U Abhaziji je konačno zavladao mir, ali daleko je kraj političke krize u ovoj odcijepljenoj gruzijskoj regiji koja preživljava zahvaljujući novcu i vojsci Rusije. Jer Abhazi su upravo smijenili svog predsjednika zato što je pokušao Rusima dozvoliti da kupuju tamošnje stanove i hotele. "Možda smo braća, ali kese nam nisu sestre", poručili su iz Suhumija u Moskvu, iako im je prošli mjesec iz Kremlja stigla poruka da "Moskva očekuje da će svi projekti zajedničkih dokumenata s Abhazijom koji su u izradi biti brzo dogovoreni".
I tako je Aslan Bžanija, predsjednik Abhazije, podnio ostavku nakon pregovora s oporbom, priopćio je njegov ured za tisak. "Da bih održao stabilnost i ustavni poredak u zemlji, podnosim ostavku na svoju dužnost", objavio je Bžanija na kanalu za razmjenu poruka Telegram. Do novih izbora v.d. predsjednika bit će Badra Gunba, dosadašnji potpredsjednik ove samozvane države, a smjena je popraćena aplauzima i pucnjavom na ulicama.
Za razliku od Južne Osetije i "narodnih republika" u Donjecku i Luhansku, Abhazija nikada nije bila u potpunosti pod kontrolom Ruske Federacije i uvijek je iskazivala svoju neovisnost. Nakon što su Abhazi, uz potporu Ruske Federacije, porazili Gruzijce u ratu početkom devedesetih, oni su, iako potpuno ovisni o Rusiji u smislu primanja financijske potpore, a posebno u sferi sigurnosti, ipak formirali zatvoreni sustav vlasti u kojem lokalni plemenski klanovi potpuno kontroliraju gospodarstvo, a prije svega turizam. Istodobno, Abhazi nisu imali previše vlastitog novca za razvoj, pa je turistički sektor, a time i cijela "republika", postupno propadao.
U Abhaziji se danima prosvjedovalo protiv potpisivanja investicijskog sporazuma s Rusijom. Sporazumu se suprotstavila opozicija, iz straha da će Rusi pokupovati tamošnje hotele i postati gospodari te paradržave. Abhazija je nevelika; na 8665 kvadratnih kilometara živi 265.000 stanovnika, od čega su samo polovica Abhazi, a ostalo Armenci, Rusi i Gruzijci. Ali Abhazija je, uz Krim, bila omiljeno ljetovalište za vrijeme SSSR-a i ruski tajkuni sada žele pokupovati hotele, na što je pristao predsjednik Bžanija, nekadašnji šef tajne službe, pa je zamalo izazvao građanski rat.
Ne bi to bilo prvi put jer i Bžanija je 2020. na vlast došao smijenivši svog prethodnika Raula Hadžimbu, koji je šef "republike" 2014. postao nakon masovnih nemira koji su doveli do smjene prethodnog predsjednika Aleksandra Ankvaba. Dakle, općenito se u Abhaziji ne događa ništa izvanredno: aktualni događaji ne mogu se usporediti, primjerice, s pogromima Gruzijaca 1992.-93., kada je Abhazija postala "neovisna".
Prema prosvjednicima, ako se sporazum s Rusijom ratificira, "abhaška će zemlja postati roba", ruske će tvrtke započeti masovnu izgradnju stanova i hotela, a onda će početi doseljavanje Rusa i Abhazi će postati manjina u vlastitoj domovini. Bžanija je mjesecima forsirao sporazum, ali izgleda da je Vladimir Putin procijenio da mu ne treba još jedno krizno žarište i pustio je predsjednika Abhazije da se sam snalazi. Kada su demonstranti provalili u parlament, najprije je rekao da će odstupiti, pa se predomislio, a onda je napokon dao ostavku.
Moskva već dugo predlaže da Abhazi potpuno otvore svoje tržišta ruskim gospodarstvenicima, koji planiraju uložiti velik kapital u razvoj odmarališta i drugih sektora lokalnog gospodarstva. Međutim, abhaške "vlasti" bile su krajnje nevoljke to učiniti. A stvari su se s mrtve točke pokrenule tek pod sadašnjim "predsjednikom" Aslanom Bžanijom i sklopljen je sporazum Abhazije i Ruske Federacije o ulaganjima, čime su ukinuta ograničenja za ulazak ruskih investitora u abhaško gospodarstvo. Naravno da je to izazvalo nezadovoljstvo među onim lokalnim strukturama koje sada kontroliraju abhazijski turizam, jer neće moći izdržati konkurenciju s oligarsima Ruske Federacije. Došlo je do prosvjeda, kojima su se pridružili i brojni obični Abhazi, bojeći se da će se, uz investicije, početi masovno doseljavati Rusi, što bi uništilo njihov mali, relativno zatvoreni svijet u kojem su lokalni stanovnici navikli egzistirati u proteklih 30 godina.
Prosvjede protiv Bžanije pokrenuli su bivši Hadžimbini suradnici poput Aslana Bartsitsa, koji vodi stranku Forum nacionalnog jedinstva Abhazije, i vođe Abhaškog narodnog pokreta Adgura Adzinbe, koji je nekada bio ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade. Svi oni znaju da ovise o Kremlju, ali imaju različita stajališta o tome u kakvim oblicima ruska podrška treba biti. Abhaški "nacionalisti" koje predvode Hadžinba, Bartsits i Adzinba rado primaju rublje u obliku subvencija, ali žele samostalno dijeliti taj novac, bez miješanja Rusije.
Međutim, Abhazija ne bi mogla opstati da je ne štiti Rusija. Uostalom tu "državu" priznaju samo Rusija, Venezuela, Nikaragva, Sirija i Nauru, a za ostatak svijeta radi se o dijelu Gruzije. Istodobno, Moskva u potpunosti osigurava sve vanjske komunikacije, pruža financijsku pomoć i jamac je sigurnosti "republike". To znaju i demonstranti, pa na sav glas ističu da podržavaju Putina i vole majčicu Rusiju.
Kremlj je odlučio dati do znanja da će ubuduće Abhaziju financirati samo u zamjenu za ulazak investitora iz Ruske Federacije. Pritom ima i mogućnost ucjene - nakon što se vladajuća stranka Gruzijski san udaljila od Zapada i počela postupno okretati prema Ruskoj Federaciji, pojavile su se glasine da Tbilisi i Moskva spremaju veliki projekt obnove teritorijalne cjelovitosti Gruzije uz povratak Abhazije i Južne Osetije u sastav te države, ali s pravima vrlo široke autonomije. To neće ići lako jer u Abhaziji je je antigruzijski sentiment vrlo jak, a usto će se, u slučaju reintegracije, pojaviti pitanja prava na imovinu stotina tisuća Gruzijaca koji su pobjegli iz Abhazije nakon poraza u ratu 2008. Gruzijci su prije toga činili više od 45 posto stanovnika Abhazije, prema popisu iz 1989.
Ipak, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov poslao je jasnu poruku u Suhumi kada je u rujnu najavio spremnost Moskve na pomaganje Gruziji, Abhaziji i Južnoj Osetiji "u procesu normalizacije odnosa ako same zemlje pokažu interes, uključujući i osiguranje sporazuma o nenapadanju".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....