Globalno tržište igračaka, čak i u vremenima najveće krize, ima pozitivan trend razvoja. Igračke se uvijek kupuju, proizvođači se trude biti što inovativniji, a jedan od najnovijih trendova je sve veća prisutnost visoke tehnologije u industriji dječjih igračaka.
Pad prodaje barbika
Tom se trendu priklonila i poznata komanija Matell koja već desetljećima proizvodi Barbie lutke. Premda je riječ o popularnoj igrački, Matell je lani zabilježio pad prodaje od čak 16 posto. Kako bi promijenili negativan trend, osmislili su novu lutku, verziju supermoderne Barbie, koja je već izazvala velike polemike u javnosti. Lutka Hello Barbie, naime, obogaćena je softverom koji omogućava djeci da razgovaraju s njom.
- Iako će ova lutka biti vrlo zanimljiva djeci koja su naviknuta na sveprisutnu tehnologiju, postoji i odgovornost društva da djecu ne odgajamo da budu ‘prijatelji’ s tehnologijom, svatko u svom domu, udaljeni od vršnjaka, prirode, pa čak i dosade, jer je i ona izvor kreativnosti i novih ideja. Osobno ne bih svojem djetetu kupila takvu lutkicu jer smatram da i u nedostatku prijatelja u stvarnom svijetu, uvijek postoje druga živa bića kao primjerice psi ili drugi kućni ljubimci kojima nije potreban nikakav softver da ispunjavaju dječju potrebu za igrom, zabavom, nježnošću, privrženošću i prihvaćanjem - kaže Sunčana Rokvić, magistra psihologije.
Dijeljenje audiozapisa
Osim toga, proizvođači pametne Barbie koriste tehnologiju koja snima djetetov govor snima i dijeli s “trećim kompanijama”. Prilikom prvog aktiviranja lutke, roditelji moraju otvoriti online račun i pristati na uvjete korištenja, a prema njihovim pravilima privatnosti, koristit će snimljene razgovore djece za “poboljšanje usluge i razvoj boljeg sustava za glasovno prepoznavanje”. Snimljene zapise dijelit će s drugim tvrtkama zbog prepoznavanja govora, a one mogu zadržati sve podatke s analize.
Prava djeteta
- Snimanje djetetovog razgovora kako bi se on slao proizvođaču i poslužio za „unapređivanje proizvoda“ je povreda djetetovog prava na privatnost, ali i bezobzirno iskorištavanje djece u komercijalne svrhe. Iako će se od roditelja, prilikom kupnje „lutke koja govori“, tražiti suglasnost za korištenje snimki dječjega razgovora s lutkom, to jest zadiranje u djetetova prava. Smatram da nema potrebe za takvom „kontrolom“ proizvoda, a roditelji bi trebali znati da takvi zahtjevi ni na koji način ne pridonose dobrobiti djeteta već su podređeni isključivo potrebama proizvođača - kaže pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić. I psihologinja Rokvić dodaje i da bi u slučaju zlostavljanja proizvođač imao odgovornost reagirati na takve pojave, što je također etički upitno. - Postoji mogućnost da roditelji preslušavaju razgovore svoje djece s lutkicom, što značajno narušava njihovu privatnost i može se doživjeti kao oblik špijuniranja vlastite djece - upozorava Rokvić. Zbog novog modela popularne lutke već su se pojavile neke antikampanje koje pokušavaju zabraniti prodaju ove lutke koja bi se na tržištu trebala pojaviti krajem godine, taman u vrijeme božićnog šopinga.