Nisu svi u EU za ovu ideju, ali ako se realizira, bio bi to najsnažniji udarac Putinovom režimu

Zapadni saveznici počeli su raspravljati o mogućnost da iskoriste devizne rezerve Rusije kako bi tim novcem pomogli obnovi Ukrajine. Ako se realizira ta ideja bio bi to najveći i najsnažniji udarac na ruske državne financije jer Putinov režim sasvim sigurno nije računao s mogućnošću da dugoročno Rusija ostane bez polovine deviznih rezervi.

Zapadni saveznici, podsjetimo, konfiscirali su brzo nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu na inicijativu Sjedinjenih Država više od 300 milijardi dolara deviznih rezervi koje je ruska centralna banka imala deponirano u zapadnim financijskim institucijama, što je u tom trenutku uzdrmalo tečaj rublje. Iako je pljenidba ruskih deviznih pričuva zbog drakonskih protumjera ruske guvernerke centralne banke, Nabiulline, imala samo privremene učinke na obaranje tečaja ruske nacionalne valute, dizanje inflacije te paniku štediša, vremenom je postalo jasno kako zaplijenjenih 300 milijardi dolara i dalje može biti značajni resurs za pomoć Ukrajini te daljnju destabilizaciju Rusije.

Predsjednik Vijeća Europe, Charles Michel, javno je poručio kako želi raspraviti pitanje upravljanja i korištenja zaplijenjenih deviznih rezervi Rusije kako bi se generirali profiti te potakla obnova Ukrajine.

- To je pitanje pravde i poštenja. I mora biti napravljeno u skladu s pravnim principima - naglasio je Michel.

Bez obzira na osjetljiva pravna pitanja vezana uz zaplijenjene ruske devizne rezerve, postoji prema tumačenju Michaela, ‘ozbiljan politički interes‘ oko rješavanja pitanja ruskih deviznih pričuva.

Putinov režim mora snositi odgovornost

Osim Michala, i drugi dužnosnici EU u više su navrata zagovarali korištenje zamrznutih ruskih deviznih pričuva za obnovu Ukrajine, a jedan od njih je i top-diplomat Josep Borrell. Prema zadnjim preciznijim procjenama Bruxellesa i Svjetske banke troškovi obnove Ukrajine iznose 350 milijardi dolara, ali su u međuvremenu zbog ruskih dalekometnih napada ti troškovi narasli, pogotovo na energetskoj infrastrukturi i civilnim zgradama.

Šef EK za zaštitu okoliša, Virginijus Sinkevičius, izjavio je u Davosu kako ga straše same spekulacije da Zapad neće moći koristiti ruske devizne pričuve za obnovu Ukrajine jer Putinov režim mora snositi odgovornost. Još lani EK izašla je s idejom da se ruske devizne rezerve prebace u posebni fond te se s njima aktivno počne upravljati u korist Ukrajine. Prema planovima Bruxellesa, devizne rezerve bile bi vraćene Rusiji ukoliko u međuvremenu potpiše mirovni sporazum.

Dio članica EU nije sklon drastičnijim akcijama zamrzavanja ruskih deviznih rezervi jer procjenjuju da bi njihovo korištenje, odnosno trošenje na obnovu Ukrajine, moglo prijeći granice prihvatljivog u međunarodnom pravu, te predviđaju kako bi prvi korak trebala biti prilagodba nacionalnih jurisdikcija. Michel pak procjenjuje kako to ne može biti samo europska akcija nego bi joj se trebale pridružiti sve G7 članice.