Ako je policija pozvana u stan u kojem se detektor dima oglasio alarmom, a nitko ne otvara vrata, policajci smiju ući u stan. Jer su ugroženi životi ljudi: bez obzira na to ispostavi li se poslije da je alarm bio lažan. Detektor dima demokracije upravo se aktivirao, objavio je predsjedavajući sudskog vijeća u Münsteru koji je dao za pravo njemačkoj tajnoj službi da nastavi nadzor stranke Alternativa za Njemačku (AfD) pod sumnjom za ekstremističko djelovanje.
AfD se žalio, ali žalba im je odbijena: nakon sedam dana usmene rasprave Viši upravni sud u Münsteru je odluku objavio u ponedjeljak. AfD kao cjelina nije proglašen ekstremističkom organizacijom, ali je na korak do toga.
Od 2019. Služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) drži dijelove AfD-a pod nadzorom, a stranka je to pokušavala pobiti pred više sudova. Od 2023. stranački podmladak je označen kao definitivno ekstremistička organizacija, a i pokrajinske organizacije AfD-a u Saskoj, Saskoj-Anhaltu i Tiringiji također su klasificirane kao desničarske ekstremističke organizacije. Na razini Njemačke BfV vodi Alternativu za Njemačku kao "sumnjiv slučaj", što je stupanj niže od "utvrđene ekstremističke organizacije".
U prvoj reakciji na presudu predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka Thomas Haldenwang nije dao nikakve naznake bi li AfD uskoro mogao dobiti status skupine za koju je "utvrđen desni ekstremizam". Neki stručnjaci već dulje vrijeme pretpostavljaju da će se to dogoditi i da unutar BfV-a pripremaju takav prijedlog. Haldenwang je samo rekao da im je zakonska obveza provjeravati klasifikaciju u redovitim intervalima i da to može rezultirati promjenom na višu razinu.
AfD je tvrdio da je Ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV), savezna tajna služba sa sjedištem u Kölnu, pogrešno označio stranku i organizaciju njezina podmlatka Junge Alternative (JA) kao desničarske ekstremiste koje smije držati pod nadzorom. Sud u Münsteru odbacio je njihove argumente i u obrazloženju, među ostalim, istaknuo stavove AfD-a protiv imigranata.
U utorak se sudilo Björnu Höckeu za korištenje zabranjenog slogana paravojnog krila Nacističke stranke "Sve za Njemačku". Höcke je šef AfD-a u istočnoj saveznoj pokrajini Tiringiji koja ima izbore u rujnu i bivši lider stranačke frakcije koja je zabranjena nakon što ju je BfV označio kao desničarsko-ekstremističku. Slogan SA izrekao je na skupu AfD-a u prosincu 2023. AfD u Tiringiji ima najbolje rezultate u cijeloj Njemačkoj: prema posljednjim anketama, u toj pokrajini osvajaju od 29 do 39 posto. Ankete AfD-u na saveznoj razini daju od 15 do 19 posto. Björn Höcke, profesor povijesti, pred sudom se branio kako nije znao da je taj izraz zabranjen.
AfD je pod dodatnom sumnjom od siječnja kad su istraživački novinari otkrili da su neki članovi stranke sudjelovali na sastanku u Potsdamu na kojem se raspravljalo o "remigraciji", protjerivanju ljudi koji nisu njemačkog podrijetla.
Njemačka tajna služba je, među ostalim, zadužena za nadzor snaga usmjerenih protiv demokratskog poretka, pravne države i ljudskih prava. U praksi to znači nadzor desnog, lijevog i islamističkog ekstremizma, navodi javna televizija ARD.
Presudom suda u Münsteru potvrđeno je pravo Ureda za zaštitu ustavnog poretka da i dalje primjenjuje metode nadzora pa može, među ostalim, vrbovati doušnike iz stranačkog okruženja. Ustavni je sud 2013. presudio da je nadzor telekomunikacija zastupnika Bundestaga dopušten samo u iznimnim slučajevima.
Proglašenje stranke ekstremističkom ne znači da će ona automatski biti zabranjena jer za to postoji druga procedura pred Ustavnim sudom. AfD će i dalje politički djelovati, sudjelovati na izborima i imati svoje zastupnike u saveznom, pokrajinskom i Europskom parlamentu. Presuda ima veliko političko značenje s obzirom na europske izbore u lipnju te pokrajinske izbore u Brandenburgu, Saskoj i Tiringiji u rujnu.
Od 2019. služba je "testirala" AfD koji je službeno bio "objekt promatranja" Ureda za zaštitu ustavnog poretka od 2021. godine. U prvoj fazi BfV-u je bilo dopušteno samo prikupljati podatke iz javno dostupnih izvora: novinskih članaka, televizijskih izvješća ili web stranica, stranačkog programa i javnih izjava političara. Treća faza je potvrđeno postojanje ekstremističkog nastojanja. U ožujku 2020. Savezni ured za zaštitu Ustava klasificirao je sada raspušteno krilo AfD-a kao "sigurni desničarski ekstremistički projekt". Na čelu "Flügela" bio je Björn Höcke. Stranka je u međuvremenu gurnula Höckea i druge poznatije tvrdolinijaše iz prvih redova.
U Njemačkoj dugo traje rasprava treba li zabraniti AfD ili bi to bilo kontraproduktivno za demokraciju. U ožujku su novinari BR-a (Bayerischer Rundfunk, Bavarski radio) otkrili da 78 zastupnika AfD-a u Bundestagu među svojim pomoćnicima zapošljava više od 100 desničarskih ekstremista. Među njima su aktivisti iz Identitarnog pokreta i Pegide, ljudi povezani s Reichsbürgerima i drugim ekstremističkim organizacijama. Više od polovice zastupnika AfD-a zapošljava ljude koji su aktivni u organizacijama koje je Ured za zaštitu ustavnog poretka označio kao desno ekstremističke, otkrio je BR.
Ova presuda je revolucionarna - i mora imati posljedice, poručuje Spiegel u komentaru. AfD je opasnost za liberalni poredak, bave se samo mržnjom i radikalizacijom. Nakon presude u Münsteru Ured za zaštitu Ustava trebao bi prikupiti materijal za pokretanje postupka zabrane stranke, komentira ARD. "AfD je stranka u kojoj važne pozicije imaju desni radikali. Stranka u kojoj su u višegodišnjoj borbi za vlast pobijedili ekstremisti. Stranka koja napada demokraciju iznutra", piše Spiegel.
To što AfD trenutačno pada u anketama mogao bi biti rezultat masovnih prosvjeda protiv ekstremne desnice početkom godine, ali i novih saznanja o povezanosti AfD-a s autoritarnim režimima u Kini i Rusiji. No, vjerojatno će na izborima presudniji biti Savez Sahra Wagenknecht, prognozira Spiegel: novoosnovana stranka popularne bivše liderice Ljevice (Die Linke) privlači dio mogućih prosvjednih birača AfD-a.