se vrlo bogate zalihe snijega. Visina snijega doseže 100 do 150 cm i taj snijeg će se sada otopiti i početi opskrbljivati pritoke Dunava.
Iako se idućih dana ne očekuju daljnje oborine, snijeg s Alpa će ipak puniti Podunavlje vodom, pa će pad vodostaja biti vrlo spor.
Uz otapanje snijega i oborine, visoka razina Dunava utjecat će i na brane u Donjoj Austriji koje su proteklih sati radile punim kapacitetom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....