Sjedinjene Države i Islamska Republika Iran nalaze se u neugodnoj pat-poziciji oko ponovnog oživljavanja takozvanog iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, u kojoj situacija sve više izmiče kontroli jer niti jedna strana nije spremna učiniti prvi korak u smjeru pomirenja. Ako se sporazum ne obnovi, Iran bi mogao razviti nuklearno oružje ili bi moglo doći do ozbiljne eskalacije sukoba u regiji ako Izrael pokuša ta nastojanja zaustaviti vojnim putem.
Sporazum, službenog naziva Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA), potpisali su 2015. godine Iran, SAD, sve ostale stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a (Rusija, Kina, UK i Francuska) te Njemačka, uz EU koja je djelovala kao posrednik u sporazumu.
Iran je sporazumom oslobođen dijela međunarodnih sankcija, a zauzvrat se obvezao na ograničavanje svojeg nuklearnog programa na civilne primjene te na otvaranje svojih postrojenja redovnim inspekcijama UN-a.
Plan je tada slavljen kao veliki politički uspjeh Baracka Obame, koji je doveo do znatnog smirivanja napetosti na Bliskom istoku. No, Obamin nasljednik Donald Trump smatrao je kako se radi o lošem sporazumu te je 2018. jednostrano povukao SAD iz sporazuma i uveo nove sankcije protiv Irana, na užas ostalih potpisnika.
EU je pozivala na očuvanje sporazuma te pokušala utjecati na SAD da se u potpunosti vrati u sporazum. Teheran se prvih godinu dana nastavio pridržavati svoje strane u potpunosti, no kada je postalo jasno da se Trump neće predomisliti, Iran je počeo plansku seriju eskalirajućih kršenja odredbi sporazuma.
Teheran je počeo kršiti jednu po jednu odredbu, svakih nekoliko mjeseci novu - reaktivirao je napredne centrifuge za obogaćivanje urana, potom je povećao postotak obogaćivanja na razinu koja se približava dovoljnoj za nuklearno oružje, a na kraju je počeo i skladištiti veće količine od dopuštenih.
Ipak, tijekom više od dvije godine takve eskalacije Iran je i dalje dopuštao UN-ovim inspektorima pristup svojim postrojenjima, zbog čega su se EU i druge potpisnice nadale da će ga biti moguće oživiti jednom kada dođe do smjene vlasti u Washingtonu.
Iako je Joe Biden - koji je bio potpredsjednik u trenutku potpisivanja - više puta izrazio spremnost da se SAD vrati u okrilje sporazuma, kada je došao na vlast prvo je pozvao Teheran da se u potpunosti vrati pridržavanju odredbi, prije nego što će ukinuti sankcije koje je nametnuo Trump.
Iran pak, koji otvoreno ističe kako se već jednom opekao na američka obećanja, inzistira da SAD prvo mora ukinuti sve sankcije ako žele da se Teheran u potpunosti vrati u okvire sporazuma. Niti jedna strana zasad nije voljna popustiti, a Iran je već najavio i kako će početi ograničavati pristup UN-ovim inspektorima ako se uskoro ne pronađe rješenje.
Iran je u svojem podzemnom postrojenju Fordow već počeo obogaćivanje urana na 20 posto fisilnog izotopa U-235. Stručnjake za nuklearnu energiju brine što je već i ta koncentracija dovoljna za izradu slabog nuklearnog oružja, no i što je znatno lakše podići koncentraciju s 20 na 90 posto nego s prvotnih 0,7 na 4 posto, što je Iran već učinio u sklopu civilnog programa.
Vrijeme za pregovore vrlo je ograničeno. Umjereni iranski predsjednik Hasan Rohani je pred krajem svog drugog mandata, a ako na izborima u lipnju pobijedi radikalniji kandidat, dijalog bi mogao postati nemoguć.
S druge strane, Izrael već godinama upozorava kako nikad neće dopustiti da Iran razvije nuklearno oružje, a svoju je odlučnost već pokazao ubojstvom vodećeg čovjeka iranskog programa u studenome prošle godine. Ako pregovori propadnu, jedini su realistični scenariji eskalacija sukoba Izraela i Irana ili uspon Irana kao nove regionalne nuklearne sile.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....