Vlasti Republike Srpske su, obilježavanjem 9. siječnja kao dana tog entiteta, odbili poštovati presude Ustavnog suda BiH, no zbog toga ni ove godine vjerojatno nitko neće zakonski odgovarati zbog nedorečenosti pravnog sustava i upornog prebacivanja odgovornosti, prenose u srijedu lokalni mediji.
Proslava 9. siječnja, obilježena provokativnom nacionalističkom retorikom i ponovljenim pozivima predsjednika RS Milorada Dodika na odcjepljenje od BiH i ujedinjenje sa Srbijom, u izravnoj je suprotnosti s presudama Ustavnog suda BiH iz 2015. i 2019., koji je obilježavanje tog datuma označio neustavnim jer se time diskriminiraju Hrvati i Bošnjaci kao pripadnici naroda koji su konstitutivni i u Republici Srpskoj.
Dvije presude rezultat su činjenice da su u RS-u naprosto jedan zakon, proglašen neustavnim, zamijenili drugim gotovo identičnog sadržaja, a prije toga su čak organizirali referendum među svojim stanovništvom s apsurdnim pitanjem o tome jesu li za to da se presude Ustavnog suda poštuju.
Nepoštivanje presuda Ustavnog suda BiH u toj je zemlji definirano kao kazneno djelo, za što se može izreći kazna od šest mjeseci do čak pet godina zatvora.
Nekoliko bošnjačkih nevladinih udruga podnijelo je stoga, zbog ovogodišnjeg obilježavanja 9. siječnja, kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH protiv najviših dužnosnika RS predvođenih Dodikom. No to nije prva takva prijava, a izgledno je kako će i ova biti odbačena.
Razlog su različite interpretacije o tome kakvo je kazno djelo zapravo počinjeno i tko bi zbog toga trebao biti procesuiran. Tužiteljstvo je odbacilo tu kaznenu prijavu tumačeći da je presuda Ustavnog suda formalno provedena time što je objavljena u Službenom glasniku te da im Ustavni sud nije dostavio formalnu prijavu po kojoj bi postupali.
Donedavni predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić priznaje kako je riječ o apsurdnoj situaciji, posebice stoga što je BiH među rijetkim zemljama u kojima je neprovođenje odluka tog suda definirano kao kazneno djelo.
U intervjuu za sarajevsko "Oslobođenje" kazao je kako su ga suci Ustavnog suda Njemačke u čudu promatrali kada ih je pitao kako oni rješavaju takve situacije.
"Ni ne znam da li itko osim nas ima kazneno djelo neizvršenje odluka Ustavnog suda. Ono je predviđeno da bi se ojačao pritisak, odnosno obveza da se provedu naše odluke. Nažalost, do sada nitko nije nikada odgovarao za to što nije proveo našu odluku", kazao je Tadić.
Istaknuo je kako je poštivanje presuda Ustavnog suda temelj pravne države. Do sada nije provedeno najmanje pet presuda vezanih za ocjenu ustavnosti različitih zakona i odluka koje su dio ovlasti državnog ili entitetskih parlamenata, a za to nitko nije odgovarao. Po Tadićevim riječima, Tužiteljstvo bi trebalo uložiti veći napor u utvrđivanju konkretne odgovornosti.