Skriven u šumi Rold u sjevernom Jutlandu, nekih 400 km sjeverozapadno od Kopenhagena, nalazi se veliki kompleks bunkera Koldrigsmuseet REGAN Vest (Muzej Hladnog rata REGAN Zapad). Tajno skrovište izgrađeno 1960-ih na vrhuncu hladnoratovskih napetosti, mjesto je gdje bi danska vlada, pa čak i kraljica, bili evakuirani da je izbio nuklearni rat.
Plan je bio upravljati državom iz ovog skloništa, 60 metara ispod zemlje, a o samom njegovom postojanju desetljećima se šutjelo dok konačno nije otkriveno 2012. godine.
Nakon godina priprema, otvoreno je za javnost prvi put u veljači 2023. kao muzej. Godišnje je dopušteno samo 50.000 posjetitelja, a pristup je ograničen na male grupe od 10 u 90-minutnim obilascima s vodičem koji posjetiteljima pokazuju kilometre labirintskog sustava bunkera.
Ulaz u bunker, mjesto koje su nekada čuvali policajci naoružani pištoljima i ručnim bombama sada je pozelenio je od mahovine i vlage, i izgleda tako obično da je prostrana mreža tunela koju skriva zapanjujuća.
Nakon dugog prolaza sa zakrivljenim, rebrastim zidovima koji su dizajnirani da uspore val pritiska nuklearne eksplozije dolazi se do teških, hermetičkih vrata koja su označavaju početak pravog bunkera.
Prva postaja je strojarnica, gdje su dizel generatori održavali pogon. Kad bi se zatvorila od vanjskog svijeta, bilo bi dovoljno električne energije, recikliranog zraka i drugih zaliha za 10 dana, objašnjava za BBC Bodil Frandsen, muzejska kustosica i povjesničarka, uspoređujući to s podmornicom, "samo na kopnu".
Hladni rat bio je razdoblje akutne političke i vojne napetosti između zapadnog i istočnog bloka koje se proteglo od nedugo nakon Drugog svjetskog rata do ranih 1990-ih, što je pokrenulo utrku u nuklearnom naoružanju. Nakon sovjetskog testiranja potencijalno katastrofalne hidrogenske bombe – i kasnije Kubanske raketne krize – strahovi od Armagedona dodatno su potaknuti.
"Nikada niste vidjeli takvo oružje", rekla je Frandsen. "Bilo je samo mnogo jače i mnogo razornije. Zahtijevalo je novi način razmišljanja i planiranja."
Spremni na najgore
Članica NATO-a od 1949., položaj Danske na ušću u Baltičko more bio je (i još uvijek jest) strateški važan, ali ju je blizina Željezne zavjese činila i ranjivom, zbog čega se zemlja pripremala za najgore. Izgradnja nuklearno otpornog bunkera REGAN započela je 1963. i dovršena pet godina kasnije.
Prostirao se na nevjerojatnih 5500 četvornih metara, u obliku dva velika, povezana prstena, svaki s gornjim i donjim katom, i više od 230 soba u kojima je moglo biti smješteno oko 350 ljudi. Uglavnom bi to bili ministri i državni službenici, dio smanjene administracije zadužene za vođenje državnih poslova u najmračnijim vremenima, plus nekoliko članova medicinskog osoblja, nekoliko novinara i svećenik.
Netaknuti uredi još su uvijek opremljeni staromodnim telefonima i priborom, komunikacijskom sobom i malim radijskim studijem, sve je zamrznuto u vremenu. Velik dio dekora potječe iz 1960-ih i 70-ih, uključujući desetke originalnih klasičnih stolaca kultnog danskog dizajnera Arnea Jacobsena.
"Ovdje je drugačiji svijet", primjećuje Lars Christian Nørbach, ravnatelj Muzeja Sjevernog Jutlanda. "Ono što je posebno ovdje je da je ovaj bunker autentičan. To je neka vrsta vremenske kapsule. Prilično ogromna vremenska kapsula."
Naime, ostali vladini bunkeri postoje, objasnio je, ali im je sadržaj uklonjen ili nisu otvoreni za javnost.
Srećom, do Trećeg svjetskog rata nije došlo i objekt je korišten samo za vježbe, iako je ostao u pripravnosti sve do 2003. godine, kada je konačno izbačen iz upotrebe. Devet godina kasnije došao je kraj dugo čuvanoj tajni, a potom su krenule gotovo desetljeće duge pripreme da se bunker sačuva kao muzej.
U "sobi za situacije" spremnoj za sastanke koji se nikada nisu dogodili vojne karte Skandinavije i Sovjetskog Saveza prekrivaju zidove.
"Ako pogledate kartu i sjetite se kakva je bila podjela u Njemačkoj, onda je Danska zemlja na prvoj liniji", objasnio je Frandsen.
Postoji još jedan
Bilo je to vrijeme straha i paranoje, ali i pripravnosti. Od podruma u dječjim vrtićima do vojnih utvrda, oko 14.000 građevina iz doba Hladnog rata podignuto je diljem Danske – a osim ovog postoji još jedan sličan veliki kompleks, nazvan Regan Øst (Istok).
"Ne mogu vam reći puno više o tome, jer je još uvijek u funkciji i drži se u tajnosti", ističe Frandsen.
Uzduž zaobljenih hodnika nalaze se stroge sobe s krevetima na kat, a tu je i veća ‘VIP soba‘ s dva odvojena kreveta, vlastitom kupaonicom i malim uredom. Ove odaje bile su namijenjene kraljici Margrethe koja ju je jednom posjetila i čak odobrila zidne slike u njezinoj sobi.
U velikom bunkeru nalazi se i elegantni salon s namještajtem, rasvjetom i tapetama. Sve je u smaragdnoj boji, kao sa stranica časopisa iz 1970-ih. A među policama s videokasetama i knjigama nalazi se primjerak romana o Jamesu Bondu "Iz Rusije s ljubavlju".
U sklopu muzeja nalazi se i centar za posjetitelje gdje izložba dublje zadire u povijest i društvo hladnog rata, a u blizini je Strojarska kuća koja je nekoć bila dom inženjera koji je održavao bunker. Tamo je živio sa svojom obitelji do 2010., a strogo povjerljiv objekt nalazio se odmah iza njihovog dvorišta.
Činjenica da je ostao skriven pola stoljeća je izvanredna.
"Ljudi jedva čekaju otići dolje i konačno vidjeti što je to", zaključuje Frandsen.
