Obama i Romney u posljedju TV-debatu ulaze izjednačeni

WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama i njegov republikanski izazivač Mitt Romney u ponedjeljak, 15 dana prije izbora, ulaze potpuno izjednačeni u anketama u svoju treću i posljednju TV-debatu, posvećenu vanjskoj politici.

U anketi TV mreže NBC i lista Wall Street Journal objavljenoj u nedjelju, Obama i Romney imaju po 47 posto glasova među vjerojatnim biračima, što označava povratak republikanskog kandidata nakon niza krivih koraka, uključujući objavu tajno snimljenog videa u kojem je rekao da je gotovo polovica birača ovisna o državnim davanjima.

Anketa Reuters/Ipsos u subotu je pokazala da Obama ima minimalnu prednost od 46 prema 45 posto glasova, dok je u petak ta prednost iznosila tri postotna boda.

Krajnje izjednačena utrka nosi nepredvidivost sve do posljednjeg, intenzivnog kruga kampanje i povećava važnost izravnog ogleda dvojice kandidata za Bijelu kuću u ponedjeljak navečer u Boca Ratonu, na Floridi.

Mitt Romney je u usponu od nadmoćnog nastupa protiv Obame u prvoj debati u Denveru 3. listopada. Obama je uzvratio sa solidnim nastupom dva tjedna kasnije u Hempsteadu, u državi New York, ali mu to nije bilo dovoljno da vrati značajniju prednost u anketama.

U završnoj raspravi koju će moderirati Bob Schieffer s CBS News-a, Obama i Romney ponudit će različite poglede na američku ulogu u svijetu, a glavne teme vjerojatno će biti Iran, Sirija, Libija, izraelsko-palestinski pregovori i odnos prema Kini, navode američki mediji.

U nekim bi područjima pregrijana retorika kandidata u debati mogla izgledati puno drugačije od aktualne politike koju će voditi ako budu izabrani, ocjenjuje američki javni radio NPR.

Iako bi s iskustvom predsjednika i vrhovnog zapovjednika trebao biti apsolutni favorit u raspravi o vanjskoj politici s Romneyem, iza kojeg je samo jedan guvernerski mandat, Obama će se u Boca Ratonu suočiti s protivnikom koji je pridobio veliku potporu birača kritizirajući Obaminu vanjsku politiku kao slabu, oklijevajuću i ometanu njegovim ciljem da bude ponovo izabran.

Prije njihove prve rasprave 3. listopada, Obama je imao 15 postotnih bodova prednosti nad Romneyem na pitanju tko je sposobniji za vođenje vanjskih poslova. Nakon Obaminog lošeg nastupa u debati, anketa instituta Pew Research je pokazala da je razlika smanjena na samo četiri postotka.

U ovoj raspravi Obama bi se mogao suočiti sa situacijom da ga uloga vrhovnog zapovjednika čini ranjivim, otvorenim za pitanja o nizu neriješenih kriza.

Romney će vjerojatno obnoviti kritike na reakcije Obamine administracije na napad 11. rujna u kojem su ubijena četiri Amerikanaca u misiji u Bengaziju, u Libiji. Obama može očekivati i pitanja o sukobu u Siriji, nedavnom atentatu u Libanonu i mogućim signalima spremnosti Irana da pregovara o budućnosti svog nuklearnog programa, navodi u ponedjeljak The Washington Post.

Bijela kuća je u subotu opovrgla izvješće New York Timesa da su se SAD i Iran načelno složili oko izravnih pregovora o tom programu, ali ih Iran želi započeti nakon američkih izbora. Reuters je izvijestio da je Teheran također demantirao to izvješće.

Vanjska politika igrala je važnu ulogu i u posljednjoj predsjedničkoj debati, prošloga utorka na Long Islandu. Romney je u njoj iznio netočnu tvrdnju kako su Obami trebala dva tjedna da napad u Benghaziju nazove "terorističkim činom", u čemu ga je ispravila moderatorica debate Candy Crowley sa CNN-a. Od tada je Romney slabo spominjao Libiju u predizbornoj kampanji, no njegovi su savjetnici najavili da će o Libiji gotovo sigurno biti govora u ponedjeljak navečer.

Romneyevi savjetnici su kazali kako podaci prikupljeni u ključnoj državi Ohio sugeriraju da birači, pogotovo žene, misle da Obama skriva nešto o Libiji.

Obama je spremnost da odgovori na ta pitanja, koja je uglavnom izbjegao u posljednjoj debati, pokazao u četvrtak gostujući u "The Daily Showu" Jona Stewarta.

"Nismo bili zbunjeni činjenicom da su četiri Amerikanca ubijena", rekao je Obama. "Nisam bio zbunjen činjenicom da treba pojačati diplomatsku sigurnost diljem svijeta odmah nakon što se to dogodilo. Nisam bio zbunjen činjenicom da smo morali istražiti što se točno dogodilo, tako da to utvrdimo. I nisam bio zbunjen činjenicom da ćemo uloviti onoga tko je to učinio", dodao je.

Osim Libije, izazov za Obamu i Romneya vjerojatno će biti kako objasniti svoje vanjskopolitičke prioritete na način koji rezonira s biračima zaokupljenim gospodarskim pitanjima i rastućim nacionalnim dugom, koji podriva sposobnost SAD-a da djeluje u inozemstvu.

Kina vodi na popisu pitanja koja izazivaju i vanjskopolitičku i unutarnjopolitičku zabrinutost, a oba kandidata vjerojatno će usmjeriti raspravu na rastući gospodarski utjecaj Kine na američko gospodarstvo.

Oba kandidata vjerojatno će se osvrnuti i na rješavanje europske dužničke krize, koja otežava američki gospodarski oporavak. Europska ekonomska slabost sve se više gleda kao problem američke nacionalne sigurnosti, koji je Obama ranije ove godine pokušao rješavati intenzivnim pregovorima s europskim čelnicima.

Američki analitičari očekuje da će kandidati u Boca Ratonu otvoriti i pitanje odnosa s Rusijom, koji su pod Obamom poboljšani u tonu ako ne u biti, ali ostaju oprezno partnerstvo u najboljem slučaju.

Na pitanju građanskog rata u Siriji, Obama će vjerojatno osuditi predsjednika Bašara al-Asada, ali neće obećati nikakvu novu američku pomoć za njegovu smjenu.

Romney je kazao da je Obama bio previše plah u suočavanju s Asadom, dok je bio previše oštar sa susjednim Izraelom u pitanju mirovnih pregovora s Palestincima. Također je podržao naoružavanje sirijskih pobunjenika. Obama je odbio poduzeti taj korak, tvrdeći da teško oružje može rasplamsati građanski rat i proširiti ga preko granica te završiti u rukama pobunjenika o kojima SAD malo zna.

Politika Romneya prema Iranu čini se vrlo slična Obaminoj. Mitt Romney je kritizirao Obamu zbog neuspjeha da se ograniči iranski nuklearni program, ali zagovara isti skup međunarodnih sankcija koje je Obama već osigurao. I Obama i Romney kažu kako se Iranu ne smije dozvoliti da razvije nuklearno oružje, no Romney je skloniji izraelskom kraćem roku za akciju protiv Teherana, tvrdeći kako bi on Iranu uskratio "sposobnost" razvoja nuklearnog oružja.

Bivši podtajnica u Pentagonu Michele Flournov, savjetnica Obamine kampanje, kazala je za Washington Post kako je rasprava prilika za Obamu da pokaže iskustvo u nacionalnoj sigurnosti koje Romney nema. "Vidjeli smo da se Romney ne ustručava tražiti mogućnosti za korištenje kriza poput Libije u političke svrhe", rekla je Flournov. Obama bi također mogao pokazati da je Romney ponudio malo političkih recepata koji se razlikuju od njegovih, dodala je ona.

Nakon rasprave u ponedjeljak navečer, Obama i Romney će u završnici kampanje najviše vremena provesti u saveznim državama ključnim za ishod izbora, kao što su Iowa, Colorado, Nevada, Florida, Virginija i Ohio.