SLIJEDI OSTAVKA?

Merzu prijete dva nova jaka udarca: Mogao bi doživjeti povijesni debakl

Najteži dani njemačkog kancelara

Piše:

Objavljeno: 18. rujna 2026. 23:06

Friedrich Merz

Ralf Hirschberger/Afp

Njemačku u nedjelju čekaju pokrajinski izbori u dvije savezne pokrajine, Berlinu i Mecklenburg-Vorpommernu. Izbori su važni za stranke vladajuće koalicije, ali ne i onako presudni kao što su bili oni u Saskoj-Anhaltu 6. rujna na kojima je krajnje desni AfD osvojio 43 posto glasova kao najjača stranka.

Berlin bi mogao značiti poraz demokršćana kancelara Friedricha Merza (CDU): demokršćani bi mogli izgubiti gradonačelnika, a u Mecklenburg-Vorpommernu mogao bi ih čekati povijesni debakl s padom ispod izbornog praga od pet posto.

Ako CDU doživi debakl, to bi moglo ojačati već ionako glasne najave o pritisku na kancelara Merza da podnese ostavku.

Prema posljednjim anketama, u Mecklenburg-Vorpommernu socijaldemokrati (SPD) vode ispred AfD-a. Dugo je SPD u toj pokrajini na području bivšeg DDR-a zaostajao za AfD-om. Predizborna kampanja je vrlo polarizirana: AfD je s jedne strane, a sve ostale stranke s druge.

Rizični kompromisi

Prema anketi ZDF-a, SPD na čelu s pokrajinskom premijerkom Manuelom Schwesig osvaja u Mecklenburgu 37 posto, tri postotna poena više nego prošli tjedan, dok je AfD s 36 posto izgubio jedan postotni poen.

CDU je na oko šest posto, Die Linke, koja je u vladi sa socijaldemokratima, osvaja devet posto, a Zeleni pet posto. Savez Sahre Wagenknecht (BSW) ne prelazi prag s četiri posto.

U Berlinu Ljevica (Die Linke) prema anketama ima 22 posto, a CDU 20 posto. Slijede ih AfD s 18 posto, Zeleni s 15 i SPD s 12 posto. Stranka BSW sada ima četiri posto.

Premijerka pokrajine Mecklenburg-Vorpommern, Manuela Schwesig, mobilizirala je biračko tijelo kampanjom sa sloganom "Žena protiv AfD-a”, obilazi sela, aktivna je na društvenim mrežama. Ankete kažu da je bitno popularnija od vlastite stranke, usuđuje se kritizirati prijedloge vladajuće koalicije, poput onoga o smanjivanju mirovina. To je logična strategija, kaže politolog Uwe Jun za ARD, jer je nezadovoljstvo državnom politikom veliko u istočnim njemačkim pokrajinama.

"To smo vidjeli i u Saskoj-Anhaltu. Ali tamo jednostavno nije bilo tako popularne vodeće osobe koja bi to mogla kompenzirati. Pojedini pokrajinski premijeri uspijevaju snažno personalizirati izbore i distancirati se od savezne stranke."

Za socijaldemokrate je to velik problem jer u vladajućoj koaliciji s demokršćanima (CDU-CSU) moraju sklapati kompromise koji su jako bolni za njih i njihove birače.

Velika polarizacija

Ako SPD pobijedi na izborima u Mecklenburg-Vorpommernu, to bi prije svega trebalo ojačati status supredsjedatelja SPD-a Larsa Klingbeila i Bärbel Bas, ministre u Merzovoj vladi.

Nedavni izbori u Saskoj-Anhaltu daju poseban zamah izborima u Mecklenburgu. Manuela Schwesig, premijerka već devet godina, u kampanji više nije samo "žena protiv AfD-a", nego i "žena protiv krajnje desnice".

Tko želi zaustaviti ekstremiste da ne dođu na vlast, treba dati "oba glasa za SPD". AfD, pak, odgovara da je 28 godina SPD-ove vlasti u pokrajini bilo dovoljno. Njezin protukandidat Leif-Erik Holm iz AFD-a predstavlja se bitno umjereniji od svojeg uzora Ulricha Siegmunda u Saskoj-Anhaltu.

Magazin Stern nazvao ga je "vukom u ovčjoj koži". Holm se ponekad distancira i od oštre retorike predsjednice AfD-a Alice Weidel: njegovi stavovi o migraciji, energetici i školstvu mogli bi se smatrati liberalno-konzervativnima, navodi ARD.

Velika je polarizacija i u kampanji u Berlinu kojim je 20 godina vladao SPD, do izbora 2023. Od ujedinjenja 1990. većinu vremena su glavnim gradom Njemačke vladali socijaldemokrati.

Sad je glavna lijeva kandidatkinja Elif Eralp iz Ljevice, kći turskih imigranata koja poziva na nacionalizaciju velikih privatnih stambenih koncerna, za što su se građani izjasnili na referendumu 2021.

Velike korporacije koje u vlasništvu imaju desetke tisuća stanova za iznajmljivanje smatra se odgovornima za velik skok cijena najma stanova. Merzova vlada, pak, planira zakon koji bi zabranio nacionalizaciju.

Berlinski CDU u kampanji napada Ljevicu da tolerira antisemitizam u vlastitim redovima. "Zalažemo se za zaštitu i sigurnost židovskog života baš kao što se zalažemo za zaštitu muslimanskog i palestinskog života", ističe kandidatkinja Ljevice Elif Eralp.