Njemačka možda neće trebati Sjeverni tok 2: ‘Prekid gradnje uopće ne utječe na tržišta plina‘

Dok raste pritisak na Njemačku da odustane od završetka plinovoda Sjeverni tok 2, zahvaćenog diplomatskim sukobom SAD-a, Rusije i Njemačke, analitičari dvoje hoće li Europi i Njemačkoj doista trebati plin koji bi se njime dopremao, barem sljedećih nekoliko godina, piše Bloomberg.

Gradnja, odnosno dovršetak Sjevernog toka 2 je zaustavljen je zbog američkih sankcija, a napetosti između Njemačke i Rusije eskalirale su od trovanja oporbenog političara Aleksaja Navaljnog.

Europa je za to vrijeme, piše Bloomberg, preplavljena jeftinim plinom i potražnja će vjerojatno ostati stabilna.

"Prekid gradnje Sjevernog toka 2 uopće ne utječe na tržišta plina, a ne bi utjecao čak ni potpuni odustanak od njegova dovršetka", rekao je generalni direktor konzultantske tvrtke Merkel Energy, Christoph Merkel.

Rusija i Njemačka tvrde da je Sjeverni tok 2 vitalna opskrbna linija koja će nadoknaditi sve manju europsku proizvodnju. No, plin godinama stiže drugim cjevovodima i tankerima čak iz SAD-a i Katara, a europske referentne cijene više su nego prepolovljene od vrhunca 2018. godine, piše Bloomberg.

Dodaje kako se, kada je 2015. godine dogovorena gradnja Sjevernog toka 2, na prirodni plin široko gledalo kao na gorivo koje će zamijeniti ugljen i smjestiti se uz bok vjetru i sunčevoj energiji u europskom energetskom miksu. Od tada su troškovi obnovljive energije naglo pali, slabeći poziciju fosilnih goriva.

Prema procjenama Međunarodne energetske agencije, potražnja za prirodnim plinom ostat će stabilna, odnosno neće značajnije rasti ni padati najmanje sljedećih pet godina.

Istodobno, sve je veće protivljenje ekoloških aktivista izgradnji nove plinske infrastrukture, posebno jer Europa želi biti klimatski neutralna do 2050. godine.

Zbog toga je, kako se navodi, dugoročnu dinamiku potražnje teško predvidjeti, a Njemačka bi vjerojatno morala nadoknaditi svako kašnjenje ili otkazivanje Sjevernog toka 2 povećanim ulaganjima u kapacitete terminala za ukapljeni prirodni plin.

"Gledajući 2030., vidim jaz u opskrbi Europe plinom, jer će domaća proizvodnja i dalje opadati. Kontinent će trebati uvesti više plina, bilo iz Rusije ili proizvođača LNG-a", rekao je analitičar tržišta plina u tvrtki Engie EnergyScan Julien Hoarau.

Odmjeravanje bilo koje odluke u Berlinu o sudbini Sjevernog toka 2 sada je, uz pitanje probijanja rokova, također i pod utjecajem visokih troškova u gotovo završenom projektu s ukupnim ulaganjem od 9,5 milijardi eura.

Sjeverni tok 2 prvotno je trebao biti završen 2019. godine, a ruski Gazprom u lipnju je objavio da će projekt moći dovršiti do kraja ove godine ili početkom 2021.

Gotovo dovršen plinovod od 1.230 kilometara udvostručio bi kapacitet postojeće podmorske rute od ruskih polja do Europe. Njegova izgradnja potaknula je strahove u SAD-u i šire da će Rusiji pružiti utjecaj na Njemačku i druge saveznike.

Njemačka je među najvećim svjetskim uvoznicima prirodnog plina. Kupuje ga uglavnom iz Rusije, Norveške i Nizozemske. Prirodni plin činio je 25 posto ukupne potrošnje primarne energije u Njemačkoj u 2019. godini.