KRIZA U BERLINU

Njemačka vlada raspala se i zbog Ukrajine: ‘Ne treba se zavaravati, situacija je vrlo ozbiljna...‘

Vladajuća koalicija u Njemačkoj raspala se između ostalog i zbog pitanja podrške Ukrajini. Oporbeni demokršćani bi, međutim, mogli osigurati kontinuitet

Piše:

Objavljeno: 08. studeni 2024. 12:05

Volodimir Zelenski i Olaf Scholz

John Macdougall/Afp

Takozvana "semaforska koalicija", koju čine socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), raspala se dannakon izbora Donalda Trumpa, u trenutku velike međunarodne nesigurnosti, kada se postavlja pitanje kako će stvari izgledati kad Trump preuzme vlast, javlja Deutsche Welle.

Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz otpustio je ministra financija Christiana Lindnera (FDP) zbog nepomirljivih stavova po pitanjima proračuna i gospodarstva. Spor ima snažnu vanjskopolitičku dimenziju koja je izravno povezana s predsjedničkim izborima u SAD-u.

Konkretno, Scholz želi dodatno zadužiti njemačku državu za podršku Ukrajini, jer očekuje da će Trump kao predsjednik značajno smanjiti ili potpuno obustaviti američku pomoć Kijevu. Kancelar zato želi proglasiti izvanredno stanje kako bi mogao zaobići "kočnicu zaduživanja", pravilo koje zabranjuje uzimanje novih kredita, a zapisano je u njemačkom Ustavu. Lindner nije želio sudjelovati u tome.

Veliki konsenzus u vanjskoj politici

Vicekancelar i ministar gospodarstva i zaštite okoliša Robert Habeck i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, oboje iz stranke Zeleni, izrazili su žaljenje zbog neuspjeha koalicije, posebno u kontekstu pobjede Donalda Trumpa na izborima i situacije u Ukrajini. Potrebno je mobilizirati veću podršku za Ukrajinu, rekla je Baerbock u srijedu (6.11.) navečer i dodala: „Ulaganja u Ukrajinu, dodatne milijarde koje bi bile potrebne, također bi bile investicija u našu vlastitu sigurnost.“

Za sada će socijaldemokratski kancelar nastaviti vladati u suradnji sa Zelenima, ali bez FDP-a. U siječnju planira postaviti pitanje povjerenja vladi u Bundestagu. Najkasnije do kraja ožujka u Njemačkoj će vjerojatno biti održani prijevremeni izbori. To znači da bi moglo proći i do šest mjeseci prije nego što Njemačka dobije novu, funkcionalnu vladu.

Kršćansko-demokratska unija (CDU) smatra da je to predugo. Stručnjak demokršćana za vanjsku politiku Johann Wadephul za DW piše: „Pozivamo kancelara da sljedeći tjedan postavi pitanje povjerenja u Bundestagu i time omogući nove izbore. To je njegova posljednja prilika da pokaže odgovornost prema Njemačkoj. Ne možemo si priuštiti nesposobnost za djelovanje.“

Do tada će Scholz morati, od slučaja do slučaja, tražiti većinu u Bundestagu za vanjsku politiku. To vrijedi i za daljnju podršku Ukrajini. „Sada će mnogo toga ovisiti o oporbenim strankama Unije CDU/CSU“, kaže za DW Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). „Mislim da bi uz pomoć tih glasova trebalo biti moguće poslati signal i povećati njemačku pomoć Ukrajini.“

Hoff također ne vidi velike razlike u odnosu na CDU/CSU kada su u pitanju drugi veliki međunarodni problemi kao što je bliskoistočni sukob. „To pokazuje veliki konsenzus koji imamo u Njemačkoj o vanjskopolitičkim pitanjima. I to je faktor stabilnosti u ovim kriznim vremenima.“

Mnogo kriza istovremeno

Međunarodna situacija djeluje turbulentnije nego ikada prije: u SAD-u je izabran nepredvidljivi Donald Trump, koji će dužnost preuzeti tek u siječnju. U Njemačkoj, trećem gospodarstvu svijeta i najvažnijoj zemlji u EU-u, vlada je pala. U Francuskoj, najbližem partneru Njemačke, predsjednik Emmanuel Macron ozbiljno je oslabljen na unutarnjem planu i zemlja je izrazito polarizirana. Sve se to događa u pozadini rata u Ukrajini, bliskoistočnog sukoba i agresivnog djelovanja Kine.

„Situacija je vrlo ozbiljna, ne treba se zavaravati“, upozorava Henning Hoff. „S druge strane, sada postoji prilika za Europljane da poduzmu konkretne korake i odluče kako se žele postaviti prema Trumpovoj vladi. To uključuje jasnu poruku da je Europa spremna učiniti više za Ukrajinu, ali i za vlastitu obranu.“

U tome ulogu može odigrati i Scholzova vlada, koja je sada samo privremena, „jer može biti sigurna da će stranke CDU/CSU, koje prema anketama važe za vjerojatne pobjednike na budućim izborima, podržati tu inicijativu“.

Suradnja uz uvjet

Raspad njemačke vladajuće koalicije izazvao je zabrinutost u Europi i zbog moguće političke paralize u EU-u. „Europa nije jaka bez jake Njemačke“, izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola uoči početka summita Europske političke zajednice u Budimpešti, navodi DW.

Finski premijer Petteri Orpo rekao je da su što skoriji prijevremeni izbori u Njemačkoj „vrlo važni“. „Bez jake Njemačke EU ne može donositi važne odluke."

Ipak, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nije zabrinut. Njemačka i dalje može ispunjavati svoje obveze na području obrane i vanjske politike, rekao je Rutte. Kancelar će se „u narednim mjesecima pobrinuti da Njemačka ispuni svoju ulogu na svjetskoj sceni“.

U ovoj situaciji Njemačka si ne može priuštiti višemjesečnu političku stagnaciju, upozorava stručnjak za vanjsku politiku CDU-a Johann Wadephul: „Njemačkoj je potrebna stabilna vlada što je prije moguće. Zato smo spremni razgovarati o djelomičnoj suradnji u parlamentu tek kada Scholz postavi pitanje povjerenja.“

Njemačka nakon raspada vlade: kako dalje?

Što sada slijedi? Bilo je to pitanje na koje se sve svelo dan nakon raspada takozvane semafor koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka koje su ju činile). Pitanje na koje kancelar Olaf Scholz iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) nudi potpuno drugačiji odgovor od oporbe koja zahtjeva da se stvari odvijaju mnogo brže. To se odnosi prije svega na demokršćansku Uniju CDU/CSU, koja bi, prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja, imali najveće izglede da na prijevremenim izborima ispliva kao najjača snaga, piše Deutsche Welle.

Vodstva stranka Unije i zastupničkog kluba na čelu s predsjednikom Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedricha Merza sastalo se odmah u četvrtak rano ujutro. "Semafor više nema većinu u Bundestagu i stoga moramo pozvati kancelara, i to je jednoglasna odluka zastupničkog kluba CDU/CSU, da odmah zatraži glasanje o povjerenju i to već početkom sljedećeg tjedna. Najkasnije", rekao je nakon sastanka Merz.

Kancelar ne dopušta da ga požuruju

Pozivanje na glasanje o povjerenju u parlamentu znači da kancelar sam sebe stavlja na glasanje. Obično u takvim slučajevima iza sebe ima većinu zastupnika. No nakon raspada koalicije za njega će glasovati samo zastupnici SPD-a i Zelenih, ali ne više i zastupnici FDP-a. Ako kancelar izgubi povjerenje parlamenta, Ustav daje jasne smjernice za daljnji postupak koji vodi do novih izbora.

No kancelar Scholz je odmah predstavio svoj raspored u srijedu navečer i kojeg se želi pridržavati. Glasanje o povjerenju ne želi tražiti do 15. siječnja, a do tada će nastaviti s manjinskom vladom koju čine SPD i Zeleni. "Vlada radi svoj posao, tako će biti sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci, a građani će uskoro opet imati priliku odlučiti kako dalje", rekao je na konferenciji radničkih savjeta koncerna Telekom u četvrtak ujutro, terminu koji je već odavno bio na dnevnom redu kancelara.

Oporba može svrgnuti kancelara samo većinom

SPD i Zeleni žele donijeti neke zakone prije novih izbora i treba im vremena da se pozicioniraju. Njihovi rezultati u ispitivanjima javnog mnijenja su poražavajući, vlada Olafa Scholza je nedavno postigla neslavan rekord i postati najnepopularnija vlada u povijesti SR Njemačke.

Temeljni zakon, kako se u Njemačkoj naziva ustav, predviđa samo mogućnost tzv. konstruktivnog izglasavanja nepovjerenja. Da bi to učinile, stranke bi morale organizirati vlastitu većinu i vlastitog kandidata, a to bi bilo moguće samo ako bi Unija CDU/CSU udružila snage sa svim ostalim parlamentarnim strankama protiv SPD-a i Zelenih. A to znači i s desno-populističkom Alternativom za Njemačku (AfD), strankom koja djelomično slovi za ekstremističku. No takva vrsta suradnje za Uniju ne dolazi u obzir.

"Političko odgađanje stečaja"

Friedrich Merz, koji će biti kandidat Unije CDU/CSU za kancelara na sljedećim parlamentarnim izborima, bijesan je na Scholza. Odgoda novih izbora je "političko odgađanje stečaja". Bavarski premijer i čelnik Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder govori u istom tonu i također poziva na hitno glasanje o povjerenju i nove izbore. "Scholz, Habeck (glavni predstavnik stranke Zeleni u vladi pr. ur.) i Lindner potpuno su podbacili", rekao je Söder u Münchenu te raspad koalicije okarakterizirao kao "simbol propadanja Njemačke".

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier istodobno poziva na razboritost. "Mnogi građani Njemačke su zabrinuti zbog neizvjesne političke situacije u vlastitoj zemlji, u Europi, u svijetu, čak i nakon izbora u SAD-u", rekao je Steinmeier u Berlinu. "Nije vrijeme za taktiziranje i prepucavanja, vrijeme je za razum i odgovornost. Očekujem od svih odgovornih da se postave shodno odgovornosti koju donosi aktualna situacija."

Tri FDP-ova ministra odlaze, jedan ostaje

I sam njemački predsjednik je jedan od tih na kojima sada leži velika odgovornost. U četvrtak u podne je već uručio razrješenje saveznom ministru financija i predsjedniku FDP-a Christianu Lindneru. Kancelar je u srijedu navečer prekinuo vezu s čelnikom FDP-a i strankom koja je istupila iz vlade. Steinmeier je rješenja o otpustu predao i liberalnom ministru pravosuđa Marcu Buschmannu i ministrici obrazovanja Bettini Stark-Watzinger. No savezni ministar prometa Volker Wissing želi ostati na dužnosti. Zbog toga je istupio iz FDP-a.

Ministarstvo financija do novih izbora preuzima Jörg Kukies. Ekonomist je dugo radio za investicijsku banku Goldman Sachs, prije nego što je 2021. godine prešao u kancelarski ured kao državni tajnik, bio je na istoj poziciji u saveznom ministarstvu financija.

Njemački predsjednik Steinmeier: nekada SPD, sada nepristran?

Kancelar i preostali ministri ostaju na dužnosti. Prema ustavu, savezni predsjednik mora odlučiti o raspuštanju Bundestaga samo ako parlament ne ukaže povjerenje kancelaru. "Spreman sam donijeti ovu odluku", rekao je Steinmeier.

Kao vodeći član SPD-a Steinmeier je obavljao ministarsku i druge političke dužnosti oko 18 godina prije nego što je prvi put postao predsjednik države 2017. Od tada mu je članstvo u SPD-u u mirovanju. 68-godišnjak je naravno svjestan toga da ga se lako može optužiti za pristranost. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto ističe da želi kritički pratiti daljnji postupak. "Naša zemlja treba stabilnu većinu i vladu koja je sposobna djelovati. To će biti moja misao vodilja u daljnjim koracima."

Tko je kriv za kvar na semaforu?

Ali tema razgovora u Berlinu nije bilo samo pitanje što će se sljedeće dogoditi u Njemačkoj nakon što se semafor ugasio. SPD, Zeleni i FDP također se bore za svoje verzije objašnjenja zašto se vlada raspala. Kancelar je prilikom obraćanja javnosti u srijedu navečer žestoko optužio Christiana Lindnera. Dan kasnije je nastavio u istom tonu i nabrojao: Njemačka je samo Ukrajini do sada dala 30 milijardi eura vojne pomoći. Prihvat izbjeglica iz Ukrajine košta dvanaest milijardi eura godišnje.

"Želim naglasiti da ako dođete do zaključka da ove troškove možemo samo tako, usput podnijeti, onda se igrate vatrom", rekao je Scholz. Po njegovom mišljenju, sredstva iz aktualnog budžeta su istrošena "do posljednje mrvice". Zato su potrebna nova zaduženja.

Vječni spor oko dužničke kočnice

SPD i Zeleni više su puta pozivali na suspendiranje takozvane dužničke kočnice i uzimanje novih kredita. No FDP na to nije bio spreman. "U nekom trenutku dođe se do točke kada se moramo odlučiti hoćemo li socijalnu, gospodarsku, unutarnju i vanjsku sigurnost dovesti u opasnost i ugroziti jedinstvo društva ili ćemo reći da je sve to skupa važno, ali da se radi o privremenom izazovu s kojim se suočavamo i da je jasno da ga moramo financirati izvan uobičajenog proračuna", rekao je kancelar Scholz.

Christian Lindner se s tim ne slaže. Raspad semafora, po njemu, nije bio nužan. "To su politički htjeli drugi", rekao je Lindner. Optužio je svoje bivše partnere za prljavu igru. "Politička odgovornost države također uključuje stil u javnosti kako se demokracija ne bi oštetila." Neće sudjelovati u takvom pristupu. Lindner također zagovara brzo raščišćavanje puta za nove izbore.

Ali kancelar i njegov ministar gospodarstva i vicekancelar Robert Habeck žele se držati svog rasporeda. SPD i Zeleni nisu "v.d. koalicija", nego manjinska vlada i stoga su potpuno sposobni djelovati i na međunarodnoj razini, poručuje ostatak semaforske vlade.

Vezane vijesti