Blog Severe Weather Europe (SWE) objavio je subotu da će u lipnju nad južnim i istočnim dijelovima Europe dominirati područje visokog pritiska, a nad sjeverozapadom anomalija niskog tlaka. Lipanj će na jugu, srednjem istoku i sjeveru Starog kontinenta biti topliji nego inače dok će na sjeverozapadu biti nestabilnije.
Što se tiče prvog tjedna lipnja, može se uočiti pozitivni uzorak Sjeverno-atlantske oscilacije (NAO) s pojačanim zapadnim strujanjem prema Europi. Iznad središnje Europe nalazi se prijelazno područje niskog tlaka dok su istok i zapad ispod anomalija visokog tlaka.
Iznad Skandinavije i sjeveroistoka nalazi se snažna topla anomalija jer zapadni i sjeverozapadni vjetrovi u tu regiju donose zračnu masu koja je toplija od uobičajene. Iznad Velike Britanije, Irske i dijelova srednjeg zapada može se vidjeti hladna anomalija. Tomu je tako jer u tu regiju ulazi blaga atlantska zračna masa.
Temperature u Skandinaviji zbog tih će kretanja ponegdje doseći i 24 stupnja Celzija. Istovremeno, temperature na srednjem zapadu rijetko će prelaziti 20 stupnja Celzija. Temperature će na jugoistoku premašiti 30 stupnjeva Celzija, a toliko će toplo biti i na jugozapadu Španjolske te na jugu Portugala.
Potencijal za oborine bit će veći nad sjeverom i dijelovima srednje Europe. U Velikoj Britaniji i Irskoj te na zapadu i jugu Europe očekuje se manje padalina.
Vremenska prognoza za drugi tjedan lipnja uglavnom će nalikovati onoj za prvi tjedan. Razlikuju se po tome što će se greben snažnijeg visokog pritiska prostrti iznad središnje i istočne Europe. Područje niskog pritiska zadržat će se iznad sjeverozapada Europe. Ta će kretanja dovesti do nižih temperatura na sjeverozapadu i viših u sredini Starog kontinenta te na jugoistoku. Neće biti temperaturnih skokova na Islandu i Velikoj Britaniji te u dijelovima Skandinavije i zapada. Toplija zračna masa proširit će se središnjim dijelom Europe, jugom i istokom, piše blog Severe Weather Europe.
U drugom će tjednu lipnja na srednjem istoku Europe i na jugoistoku biti i 30 stupnjeva Celzija. U Velikoj Britaniji i Irskoj bit će između 12 i 16 stupnjeva Celzija dok će na sjeveru Francuske i u Njemački biti tek nešto više od 20 stupnjeva Celzija.
U regijama s nižim temperaturnim anomalijama - Velikoj Britaniji, Irskoj, dijelovima Skandinavije, dijelovima zapadne Europe te dijelovima istočne Europe - bit će više oborina. Manje oborina i sušniji uvjeti predviđaju se za južni dio Europe. Povećana količina oborina u regijama s temperaturama iznad normale (Poljska) može nagovijestiti da će tamo biti više grmljavinskih oluja i težih vremenskih prilika.
Kad je riječ o trećem tjednu u lipnju, anomalija niskog pritiska počet će se kretati prema jugu te će prekriti Veliku Britaniju i Irsku. Greben visokog pritiska krenut će prema sjeveru, a područje visokog pritiska stvorit će se na jugu Europe. Anomalija hladnog zraka praktički će nestati. Nešto niže temperature bit će u Španjolskoj i Francuskoj dok će u ostatku Europe biti toplije nego inače. Više će padalina biti na toplom istočnom dijelu zone niskog pritiska koja će se nalaziti iznad sjeverozapada i središnjeg dijela Europe sjeverno od Alpi. Na jugu, istoku i sjeveru Europe bit će manje padalina.
Posljednji tjedan lipnja obilježit će kretanje područja niskog tlaka prema sjeveru, s tim da će se dolina početi protezati prema zapadu. Anomalije visokog tlaka zadržat će se na jugu i istoku kontinenta. Normalne i niže temperature očekuju se na sjeveru i sjeverozapadu. Više temperature od uobičajenih očekuju se na jugu i istoku te u dijelovima središnje Europe.
Izuzetak je srednji zapad, koji je pod utjecajem doline. Ona, pak, može povećati potencijal oluje nad srednjom Europom. Više će padalina biti u srednjoj Europi i oko Alpa. Više će padalina biti i na sjeveru Europe dok će na južnim i istočnim dijelovima anomalije visokog pritiska biti suše, piše blog Severe Weather Europe.
DHMZ objavio prognozu za ljeto
Državni hidrometeorološki zavod je prije koji dan objavio sezonsku prognozu za ovogodišnje ljeto. Sezonska prognoza vremena razlikuje se od svakodnevnih prognoza koje se odnose na kraće vremensko razdoblje. Naime, sezonskom prognozom se ne prognozira egzaktna vrijednost ili očekivani interval nekog meteorološkog parametra (npr. temperature ili količine oborina), nego vjerojatnost odstupanja meteorološkog parametra od referentnog (najčešće klimatološkog) razdoblja tijekom sezone.
Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ponajprije ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena) klimatološko ljeto 2024. (lipanj, srpanj i kolovoz) u Hrvatskoj će biti toplije od prosjeka (1991.-2020.), uz vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Prognoza po mjesecima, u sva tri mjeseca, daje signal za pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, moguće i jače izraženo, gotovo u cijeloj zemlji. Kod takvog signala može se zaključiti da se očekuje pozitivno odstupanje i minimalne i maksimalne temperature od prosjeka.
Prognoza količine oborine mnogo je složenija od prognoze temperature, osobito na sezonskoj skali, pa je i njezina pouzdanost manja. Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ukupna sezonska količina oborine predviđa se uglavnom oko klimatološkog srednjaka ili manja od njega, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Manja količina oborine od prosjeka moguća je ponajprije na jugu Hrvatske. Signal za mjestimice više kiše od mjesečnog srednjaka postoji u lipnju, a s obzirom na pljuskoviti karakter oborine uobičajen u toplom dijelu godine te lokalne faktore (orografija, blizina mora) velika je vjerojatnost za nejednoliko raspoređenu oborinu.
Ponegdje s pljuskom može pasti veća količina oborine – usporediva s tjednim, moguće i mjesečnim srednjakom, koji je u ljetnim mjesecima mjestimice u Dalmaciji relativno malen (npr. 20 do 30 mm), dok ponegdje oborine mogu i izostati u duljem vremenskom razdoblju (npr. nekoliko tjedana).
Za prognozu izraženijih pljuskova tijekom ljeta valja pratiti prognoze za jedan ili dva dana unaprijed te upozorenja na opasne vremenske pojave.