Ruska invazija na Ukrajinu potiče preispitivanje u susjednoj Moldaviji o tome treba li se zemlja odmaknuti od svoje Ustavom utvrđene neutralnosti i priključiti Sjevernoatlanskom savezu. Na pitanje o potencijalnom pristupanju NATO-u, predsjednica Moldavije Maia Sandu odgovorila je u intervjuu za Politico da njezina zemlja još pokušava odvagnuti idući korak i hoće li za to biti potrebna promjena Ustava. "Sada traje ozbiljna rasprava o našoj sposobnosti da se branimo, možemo li to učiniti sami ili bismo trebali biti dio većeg saveza", rekla je moldavska predsjednica.
U svojem odgovoru, Sandu je pazila da ne spomene pojam NATO, koji je anatema za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji već pokušava destabilizirati moldavsku proeuropsku vladu. Rusija je upozorila na daljnju vojnu suradnju između Moldavije i zapadnih saveznika. Iako Moldavija nije članica NATO-a, ona surađuje s organizacijom i doprinosi mirovnim snagama na Kosovu koje Savez vodi. Osim toga, Sandu se sastala s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u New Yorku tijekom Opće skupštine Ujedinjenih naroda u rujnu prošle godine, a ministar vanjskih poslova Moldavije, Nicu Popescu, prisustvovao je prosinačkom sastanku NATO-a u Bukureštu, što je prvi put da je moldavski ministar vanjskih poslova sudjelovao na ministarskom sastanku ovog saveza. Na tom su skupu saveznici ponovno potvrdili potporu Moldaviji, uključujući pružanje obuke za moldavske obrambene snage. Susjedna članica NATO-a Rumunjska također je posebno zainteresirana za povećanje vojne suradnje.
Najočiglednija prepreka daljnjoj integraciji Moldavije je to što su ruski vojnici stacionirani unutar zemlje, unutar odcijepljene regije Transnistria. Osim toga, Moldavija se našla opasno blizu sukoba koji je započeo prije gotovo godinu dana, a napadi na energetsku infrastrukturu u Ukrajini također prekidaju napajanje u Moldaviji. Moldavija je u delikatnoj situaciji: s jedne strane pokušava ostati vjerna svojoj prozapadnoj i europskoj putanji, s druge strane, ne otežavati odnos s Rusijom do točke u kojoj bi mogla upotrijebiti vojnu silu.
Rusija je više puta upozoravala Moldaviju na vojnu suradnju sa Zapadom, smatrajući bivšu sovjetsku državu pod svojom sferom utjecaja. Ali, piše Politico, Maia Sandu odbija bilo kakvu percepciju da je potez Moldavije da ojača svoju obranu - bilo povećanjem vlastitih vojnih kapaciteta ili stvaranjem bližih odnosa s drugim saveznicima - provokativan, rekavši da je Rusija, a ne Ukrajina ili Moldavija, agresor.
"Moldavija je mirna zemlja. Nije Moldavija ta koja je započela rat protiv svojih susjeda, no ruska propaganda uspjela je uvjeriti dio stanovništva da neutralnost znači da ne morate ulagati u svoj obrambeni sektor, da neutralnost znači da ne radite ništa i da nemate kapacitet da se branite, što je pogrešno."
Općenito, Sandu kaže da je zemlja i dalje vrlo "ranjiva" i podložna je ruskom hibridnom ratu kroz propagandu i dezinformacije. Ali zasad se ne suočava s vojnim prijetnjama. Razlog? Ukrajinska hrabrost i otpornost.
"Zahvaljujući hrabrosti i otporu Ukrajinaca, sada se ne suočavamo s vojnim prijetnjama. Suočavamo se s nizom rizika, ali nijedan se od njih ne može usporediti sa situacijom u Ukrajini i cijenom koju Ukrajinci plaćaju", kaže Maia Sandu, toliko različita od Zorana Milanovića.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....