SUPTILNA METODA

NOVA PANDA DIPLOMACIJA Što značikad vam Kinezi daju pandu za ZOO vrt?

Panda diplomaciju počeo je Mao Ce-Tung. Nekad je bila državnički poklon, danas je znak zaključenja unosnih trgovinskih ugovora
 AFP

Više od 50 godina Kina koristi pande za otopljavanje odnosa sa drugim zemljama. Gdje god u zoološkom vrtu imaju pandu, zna se da je ona tamo zbog nekog važnog političkog ili ekonomskog razloga. Panda diplomacija, kako zovu tu praksu, ušla je u novu fazu, javlja BBC. Pande uvijek privlače veliku pažnju, popularne su i jak ekološki simbol.

Otkad je Mao Ce-tung počeo koristiti pande za diplomaciju Kinezi ih smatraju nacionalnim blagom. Mao ih je 50-ih koristio kao znak dobre volje, kad je htio otvoriti dijalog s nekom državom.

70-ih i 80-ih poklanjali su ih u zapadne zemlje, prve pande, zaljubljeni par, dobio je američki predsjednik Richard Nixon kad je bio u Kini.

Kasnije su ih prestali polanjati i počeli posuđivati, što se poklopilo s razdobljem od kraja 80ih do kraja 90-ih, kada je počela kineska “politika otvorenih vrata”.

Tada su i pande postale financijska transakcija, bliža kapitalističkom modelu i otvarale su vrata kineskim poslovima u inozemstvu. Baš ovih dana Kinezi su objavili video sa 14 slatkih beba panda koje su došle na svijet umjetnom oplodnjom u Centru za uzgoj i istraživanje panda u Sečuanu.

Edinburški zoološki vrt nedavno je dobio veliki prostor u medijima jer se pročulo da bi panda koju su dobili na posudbu od Kineza mogla roditi upravo kod njih. Ekološke organizacije su ih kritizirale da to lažno prodaju kao priču o očuvanju vrste, a da zapravo stvaraju komercijalni publicitet. Sada je tim istraživača s Oxforda u časopisu Environmental Practise objavio rezultate svoga istraživanja o panda diplomaciji i tvrdi da će ona u narednim godinama snažno rasti.

Istraživači su pregledali sve posudbe pandi u posljednjih 50 godina i usporedili ih s podacima o trgovini od 2008. do danas. Uzeli su 2008. kao prelomnu godinu jer je tada jak potres u Sečuanu uništio tamošnji glavni centar za zaštitu pandi što znači da je velik broj medvjeda morao biti udomljen drugdje. Od 2008. posuđivanje panda temelji se na uzajamnim potrebama Kine i zemlje primateljice, točnije manje su vezane uz kineski izvoz, a više uz uvoz vrijednih roba i tehnologije.

To je, tvrde na Oxfordu, nova faza panda diplomacije, temeljene na takozvanim “guanxi” kreditima, kineskom praksom trgovanja preko osobnih kontakata, individualnog utjecaja, mreža osobnih odnosa, reciprociteta i lojalnosti.

Autorica istraživanja Kathleen Buckingham kaže da je podjela brige za tako dragocjenu životinju sjajan način jačanaja veza Kine sa državama iz njezina “užeg kruga”, onima s kojima posluje “guanxi” sistemom. “Posuđivanjem pandi Kina danas testira globalne tehnološke kapacitete, kad je u Americi došla na svijet prva beba panda, Kinezi su to tretirali kao dokaz Američkog tehnološkog nivoa. Možda i Edinburgh pokušava isto.”

Pande su u Edinburgh stigle 2011. Škoti su s Kinezima dogovorili godišnji najam za njih, koji Kinezi prosljeđuju svojim velikim projektima očuvanja panda u divljini. Ali s Oxforda upozoravaju da su istovremeno potpisani ugovori za uvoz škotskog lososa, Land Rovera i tehnologije za obnovljivu energiju, ukupno vrijedni 4 milijarde dolara.

U posljednjih pet godina samo je škotska upeterostručila izvoz u Kinu, i danas on iznosi 800 milijuna dolara godišnje, i očekuju rast. Norveška, koja je 20 godina prodavala svoj losos Kinezima, izgubila je posao, navodno zato što su dali Nobelovu nagradu za mir disidentu Liu Xiaobou, kojega kineska vlast drži u zatvoru.

Sličan uzorak s pandama i trgovinom kao u Škotskoj, istraživači s Oxforda našli su u Kanadi, Francuskoj i Australiji, gdje je posudba pandi koincidirala s velikim ugovorima o uvozu urana za kineske nuklearke, dok je posudba pandi Japanu koincidirala s izjavom obje zemlje da se “nadaju da će to unaprijediti odnose narušene sporom oko suvereniteta na otocima.”

“Panda se može koristiti kao potvrda sporazuma ili kao ulog za dugu i plodnu suradnju. Kad Kinezi nekoj zemlji daju svoju pandu, oni su joj povjerili ugroženu, dragocjenu životinju i ta je gesta povjerenja na neki način početak odnosa.” objašnjava dr. Buckingham.

Kina želi globalnu dominaciju čuvati suptilnim metodama, a panda je jedan od idealnih instrumenata za to.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 11:19