ZAGREB - Najradikalnijim prijedlogom regulacije poslovanja banaka od Velike depresije 1930-ih američki predsjednik Barack Obama iznenadio je analitičare i izazvao snažan pad dionica na burzama diljem svijeta.
- Američki porezni obveznici više nikada neće biti taoci banaka koje su postale prevelike da bi pale - najavio je Obama, ističući da je spreman za bitku. Planira ograničiti veličinu banaka i onemogućiti rizično poslovanje koje im je, makar kratkoročno, donosilo velike zarade i osiguravalo podjele ogromnih bonusa.
Novi zakon bankama zabranjuje tzv. vlasničko trgovanje koje podrazumijeva da vlastitim novcem kupuju vrijednosne papire na tržištu, odnosno ulažu ga u rizične fondove, umjesto da samo pružaju uslugu klijentu. Time bi samo njegov novac bio izložen riziku. Ta je najava odmah u četvrtak srušila dionice na Wall Streetu za oko dva posto, najviše od listopada, a sličan pad doživjeli su i burzovni indeksi u Europi i Aziji. Pesimizam je ulagače držao i jučer.
Nisu svjesni rizika
Mnoge banke, naime, sada kombiniraju upravljanje novcem običnih građana s rizičnim investiranjem ili klađenjem na financijskom tržištu. Najbolji primjeri te prakse su Citigroup, JP Morgan Chase i Bank of America. No, komercijalno i investicijsko bankarstvo ubuduće bi imalo jasne granice, a mogućnosti investiranja novca klijenata bile bi ograničene.
Prije krize sve su te banke isticale kako razumiju rizik kojem se izlažu. No, kriza je pokazala da im ne treba vjerovati i Obama ih želi prisiliti da prekinu s rizičnim poslovima. Zašto se Obama upravo sada odlučio za ovaj potez, gotovo godinu i pol nakon izbijanja krize? Analitičari pretpostavljaju da je američka administracija čekala da se bankarski sustav stabilizira prije nego što se odluči za temeljit preustroj.
No, ne isključuje se ni mogućnost da je riječ o odgovoru na velike bonuse koje je Wall Street opet počeo isplaćivati.
Zakonsko razdvajanje
Goldman Sachs, primjerice, planira za prošlu godinu isplatiti čak 16,1 milijardu dolara za bonuse i kompenzacije, 48 posto više nego godinu prije. Ne zaostaje mnogo ni JP Morgan koji za nagrade izdvaja 9,3 milijarde dolara, 18 posto više nego u 2008.
Zakonsko razdvajanje komercijalnog i investicijskog bankarstva prvi je put regulirano nakon Velike depresije tzv. Glass-Steagallovim zakonom, ali je bio napušten 1999. godine, u vrijeme predsjednika Billa Clintona.
O Obaminu prijedlogu uskoro će raspravljati Kongres, a stručnjaci upozoravaju da ipak treba biti oprezan kako se nož ne bi “zarinuo preduboko”. Jer, posljedice bi mogle biti čak i zatvaranje pojedinih banaka.
Mnoge se banke grčevito bore kako bi zadržale postojeće operacije jer su im one donisile veliki novac, ali Obama se čini odlučnim da bankarstvo vrati starim principima. Podrška u Kongresu nije posve izvjesna jer ne treba podcijeniti utjecaj banaka. No, ogorčenost javnosti zbog velikih bonusa na Wall Streetu mogla bi ipak olašati njegov prolaz.
Rok za prilagodbu
Barney Frank, predsjednik odbora za financijske usluge, rekao je da će podržati zakon ako bankama bude ostavljen rok za prilagodbu od tri do pet godina kako ne bi došlo do rasprodaje.
Sporno poslovanje nisu prakticirale samo američke banke, nego većina velikih banaka u svijetu, uključujući europske Credit Suisse, Deutsche Bank, BNP Paribas, Barclays, UBS i HSBC. Postavlja se pitanje hoće li se slična regulativa uvesti i u Europi. Ministar u britanskoj vladi Lord Myners rekao je da je američki prijedlog vrlo sličan onom na čemu i sami rade. No, vlasti u drugim europskim zemljama nisu tako motivirane za promjene. Procjenjuje se, naime, da samo 1 do 2 posto ukupnih prihoda europskih banaka dolazi iz spornih aktivnosti.
Nova pravila:
- ograničavanje veličine banaka
- zabrana bankama da kupuju i prodaju vrijednosne papire vlastitim novcem ili tzv. vlasničko trgovanje
- zabrana bankama da posluju s rizičnim hedge fondovima
- zabrana prodaje ili kupnje udjela ili cijelih kompanija