Ohridskom jezeru prijeti katastrofa: ‘Cijela regija će biti stavljena na listu ugroženih mjesta‘

Ohridsko jezero, poznato po bogatoj bioraznolikosti, jednom od najstarijih europskih naselja i ruševinama bizantskih crkvi, sada postaje sve ugroženije zbog nekontrolirane urbanizacije i zagađenja.

UNESCO je potvrdio da će ohridska regija biti stavljena na listu ugroženih mjesta tijekom sastanaka na visokoj razini koji se planira održati krajem srpnja. Jezero se već četiri desetljeća nalazi na popisu UN-ova tijela koje se brine za zaštitu svjetske baštine. Ipak, to nije spriječilo stanovništvo i investitore da tijekom godina oko jezera počnu nizati restorane, vikendice, esplanade, barove, hotele i druga turistička odmarališta.

UNESCO je istaknuo probleme od ilegalne gradnje, sječe i ribogojilišta do preusmjeravanja rijeka i gradnje cesta. Procjenjuje da trećina zgrada svoj kanalizacijski otpad ispušta ravno u jezero.

Samo je 27 mjesta na svijetu koja su poput Ohrida pod zaštitom UNESCO-a kao spomenici kulture i prirode. No, turistički je marketing posljednjih godina otišao korak predaleko te bi Ohrid sada mogao biti u istom rangu poput australskog Velikog koraljnog grebena.

"Nakon 30 godina nemara normalno je da UNESCO gubi strpljenje", rekao je o odluci UNESCO-a gradonačelnik Ohrida Konstantin Georgievski koji je u središtu spleta s lokalnim i državnim vlastima zaduženim za rješavanje problema. Makedonska strana jezera je pod zaštitom UNESCO-a od 1979., a albanska strana tek od 2019. godine.

Naravno, mnogi se sjećaju da je u vrijeme Jugoslavije Ohrid bio kulturno naselje, poznat po bolnicama i mjesto za trening sportskih timova. Nakon secesije Makedonije i raspada Jugoslavije turistički razvoj počeo se širiti, a turistička industrija, o kojoj je počelo ovisiti lokalno stanovništvo, prouzročila je štetu za okoliš.

Uskoro je grad postao turističko odredište s objektima sagrađenima preko noći. Poduzetnici su pronalazili rupe u zakonu kako bi gradili na zaštićenom zemljištu, često čak i bez povezivanja s kanalizacijskim sustavom. Jedan od lokalnih arheologa Nikola Paskali, koji dva desetljeća roni u jezeru, za AFP je rekao da ponekad nađe ostatke iz brončanog doba, a ponekad iz dubine izvlači televizore, toalete i ostalo smeće.

Pod pritiskom UNESCO-a vlada Sjeverne Makedonije počela je zatvarati lokalne restorane. Georgievski je naredio uklanjanje nekoliko noćnih klubova i restorana uz jezero jer, kako tvrdi, jezero "nije Ibiza". Odluci UNESCO-a protive se poduzetnici koji smatraju da će to uništiti lokalnu ekonomiju. S druge strane, ekolozi ne žele da argument ekonomije nadjača ekološku zaštitu. "Moramo očistiti jezero jer u suprotnom ćemo izgubiti sve, pa i turizam", istaknuo je Paskali.