U petodnevnoj ofenzivi sirijske vojske na pobunjenike u gradu Daraju, na jugozapadnom rubu Damaska, ubijeno je 320 ljudi čija su tijela pronađena u subotu i nedjelju, prenosi AFP. Londonski BBC navodi brojku od 200 tijela pronađenih u kućama i podrumskim skloništima, no bez sumnje radi se o jednom od najvećih masovnih pokolja u 18-mjesečnom ratu u Siriji.
UPOZORENJE: UZNEMIRUJUĆI VIDEO!
Mnoge žrtve pronađene u Daraji, gradu sa 200.000 stanovnika, ubijene su iz neposredne blizine, tvrde izvori sirijskih pobunjenika. Državna televizija objavila je da je Daraja “očišćena od ostataka terorističkih snaga”. Napad na Daraju dio je velike ofenzive snaga odanih sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu u nastojanju da osiguraju prevlast u južnim predgrađima Damaska, prenosi BBC.
Pobunjenici su postavili na internet videosnimku s desecima mrtvih tijela poslaganih na podu džamije Abu Sulejman al-Darani.
Sirijski aktivisti za ljudska prava tvrde da je većina žrtava ubijena vatrenim oružjem iz neposredne blizine, ali neki su ubijeni snajperskim hicima.
“Ovo što vidite je osveta Asadovih snaga, više od 150 tijela na podu ove džamije”, čuje se glas u pozadini videosnimke s pokoljem iz Daraje. S tim posljednjim masakrom broj ubijenih popeo se na 18 tisuća ljudi po procjeni UN-a, a 25.000 po procjeni Sirijskog opservatorija za ljudska plava, oporbene aktivističke udruge s bazom u Engleskoj. Više od 200.000 ljudi protjerano je iz svojih domova.
Nastavak sukoba, kojem nitko ne vidi rješenje, mogao bi opasno destabilizirati ionako nestabilnu regiju. Ako Asad padne, krhka ravnoteža na Bliskom istoku bit će dovedena u pitanje, upozoravaju analitičari.
Libanonu već prijeti građanski rat, Jordan traži Asadove agente
TURSKA - Glavno utočište oporbe
Turska dijeli 900 kilometara dugu granicu sa Sirijom i danas je glavna baza za sirijske pobunjenike. Poslužila je kao utočište za oko 50.000 sirijskih izbjeglica, pa Ankara strahuje i od novog vala izbjeglica iz Alepa, drugoga grada po veličini u kojem se mjesecima vode borbe. Turska se boji širenja kurdskog pitanja, jer bi se u slučaju raspada zemlje sirijski dio Kurdistana mogao spojiti s onim na sjeveru Iraka. Sirija je devedesetih pomagala Kurdsku radničku stranku (PKK) i pružila utočište Abdulahu Ocalanu. Ovog tjedna Turska je ubila više od 20 pripadnika PKK, kao znak odmazde za nove akcije PKK-a u Turskoj koje analitičari povezuju sa sukobom u Siriji.
IRAK - Asadovi saveznici gube bitku
Irak i dalje podržava Asada, iako na stotine iračkih mudžahedina prelazi u Siriju boriti se na strani pobunjenika. Glavna opasnost za Irak leži u kaosu u koji bi zemlja vjerojatno upala nakon Asadova pada, jer bi irački Kurdistan, koji uživa praktičnu autonomiju, mogao ojačati veze sa sirijskim dijelom Kurdistana. Jačanje sukoba šijita i sunita moglo bi pogoršati i unutrašnju situaciju u Iraku. Jačanje Muslimanskog bratstva u Siriji i uspostava novog sunitskog režima ne bi bila prijateljski dočekana u Bagdadu šijitskog premijera Nourija al-Malikija.
JORDAN - U strahu od sirijske osvete
Jordan se boji širenja vala nereda i pobune, koji je dosad zaobišao hašemitsku kraljevinu. Posljednjih dana stižu vijesti o okršajima na granici Sirije i Jordana, zemlje koja je primila desetke tisuća sirijskih izbjeglica i dezertera. Jordan se boji da će mu Asad među izbjeglicama poslati svoje agente koji bi izazvali nemire i u toj zemlji, osvećujući se Jordanu za njegovu podršku SAD-u i Turskoj u osudi Asadova režima.
LIBANON - Već su se podijelili oko Sirije
Libanon je bio pod sirijskom okupacijom od 1976. do 2005. pa se situacija u Siriji dramatično odražava u toj zemlji, jačajući strahove od izbijanja novog rata. Sjever Libanona također je utočište pobunjenicima i sirijskim izbjeglicama. U Tripoliju, velikom gradu na sjeveru Libanona, od početka pobune u Siriji sukobljavaju se sirijski pobunjenici s Asadovim snagama. Ako Asad padne, Hezbolah će izgubiti ključnog saveznika pa bi mogao biti naveden da intervenira u Siriji kako bi spriječio stvaranje saveza između sirijskih sunita i Asadovih protivnika u Libanonu, što bi moglo potaknuti novi građanski rat u Libanonu.
IZRAEL - Problem je Golanska visoravan
Između Sirije i Izraela još uvijek je na snazi ratno stanje i Izrael se boji da bi u neredu u Siriji mogli početi napadi na Izrael zbog Golanske visoravni, koju je Izrael preoteo Siriji 1967. godine. Izrael se također boji da bi padom sekularnog Asadova režima na vlast mogli doći islamisti, koji će biti još neprijateljskije nastrojeni prema izraelskoj državi.