‘Njegovi su špijuni preplavili Europu, opsjednuti su kontrolom, a ovo je njihova glavna misija!‘

Navikli smo na vijesti da se Narodna Republika Kina i posebno Rusija upliću u izborne procese u demokratskim zemljama Zapada. Posljednji su slučaj bili izbori u Slovačkoj kad je moskovski propagandni aparat učinio sve kako bi pobjedu odnio Robert Fico - i jest. Utoliko je interesantnija vijest koju u četvrtak donosi The New York Times: "Savezni tužitelji i FBI provode široku javnu korupcijsku istragu koja bi trebala odgovoriti na pitanje je li izborna kampanja gradonačelnika Erica Adamsa (demokrat) 2021. godine bila u dosluhu s turskom vladom kad je riječ o primanju nezakonitih stranih donacija."

Turska je članica našeg obrambenog, Sjevernoatlantskog saveza, ali od dolaska na vlast predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana gradi samostalne politike osobito prema regiji. Bilo je već ranije prigovora, poglavito iz Francuske (Grčku zbog povijesno napetih odnosa sa susjedom na Egejskom moru ne treba spominjati), da se Turska ponaša samostalno, neovisno o interesima Saveza, primjerice aktivno sudjelujući u ratu u Siriji. Erdoğan je odlučio iskoristiti fragmentaciju međunarodnog poretka u kojoj srednje sile dobivaju novu, dodatnu važnost i vratiti što se može od veličajnosti Osmanskog carstva iako je prije koji dan svečano proslavio 100 godina od osnivanja Republike Turske.

Otklon od NATO-a, koji je izazvao burne reakcije ostalih članica, bila je odluka Ankare da kupi ruske proturaketne sustave S-400. Kad je Rusija pokrenula agresiju Ukrajine, Turska je odlučila ne slijediti EU u nametanju sankcija Moskvi, ali je ostala i otvorena saveznica Ukrajine. SAD je u četvrtak objavio sankcije pojedincima i tvrtkama zbog poticanja ruske agresije Ukrajine, ciljajući na subjekte u Turskoj, Kini i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Opet Turska.

Istoga je dana Odbor za obavještajna pitanja Skupštine Francuske Republike (Délégation parlementaire au renseignement) objavio opsežan dokument o radu u kojem pozornost privlače podatci o stranim silama i njihovoj špijunskoj djelatnosti u Francuskoj i EU. Odbor zaključuje da je "Razina prijetnji stranog uplitanja visoka u napetom međunarodnom kontekstu". Dodajući da je visoka razina prijetnje stranog uplitanja povezana s "radikalnom promjenom geopolitičkog konteksta" i "digitalnom i tehnološkom revolucijom". Izvješće objašnjava da je to kibernetički prostor učinilo "poželjnom arenom za sukobe" među državama i proširilo njihov kapacitet za utjecaj, uplitanje i špijunažu.

Očekivali smo da na prvom mjestu na tom planu bude Rusija, ali dokument najavljuje da bi ubrzo tu poziciju mogla preuzeti Narodna Republika Kina koja na teritoriju naše Unije već ima oko 250.000 agenata. Francuski odbor upozorava i na nesavezničke djelatnosti Sjedinjenih Država, ali ih ne uključuje na popis opasnih na kojem četvrto mjesto zauzima Islamska Republika Iran.

Treću poziciju drži Turska, a dokument u naslovu naglašava njezinu želju za kontrolom. Dokument ističe da obavještajci kojima se upravlja iz Ankare imaju cilj prije svega kontrolirati tursku dijasporu "kako bi postala prijenosnik ideja vlasti u Ankari, odnosno ideja neprijateljskih prema Kurdima i Armencima". Turska koristi obrazovanje na vlastitom jeziku kao model djelovanja pri čemu se ističe religijski nauk kao sredstvo promicanja političke ideologije (slično tome djeluju, primjerice, kineski Konfucijanski instituti).

"Millî Görüş, islamistička organizacija bliska Muslimanskom bratstvu (iz kojeg je nastao Hamas), ima oko 100.000 članova u Europi. Francuski je ogranak Confédération islamique Millî Görüş (CIMG), čije raspuštanje traži sve više ljudi, odbio je potpisati povelju o načelima islama u Francuskoj", navodi dokument.

Sudjelovanje na lokalnim i nacionalnim izborima, koje dokument naziva "političkim entrizmom" (entrizam rječnik Larousse tumači: Taktika koju su usvojile pojedine organizacije (sindikat, politička stranka) usmjerena na dovođenje svojih članova u drugu organizaciju s ciljem modificiranja njezine prakse i ciljeva) također je model kojim Turska nastoji utjecati na europske politike. "

Tijekom izbora u lipnju 2022. godine nekoliko (dokument ne daje točan broj već navodi *****) kandidata koji su se predstavljali kao neovisni u stvari su bili uključeni u udrugu Cojep (Vijeće za pravdu, jednakost i mir) koja promiče interese AKP u Francuskoj – AKP je vladajuća stranka u Turskoj", stoji u dokumentu. Turska se također pokazala i aktivnom na planu prikupljanja informacija i vođenju sukoba u kibernetičkom prostoru.