AZIL SAMO IZBJEGLICAMA

NOVI AKCIJSKI PLAN EUROPSKE UNIJE Albanci, Srbi i Kosovari po hitnom postupku deportiraju se u svoje države

Migrants travel on the train to Austria and Germany at the Eastern (Keleti) railway station in Budapest on August 31, 2015. The EU is grappling with an unprecedented influx of people fleeing war, repression and poverty in what the bloc has described as its worst refugee crisis in 50 years. AFP PHOTO / ATTILA KISBENEDEK
 ATTILA KISBENEDEK/AFP

Države Europske unije će morati biti djelotvornije u deportaciji tražitelja azila kojima on nije odobren, i ta bi poruka trebala poslužiti i kao obeshrabrenje onih koji namjeravaju krenuti na put prema EU s ciljem traženja azila ako nisu iz država gdje im prijeti progon.

To je jedna od glavnih odluka sa sastanka ministara unutarnjih poslova EU u Luxembourgu gdje su usvojili i mjere i akcijski plan o “politici povratka”.

“Vijeće potvrđuje da je koherentna, vjerodostojna i djelotvorna politika u vezi s povratkom onih državljana trećih zemalja koji ilegalno borave na teritoriju EU, koja bi poštovala ljudska prava i dostojanstvo tih ljudi, ključan dio sveobuhvatne migracijske politike”, kaže se u zaključcima sa sastanka.

U raspravi o migracijskoj krizi često se čuju kritike da se mnoge izbjeglice privlači da dođu u EU, iako se zna da su mnogi od njih zapravo ekonomski migranti. Njemačka je najavila da će ubrzanom procedurom vraćati one koji nemaju osnova za azil, a to je da dolaze iz država gdje im ne prijeti neposredna opasnost po život kao pripadnika određene zajednice.

Europska komisija je, međutim, upozorila da mnoge države članice slabo provode odluke o napuštanju teritorija koje su izdate onima čiji je zahtjev za azil odbijen. Takvih je prošle godine navodno bilo gotovo pola milijuna, ali je samo u 40 posto slučajeva i provedena odluka o napuštanju teritorija ili deportaciji. To je omogućilo mnogima da ostaju ilegalno ili da traže azil u nekoj drugoj EU članici, ili da se jave pod drugim imenom.

Zasada najveće šanse za dobivanje azila imaju državljani Sirije, Eritreje i Iraka. Ostale čeka brže rješenje zahtjeva za azil i u većini slučajeva deportacija. To će pogotovo biti slučaj s državljanima Albanije, Kosova i Srbije, jer su te države na popisu sigurnih država porijekla. Države koje neće prihvaćati natrag neuspješne tražitelje azila izgubit će financijsku pomoć EU, a one koje imaju viznu liberalizaciju riskiraju vraćanje viznog režima.

Na sastanku ministara unutarnjih poslova sudjelovao je i hrvatski ministar Ranko Ostojić.

On je neprihvatljivim ocijenio najavu Višegradske skupine da će poslati policijske službenike i vojne snage kao pomoć Mađarskoj za nadzor granica.

“Nije dobra poruka da se pored žice, pored zida, koji je napravljen između Mađarske i Hrvatske sada još dodatno šalju snage koje nisu samo policijske, nego prema informacijama koje imamo, čak i vojne. To je nešto što je za Hrvatsku apsolutno neprihvatljivo”, rekao je Ostojić, dodajući da se rješenje treba pronaći u pomoći Grčkoj da ona bolje čuva vanjske granice. Sinoć je održana i posebna konferencija o zapadno-balkanskoj migracijskoj ruti na kojoj je u ime Hrvatske sudjelovala ministrica vanjskih poslova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 12:36