Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je u srijedu kako još uvijek nije poznato tko je bio odgovoran za napad na plinovode Sjeverni tok, nakon što su brojni svjetski mediji objavili vijesti kako su iza sabotaže rusko-njemačkog plinovoda stajale proukrajinske skupine.
"Ono što znamo je da je došlo do napada na plinovode Sjeverni tok, no nismo bili u stanju odrediti tko je bio iza njega", kazao je Stoltenberg okupljenim novinarima u Stockholmu, gdje je prisustvovao sastanku EU ministara obrane. "Nacionalne istrage još uvijek traju, i mislim da bi bilo u redu čekati da se one završe prije nego što išta više kažemo o tome tko je bio iza napada".
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, koji je također bio na sastanku u Stockholmu, izjavio je novinarima kako "to nije bila naša aktivnost", poričući da su ukrajinske vlasti stajale iza napada.
New York Times u utorak je objavio kako su neimenovani dužnosnici američkih vlasti otkrili listu da posjeduju obavještajne podatke koji ukazuju da je iza napada stajala proukrajinska skupina. "Eksplozije su najvjerojatnije postavljene uz pomoć iskusnih ronilaca koji, čini se, nisu radili za vojne ili obavještajne službe. Ali moguće je da su počinitelji primili specijaliziranu državnu obuku u prošlosti", piše američki dnevnik.
Njemačka istraga
Istraga koju su proveli njemački mediji otkrila je da zapadni dužnosnici vjeruju kako je napad na Sjeverni tok izveden eksplozivima koji su postavljeni na dno Baltičkog mora. Ovu su sabotažu navodno izvela dva specijalizirana ronioca koji su se za svoju misiju poslužili unajmljenom jahtom. Matična luka jahte je grad na baltičkoj obali Njemačke, a samo plovilo se nalazi u vlasništvu tvrtke registrirane u Poljskoj, iza koje stoje dva ukrajinska građana.
Njemačko savezno tužiteljstvo potvrdilo je u srijedu kako su njemački istražitelji pretražili jahtu za koju se sumnjalo da je prevezla eksploziv kojim se koristilo u napadu. Pretraga jahte odrađena je između 18. i 20. siječnja ove godine.
"Postoji osnovana sumnja da je plovilo, koje smo pretražili od 18. do 20. siječnja, korišteno za prijevoz eksploziva koji je oštetio plinovod Sjeverni tok", priopćilo je Savezno državno odvjetništvo u Karlsruheu.
Kako je nadalje priopćeno, trenutno se ispituju zaplijenjeni tragovi i identitet mogućih počinitelja kao i moguća pozadina.
"U ovoj fazi istrage nije moguće donositi zaključke o tomu stoje li iza ovog djela državne strukture", stoji u priopćenju.
Istražitelji su zaplijenili predmete i izdvojili potencijalne dokaze nakon pretrage jahte, te još uvijek rade na njihovoj analizi. Povod za pretragu je, prema službenom priopćenju, bila "sumnja da se dotični brod mogao koristiti za prijevoz eksplozivnih naprava koje su eksplodirale 26. rujna 2022. kod plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru". Njemačko tužiteljstvo ističe kako se još uvijek pokušava otkriti identitet počinitelja, kao i njihov motiv.
Iza svega stoji šestero ljudi
Njemački Zeit tvrdi kako je sabotažu proveo tim od šestero ljudi - pet muškaraca i jedne žene. Skupina se sastojala od skipera, dva ronioca, dva pomoćnika ronioca i jedne liječnice. Napadači su se navodno služili profesionalno krivotvorenim putovnicama, koje su se, između ostaloga, koristile i za najam jahte na kojoj su plovili. Njihova stvarna nacionalnost još uvijek nije poznata istražiteljima.
Saboterska skupina na svoju je misiju isplovila iz Rostocka 6. rujna, a sva potrebna oprema dopremljena je u luku u dostavnom vozilu. Jahta je dan nakon sabotaže locirana u Wiecku, te potom na danskom otoku Christiansø. Ubrzo je vraćena u luku, neočišćena, te su istražitelji na stolu u kabini pronašli tragove eksploziva.
Britanski The Times piše kako su obavještajni podaci, koje su vidjeli američki dužnosnici, tvrdili kako je moguće da su počinitelji sabotaže "protivnici ruskog predsjednika Vladimira Putina", no nisu izravno spominjali Ukrajinu. Isti list zato tvrdi kako su osoblju jednog skandinavskog veleposlanstva u Bruxellesu samo tjedan dana nakon eksplozije predočeni obavještajni podaci po kojima napad potječe od privatne tvrtke u Ukrajini, iza koje stoji osoba koja nije povezana s vladom Volodimira Zelenskog.
Diplomatima je tad rečeno da se tu informaciju neće dalje širiti, kako bi se izbjegle moguće nesuglasice između Kijeva i Berlina, kojeg su mnoge članice NATO-a i EU tih dana snažno pritiskale da odobri slanje Leopard 2 tenkova njemačke proizvodnje u Ukrajinu.
Prema The Timesu, skandinavski obavještajci znali su tko je iza napada i prije nego ukrajinska predsjednička administracija ili Ministarstvo obrane u Kijevu - njih su te vijesti u potpunosti iznenadile, te žestoko poriču vlastitu upletenost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....