MIGRANTSKA KRIZA

NJEMAČKA TRAŽI ZAŠTITARE U SLOVENIJI Nijemci zbog sve veće navale izbjeglica traže trenutno 9.000 novih zaštitara

 Vlado Kos/CROPIX

Njemačka zaštitarska tvrtka Pond, koja brine i za održavanje reda u centrima za migrante i izbjeglice, objavila je u Sloveniji natječaj kojim traži neodređeni broj zaposlenika za stalan ugovor s mjesečnom neto plaćom od 1700 eura te izazvala velik interes među domaćim tražiteljima zaposlenja sličnog profila.

Žarko Markovič iz Zavoda za zapošljavanje izjavio je za Slovensku televiziju da su do sada dobili 50-ak prijava, ne samo od profesionalnih zaštitara ili ljudi s policijskim iskustvom, nego i od volontera i aktivista koji su nedavno pomagali izbjeglicama pri prijelasku iz Hrvatske u Sloveniju u prvom izbjegličkom valu.

Razgovori s predstavnicima budućih poslodavaca obavljaju se u Ljubljani i Mariboru, a velik interes je razumljiv s obzirom da u Sloveniji, po podacima njihove cehovske udruge, ima oko 6000 zaštitara koji su slabo plaćeni pa većinom zarađuju oko 700 eura, a čak 60 posto ih dobiva minimalno zajamčeni dohodak, bez obzira na rad u smjenama i nesređene radne uvjete.

Nijemci zbog sve veće navale izbjeglica traže trenutno 9.000 novih zaštitara, a uvjet za dobivanje posla je minimalno osnovnoškolsko obrazovanje i dob od 19 do 60 godina, navode slovenski mediji, uz ocjenu da je i to znak da Njemačka neće tako brzo zatvoriti svoju granicu za migrante.

Opasnosti zatvaranja granice u se Sloveniji najviše boje, strahujući od domino-efekta u kojem bi i susjedne države zatvarale svoje granice te stanja u kojem bi u Sloveniji moglo stalno ostati više tisuća izbjeglica i migranata nakon sljedećeg izbjegličkog vala koji se očekuje.

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je prošlog tjedna da ne očekuje da će Njemačka uskoro zatvoriti svoju granicu za migrante i izbjeglice. UUstvrdio je da se to dade iščitati iz odluke kancelarke Angele Merkel koja je nedavno ministru unutarnjih poslovca Thomasu de Maizièreu oduzela ovlasti u vezi s izbjeglicama, nakon jedne njegove izjave kojom je on bio dopustio moguće ograničavanje migrantskog priljeva.

Promjenu politike Njemačke i Austrije prema izbjeglicama za sada ne očekuje ni ministarstvo vanjskih poslova, a isto tako ni opasnost da Njemačka i Austrija u Sloveniju počnu vraćati izbjeglice koje su u te države došle tzv. balkanskom rutom.

Ljubljana ipak s velikom pažnjom prati stanje na terenu u regiji, osobito opasnost da svoju granicu s Hrvatskom za migrante zatvori Mađarska, u kojem bi se slučaju migrantski val okrenuo prema hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima.

Nedavnu izjavu hrvatskog ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića kako sa Slovenijom postoji operativni dogovor o tome kako bi se onda postupalo s izbjeglicama na njihovu putu u srednju i sjevernu Europu u Ljubljani su relativizirali navevši da se o tome još razgovara, a izbjeglice su bile i jedna od tema prošlotjednog boravka u Sloveniji srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, pri čemu se njegov slovenski kolega Borut Pahor zauzeo za davanje pomoći Beogradu kako bi što učinkovitije mogao koristiti sredstva Europske unije, te za što skorije uključivanje Srbije u EU.

Zbog iskustva s prvim izbjegličkim valom sredinom rujna, kada je u Sloveniju preko graničnih prijelaza Harmica i Bregana ušlo i izašlo prema Austriji i Njemačkoj skoro 4.000 migranata, slovenski se mediji pitaju koliko je Slovenija spremna na mogući novi izbjeglički val.

Ljubljansko "Delo" u ponedjeljak prenosi uvjeravanja slovenske policije da će i dalje učinkovito kontrolirati Schengensku granicu, na čemu radi 2.300 policajaca, odnosno skoro trećina njihova ukupnog sastava, ali prenosi i mišljenje neimenovanog "šengenskog" policajca koji u te navode sumnja.

Već sada, u normalnim okolnostima, slovenska policija na granici s Hrvatskom koja je i vanjska granica Schengenskog porostora djeluje "na gornjoj granici izdržljivosti" pa bi se u slučaju novog većeg mingrantskog vala sustav nadzora granice "raspao u nekoliko dana ili čak u nekoliko sati", kazao je za "Delo" anonimni pripadnik policije stacioniran na jednom graničnom prijelazu s Hrvatskom.

On navodi da je broj angažiranih policajaca daleko ispod optimalnog i za normalne situacije. Upozorava da je slaba i njihova tehnička opremljenost te mobilnost, a da je granične prijelaze s Hrvatskom lani prešlo u oba smjera čak 56 milijuna putnika, od čega 11 milijuna samo na Bregani, najvećem graničnom prijelazu i jednom od onih na kojima slovenska i hrvatska policija kontrolu provode zajedno, na jednom mjestu.

Priljev migranata u srednjoj Europi u porastu

Priljev migranata koji prolaze srednjom Europom iz pravca Balkana a većinom u pravcu Njemačke porastao je proteklog vikenda, kako se bliži zima, prema službenim brojkama objavljenim u ponedjeljak.

Više od 8500 osoba stiglo je u Austriju u nedjelju, a 3680 između ponoći i ponedjeljka ujutro u 7 sati, objavila je austrijska policija.

Ne dosegnuvši najviše brojke zabilježene u rujnu kad je do 14. 000 migranata nabrojano u 24 sata, bilježi se znatno povećanje u odnosu na prošli tjedan kad su se dolasci popeli na prosječno 5500 osoba dnevno.

U Mađarskoj 7879 migranata pobrojano je u nedjelju a 7907 u subotu, što je porast u odnosu na prethodne dane.

Oko 250.000 migranata ušlo je u Austriju od kraja kolovoza, prije nego što će velika većina nastaviti put u Njemačku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:52