SABOTAŽA U BALTIČKOM MORU

Novi detalji udara na plinovode: Norvežani detektirali misteriozne dronove!

Ako se pokaže da su podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura postale ruska meta, zapadne mornarice će morati brzo djelovati

Curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok 2, ilustracija drona

 Handout/AFP

Čini se da europska energetska kriza ulazi u opasnu novu fazu. Naime, potvrde li se sumnje, ili tek porastu, da Rusija stoji iza eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale tri curenja plina na dva plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru, sigurnosne implikacije za Europu bile bi dalekosežne, piše portal Politico.

Mogućnost da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura Europske unije postala ruska meta, mogla bi natjerati vojske europskih zemalja da se pripreme za posve neočekivanu novu bojišnicu u ukrajinskom ratu, koja bi ih mogla dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom.

Velika Britanija već dugo izražava bojazan da bi ruske podmornice u Atlantskom oceanu i drugim sjevernim vodama mogle pokušati gađati podmorske internetske kablove. Kao posljedica ovotjednih eksplozija ti strahovi izgledaju manje umišljeni i izazivaju sjećanja na vrhunac ‘Hladnog rata‘, kada su NATO i sovjetske flote, a posebno njihove podmornice, igrale igru ‘mačke i miša‘ na Baltiku, i to s velikim ulozima.

Kao znak da zemlje hitno poduzimaju dodatne mjere opreza, norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland rekao je u utorak navečer za nacionalnu televiziju NRK da će se "poduzeti koraci za povećanje pripravnosti" u vezi naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operatera.

Do curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok došlo je dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon detektiranja neidentificiranih bespilotnih letjelica u blizini naftnih i plinskih platformi. Još u srpnju je, pak, britanska Kraljevska mornarica dala neobično eksplicitnu izjavu da su pratili ruske podmornice duž norveške obale.

Pitanje ruske poruke

Istrage o curenju plinovoda u tijeku su u Danskoj i Švedskoj, zemljama čiji su teritoriji najbliži mjestima incidenta. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim napadom i "najozbiljnijim koliko može biti", ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Andersson također je izjavila da se "vjerojatno radi o namjernom činu, odnosno da je vjerojatno čin sabotaže".

Ostali europski čelnici kao da su već odlučili koga će okriviti. "Danas smo se suočili s činom sabotaže", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak. Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je to dodavši da "ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom s idućim korakom eskalacije situacije u Ukrajini".

Ukrajina je, pak, bila daleko manje suzdržana u imenovanju navodnog krivca. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak okarakterizirao je incidente kao "teroristički napad koji je isplanirala Rusija i činom agresije prema (Europskoj uniji)".

Robert Habeck, njemački vicekancelar i ministar gospodarstva, brzo je reagirao naglasivši ozbiljnost obrambenih mjera koje će možda biti potrebne. "Mi smo, naravno, u Europi i Njemačkoj u situaciji gdje je ključna infrastruktura - i opskrba energijom se može ubrojiti u to u cjelini - potencijalne mete. Njemačka je zemlja koja zna kako se braniti, a Europa je kontinent koji može zaštititi njezinu energetsku infrastrukturu", rekao je Habeck.

image

Karta plinovoda s lokacijama ghdje je došlo do curenja

/Jutarnji List

Dok Europa čeka odgovore, neki već procjenjuju kakvu je poruku Rusija željela poslati, ukoliko se pokaže da se radilo o činu namjerne sabotaže.

Morawiecki i Frederiksen bili su zajedno u Goleniówu u Poljskoj na svečanosti otvaranja plinovoda Baltic Pipe, koji ide od Norveške do Poljske, a kojim bi plin trebao poteći u subotu. Ako iza curenja u plinovodima stoji Rusija, tajming je možda namjeran, kaže Simone Tagliapietra, viša suradnica u think tanku Bruegel, inače specijaliziranom za energetsku i klimatsku politiku EU-a.

Prikriveni činovi agresije

"Baltik Pipe je glavni put za Poljsku da se diverzificira od Rusije... ovo bi mogla biti simbolična stvar", rekla je Tagliapietra, uz sugestiju da bi Rusija također mogla udariti na poljsku alternativnu opskrbnu liniju. No, ključna implikacija za Europu ide mnogo dalje od samo simbolike, dodaje.

"Europa bi sada trebala shvatiti da energetska infrastruktura predstavlja sigurnosne rizike", kaže Tagliapietra. "Ako se ove zime nešto slično dogodi našem plinovodu od Norveške ili Alžira, bit ćemo u velikoj nevolji. Moramo pojačati sigurnosne aktivnosti na našoj ključnoj energetskoj infrastrukturi jer bi neprijateljski faktori mogli ponoviti ovu vrstu akcije”.

Dok se očekuje da će diplomati EU-a u srijedu u Bruxellesu raspravljati o ovim incidentima, vlasti u Danskoj i Švedskoj hitno pokušavaju utvrditi što se točno dogodilo.

Ključno je pitanje zašto bi Rusi sabotirali vlastite plinovode, vitalne arterije kojima je sve donedavno tekao unosan izvoz plina u Europu. No, s druge strane, s obzirom na to da Sjeverni tok 2 još nije u funkciji te da je Moskva ranije u rujnu zatvorila Sjeverni tok 1, stvarni učinci ovih incidenata na opskrbu Europe plinom - i financijski trošak za Gazprom i Rusiju - zapravo su ravni nuli.

Čin sabotaže također bi se mogao uklopiti u koloplet prikrivenih činova agresije Kremlja, osmišljenih da zastraše i uznemire, kao što je bilo trovanje špijuna Sergeja Skripalja u britanskom Salisburyju 2018. godine, eksplozija češkog skladišta oružja 2014. i niz eksplozija u skladištima oružja u Bugarskoj, od kojih je posljednja bila u srpnju ove godine.

Sam je Kremlj curenje plina u Baltičkom moru nazvao "zabrinjavajućim". "Trenutačno ne možemo isključiti nijednu mogućnost. Očito je da postoji neka vrsta uništenja cijevi. Prije rezultata istrage, nemoguće je isključiti bilo koju opciju", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Različite vrste scenarija

Do dva curenja plina došlo je u blizini dvostrukog plinovoda Sjeverni tok 1, sjeveroistočno od danskog otoka Bornholm, a jedno je curenje zabilježeno kod plinovoda Sjeverni tok 2 uz jugoistočnu obalu otoka, objavile su u utorak danske pomorske vlasti. Glasnogovornik Danskog obrambenog zapovjedništva rekao je da je do dva curenja došlo u području mora koje je dio danskog isključivog gospodarskog pojasa (EEZ), ali ne u obalnim teritorijalnim vodama, a jedno se dogodilo u švedskom EEZ-u.

Švedska nacionalna seizmička mreža detektirala je u ponedjeljak dvije različite eksplozije u tom području, jednu u 2:03 ujutro i drugu u 19:04, izvijestila je nacionalna televizija SVT. Geološki institut Danske i Grenlanda izvijestio je da su zabilježili dva slučaja "podrhtavanja" koji odgovaraju vremenu prijave curenja plina. Seizmografski otisci oba događaja "ne odgovaraju signalima potresa. Oni vrlo nalikuju signalima koji se obično bilježe od eksplozija", rekla je organizacija.

Zona zabrane kretanja od 5 nautičkih milja uspostavljena je oko svakog od mjesta curenja, koja su vjerojatno na dubini od 60 do 70 metara, objavile su baltičke pomorske agencije. Danska vojska objavila je fotografije oblaka mjehurića plina na površini mora.

Švedski ministar obrane Peter Hultqvist rekao je u utorak nacionalnom radiju Sveriges Radio da se njegova vlada sada "intenzivno usredotočuje na prikupljanje informacija". "Sama činjenica da postoji takvo curenje je ozbiljna, po našem mišljenju", rekao je Hultqvist. "Budući da postoje različite vrste scenarija (koji bi mogli stajati iza curenja), moramo ovo pažljivo i ozbiljno razmotriti", dodao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. listopad 2022 22:57